Manorin Bolsa Kandidata Na’in 206 Simu Ona Pose no Koloka ba Eskola Sira iha Teritoriu Nasional Featured

By Ivonia Varela Abril 01, 2025 1217
Manorin sira simu pose hafoin ba koloka ba iha ensinu pre-eskolar no ensinu baziku sira iha teritoriu nasional. Salaun INFORDEPE, Balide, Dili, Tersa (01/04/25). Foto:Media KFP. Manorin sira simu pose hafoin ba koloka ba iha ensinu pre-eskolar no ensinu baziku sira iha teritoriu nasional. Salaun INFORDEPE, Balide, Dili, Tersa (01/04/25). Foto:Media KFP.

DILI: Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho Komisaun Funsaun Públika (KFP) fo pose bá manorin husi bolsa kandidata tinan 2024 hamutuk na'in 206 molok bá hanorin iha eskola pre-eskola no ensinu báziku sira iha teritoriu nasional.

Emposada na'in 206 ne'e tuir ona teste eletróniku iha Komisaun Funsaun Públika (KFP) iha loron 28 fulan-Juñu to'o loron 17 fulan-Jullu 2024.

Sekretáriu Estadu Ensinu Sekundariu Jerál no Tékniku Vokasional (SEESJTV), Domingos Lemos Lopes hatete, preparasaun ne’e reflete kompromisu Ministériu Edukasaun nian ba kualidade edukasaun iha futuru, hodi asegura katak manorin sira-ne’e bele kontribui ba labarik sira-nia dezenvolvimentu.

Tanba, manorin sira-ne’e mai husi munisípiu hotu-hotu hatudu esforsu koletivu ida atu lori edukasaun ho kualidade ba territóriu nasionál.

“Tomada de pose ba profisionál edukasaun dedikadu sira-ne’e nu’udar pasu importante ida hodi hametin sistema edukativu, hodi reprezenta faze foun ida iha sira-nia moris no avansu promisór ida ba edukasaun pré-eskolár," dehan Sekretáriu Estadu iha Salaun iIan Martin INFORDEP Balide, Tersa (01/04).

Governante ne'e hatutan, manorin sira iha responsabilidade atu forma hanoin estudante sira nian no inspira sira nia fuan no mós haburas estudante ida-idak nia potensiál ne'ebé laiha limite. Misaun ne'e onradu no nakonu ho dezafiu sira, maibé mós nakonu ho rekompensa sira.

Sekretáriu Estadu ne’e dehan, manorin sira maka parte fundamentál hodi harii ambiente aprendizajen ida ne'ebé seguru, inkluzivu no estimulante, iha ne'ebé respeitu no buka koñesimentu buras iha labarik ida-idak ne'ebé tama iha sala de aula sira.

“Bainhira ita hahú jornada ida-ne'e, hanoin-hetan importánsia kolaborasaun nian, tanba edukasaun nu’udar esforsu koletivu ida, ne’ebé envolve la’ós de’it profesór sira, maibé mós família uma laran sira, komunidade sira no ajente hotu-hotu sosiedade nian. Hamutuk, ita sai forte liu no bele ultrapasa dezafiu saida de'it ne'ebé mosu iha ita-nia dalan," katak Sekretariu Estadu Domingos Lopes.

Domingos Lopes salient tan katak, Ministeriu Edukasaun reforsa ninia kompromisu atu apoia edukadór hotu-hotu iha trajetória ida-ne'e nia laran, hodi serbisu hamutuk atu asegura ambiente di'ak liu ba aprendizajen no kreximentu estudante sira-nian.

Iha fatin hanesan Presidente KFP, Agostinho Letêncio de Deus hatete, senti orgullu no lori KFP nia naran  presta testemuñu ba manorin foun, ne’ebé ingresa liu husi rekrutamentu ba bolsa kandidatu ba kuarta faze nian, ne’ebé sei koloka ba eskola sira territóriu nasionál. 

“Iha ambitu serimónia termu aseitasaun no pose ba pesoál hamutuk 206 kareira dosente, konstitui pasu ida ne’ebé estratéjiku no konstitui mekanizmu substituisaun ba forsa traballu, liu-liu iha kareira dosente,”dehan Prezidente KFP.

Prezidente KFP hatutan, Edukasaun nu’udar meiu ne’ebé bele muda ema nia koñesimentu, husi koñesimentu sira mak hetan konstrui ema nia sabedoria, enkuantu sabedoria sai nu’udar aspetu xave ida hodi muda ema ida nia destinu. Nune’e, edukasaun prodúz ema “sábio”, fasilmente oportunidade atu muda sosiedade ida nia destinu.

Agotinho Letêncio mós husu ba emposadu sira ne’ebé ingresa iha kareira dosente hahú hola parte ona mákina Administrativa Estadu nian no dezafia atu iha dezempeñu ida ne’ebé ekstraordinariu, hasa’e boa vontade, responsabilidade no efetividade hodi kontribui ba meta iha setór Edukasaun atu Timor-Leste bele riku liután kualidade, kuantidade no espesialidade sira Edukasaun nian, ba Timor nia di’ak.

Iha biban hanesan, Empozadu Juvinal Lay Sarmento hatete, simu pose nu’udar dalan legalidade ida ne'ebé transforma husi edukasaun atu nune'e ba oin labele mosu dezetendimentu.

Enkuantu, husi dadus 206 ne’e, kompostu husi feto 149 no mane 59, no husu dadus nee ME sei koloka manorin na'in 195 ba nivel pré-eskolár, na'in sia (9) ba ensinu baziku no na'in rua (2) ba eskola KAFE.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« April 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30