VIII Governu Konsege iha Atinjimentu Boot Featured

By Cristina Ximenes Marsu 09, 2023 1039
Diretor Ezekutiva Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor Leste (FONGTIL), Valentin da Costa Pinto. Foto:Dok. Diretor Ezekutiva Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor Leste (FONGTIL), Valentin da Costa Pinto. Foto:Dok.

DILI: Observasaun husi sosiédade sivil liu husi Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor Leste (FONGTIL) ho Asia Justice And Rights (AJAR) VIII Governu konstitusionál ne'ebé lidera husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, konsege atinji infraestrutura bázika liu-liu setór produtivu inklui uma naroman ba povu.

"Ami observa katak atinjimentu bo'ot ne'ebé VIII Governu Konstitusionál halo liu-liu setór sira infraestrutura bázika, setór edukasaun, saúde no agrikultura iha duni mudansa oituan, kona-ba setór edukasaun, tanba iha semana balun ba kotuk MEJD lansa duni konstrusaun eskola besik 90 resin ne'ebé halo iha fatin-fatin liu-liu área remota sira hodi fasilita ita nia oan sira asesu ba edukasaun," dehan nia, iha Embaixada Japaun, horisehik.

Nia dehan, saida mak sira haree setór seluk, agrikultura kuaze la hatudu mudansa boot problema barak, liuliu ba sistema irrigasaun kona-ba jestaun fini kontinua akontese ne'ebé ladún apoiu di'ak ba esforsu atu hasa'e produsaun rai-laran ninian.

Nune'e, setór saúde, mai haree katak iha mudansa uitoan, depois Covid-19 ne'ebé la'o maibé mós nafatin iha problema barak liu-liu ba setór saúde kona-ba prestasaun servisu jestaun rekursu umanu sira, jestaun ba ai-moruk, médiku sira ne'ebé kontinua akontese iha fatin-fatin liu-liu hospitál nasionál no referral sira ne'ebé loloos bee fasilita di'ak liu tan pasiente sira maibé ida ne'e seidauk hetan melloramentu ne'ebé di'ak.

Kona-ba infraestrutura bázika iha duni konstrusaun liu-liu ba konektividade estrada kontinua la'o hela, maibé problema tanba kontratu barak ne'ebé halo kona-ba melloramentu dalan asina tiha hotu ona maibé implementasaun laiha liu-liu ponta leste nian kontratu kuaze asina tiha ona.

Maibé, rekoñese iha duni prosesu balun estrada la'o hela liu-liu dalan ba Venelae, Ossu, Vikeke kontinua la'o maibé iha problema uitoan kona-ba ponte sira ne'ebé kontinua fó ameasa bainhira udan boot.

"Maibé mudansa signifikante uitoan ne'ebé halo ita tenke apresia ba VIII Governu nia servisu mak Uma ba Naroman ne'ebé ninia kuantidade kada uma tolu suku agora sa'e lima mai hitu kontinua unidade sanolu iha suku ne'ebé buat ida ne'ebé ita presija apresia. Tanba ida ne'e hanesan governu, estadu komesa hakonu ona sidadaun sira nia direitu liu husi uma ne'ebé dignu, uma ida ne'ebé fó protesaun ba uma na'in sira ne'ebé ema hela ba, ami kontinua halo apresiasaun ba ida ne'e," dehan nia.

Alende, bee moos ninian rekoñese iha dezafiu barak liu-liu ba área remota sira ne'ebé seidauk asesu di'ak ba bee sira ne'e. Maibé saida mak ami observa governu iha ona planu atu halo lansamentu kona-ba konstrusaun sistema bee iha munisípiu neen primeiru ne'ebé osan ne'e mai husi governu no mós osan deve nian mai husi vanku ADB ninian ne'ebé la'o hela iha tempu badak sira sei halo lansamentu iha Munisípiu Vikeke, Lautém, Manufahi, Ainaro no seluk tan.

"Maibé ami hanoin katak sira nia governasaun ne'e mós hela de'it ona fulan hira, espera katak sira lansa tiha atu governasaun foun mai bele kontinua servisu ne'e atu ita kontinua hakonu sidadaun sira nia direitu hodi asesu bee ne'ebé di'ak," hatete nia.

Hanesan, enerjia eletrisidade tenke rekoñese iha mudansa uitoan tanba besik ona pursentu 80 resin atu besik ona pursentu 90 iha Aldeia balun maibé saida mak FONGTIL observa semana balun ba kotuk sira kontinua halo lansamentu projetu no mós ba inagura liña eletrisidade sira area remota sira iha Lospalos fatin balun rekoñese iha aldeia balun seidauk asesu.

"Maibé ita hotu hatene kontinuidade governasaun iha obrigasaun tenke kontinua atu ema hotu-hotu asesu liña eletrisidade iha Timor laran tomak. Maibé ita iha problema barak, hanesan kontratu barak servisu sira ne'ebé la'o uza osan estadu ninian, liu-liu ba ro haksolok ne'e kontinua seidauk fó solusaun no sasán sira ne'e sai hanesan issue polítika ne'ebé halo partidu polítiku sira dada malu kona-ba ida ne'e. Loloos ida ne'e tenke hetan ona solusaun, depois fó esperansa ba ita nia sidadaun sira," hatete nia.

Kona-ba programa sexta bázika ida ne'e problema boot, agradese programa ida ne'e bele hakmaan uma kain vulneravel sira bele asesu ai-han ruma maibé jestaun tempu ne'e loloos akontese iha fulan ualu ba kotuk molok ita kompleta tinan 2022 maibé tama mai estende sira foin atu ho de'it pursentu 70 resin hanesan ne'e seidauk kompleta tan.

Tanba, fulan balun mai oin komesa tama atividade kampaña parlamentár ninian, espera katak ne'e lá'os tempu ida kompañia sira fornese tan ai-han no ida ne'e bele kontinua tan halo ita nia uma kain sira ne'ebé merese atu hetan tenke hein tempu barak.

Maibe, osan $200 hanoin ida ne'e la'o tiha ona maibé reklamasaun mai husi suku, aldeia sira ne'ebé kontinua no sira tenke resolve ida ne'e no sira benefisiu iha direitu atu hetan, ne'ebé husu governu ninia mandatu ne'ebé atu remata iha fulan balun mai oin espera katak reklamasaun sira bele responde hotu molok governasaun foun to'o mai.

Iha fatin ketaat, Peskizadór AJAR, Inocencio de Jesus Xavier  hatete, VIII Governu konstitusionál moris iha instabilidade polítika konserteja,  haree  iha tinan 2018, iha eleisaun ida  ne'ebé, subtitui hodi hamosu governu da-ualu,  no nafatin kontinua mantein governu da-  ualu, haree katak,  VIII Governu ne'e seidauk konsege lori preogreau ne'ebé di'ak.

"VIII Governu ida ne'e nia progressu mak  apoiu sesta bázika no apoiu agregadu familiar ne'ebé maka proreza ho $ 2,00 dollar, se ita ko'alia kona-ba produtividade ita seidauk hatene,  liu husi Ministériu Agrikultura karik, konsege  produz ona fohos ka  natar karik  tonelada hira, batar karik  hira,  aifa-rina karik hira para depois kontribui ba programa Sesta bázika. Dala barak ita haree tanba produtu sira ne'ebé mak iha lei mata dalan ba sesta bázika ne'e produtu lokál maibé la taka dalan mós sosa produtu ne'ebé mak mai husi rai laran. Ne'e atu refleta katak,  durante  tinan lima mandatu  VIII governu  nia ne'e progresu laiha," dehan Peskizadór AJAR Inocencio  Xavier.

 Nia dehan, tanba iha situasaun tolu mak afeita ba kualidade de governunasaun,  primeiru impase polítika, segundu globál  kovid-19 ne'ebé afeita ba mundu hotu  alende ida ne'e mak dezastre naturais iha 4 de Abríl, ne'ebé lori konsentrasaun governu nia bá iha ne'ebá,  atu bele hadia fali infras estrutura ne'ebé mak aat, salva komunidade sira no salva populasaun Timor Leste husi kovid-19.

Nia dehan, mesmu  Timor Leste  kovid-19 ne'e iha ka la iha, tanba rejistu iha  Timor ne'e  ema mate ho Covid-19 nain rua de'it, restu ne'e la hatene ema moras tanba komplikadu depois iis sa'e  dehan Covid-19, se  Timor Leste ne'e mak Covid-19 iha, ema mate barak,  Timor  populasaun uituan,  iha  Itália, Xina ema mate barak, mais Timor Leste nia aimoruk la iha, Timor  halo jurus  prevensaun ba Covid-19 maibé ema mate fali ba malaria.

Nia dehan,  haree ba estabilidade governasaun nia, liu-liu ba investimentu sira, haree ba setór produtivu  seidauk sa'e boot, no setór kooperativa sira seidauk halo servisu di'ak hodi kontribui ba estabilidade ekonómia,  esforsu barak ne'ebé VIII  Governu halo atu normaliza fali  ekonómia ne'ebé tun ne'e mak liu husi apoiu famíliar agregadu $ 2, 00 dólar no mós sesta bázika.

Ne'eduni sesta báziku atu fó projetu ba kompañia nia sira,  hodi sira bele hadia sira nia kapitál no fó servisu ba Timor oan sira ne'ebé mak iha Covid-19 lakon sira nia servisu,  ne'e modelu ida ne'ebé mak governu halo.

Maibé ida ne'e  labele sukat no la bele kompara ba  kapasidade Governu  nia, esepsaun mak ida ne'e, estabilidade polítiku gasta tempu barak liu atu konvense malu para sira fahe póder duké sira gasta tempu ba investimentu ba povu nia moris di'ak.

Nune'e mak durante sira nia mandatu tinan lima ne'e sira asegura de'it mak estabilidade governasaun, CNRT halai sai tiha sumba tiha orsamentu,  FRETILIN tama ho biabiliza.

Nia dehan, Eis Prezidente Repúblika  rasik mós kontribui ba empase polítika ne'e rasik, tanba  loloos iha nunu governu, tuir loloos VIII Governu ne'e la bele eziste tenke iha nunu governu, haruka Prezidente Repúblika fó orden ida ba partidu polítiku sira halo konfensia nasionál atu bele forma nunu governu maibé ida ne'e  eis Prezidente Repúblika la halo ida ne'e,  no nia kontribui ba estabilidade ida ne'e mak halo ritmu Unidade ne'e lakon,    polítika  ne'e lakon tanba líder sira ne'e la hasoru malu.

Tuir nia, kona-ba projetu infraestrutura  báziku  haree husi orsamentu sira ne'e dehan, projetu ba bee moos,  instituisaun sira ne'e muda ba iha empreza públiku maibé to'o ohin komunidade sira  iha Aituto laran  kontinua buka bee moos, no mós iha  Tasi Tolu  kontinua  sosa bee moos,  no komunidade iha Kámea no iha fatin balun iha Dili laran nafatin halerik bee moos.

Tinan-tinan orsamentu ne'ebé  aloka ba bee moos ne'e pursentu 1 de'it, pursentu 1 ne'e la'ós ba projetu ba bee moos de'it maibé ba mós saláriu vensimentu  tama hotu iha pursentu ida ne'e,  bee urubana no bee rural, ne'e foin  ko'alia kona-ba bee, mais sei seidauk ko'alia kona-ba  bee   nia kualidade  tanba Timor-Leste seidauk iha laboratoriu ida halo teste ba bee,  bee nu'udar fator determinante, tanba ida ne'e  bee  iha ne'e nia kualidade.

Kona-ba  infraestrutura báziku,  governu foin mak hahú lansa projetu boot rua  iha Munisípiu Baukau, iha Baguia sira hahú la'o ona, ne'ebé Baguia iha direitu duni tanba durante tinan 20 nia laran ne'e Baguia ne'e sofre.

"Ita ko'alia, karik ita liu  estrada Baguiata  ita kontente, tanba ita tangan ida atas terus hela de'it,  ema hanoin ita dansa mais ita sofre, entaun pelumenus iha governu ida bele ajuda, lansa ona estrada,"dehan nia.

Kona-ba energia eletrisidade oras  ne'e seidauk la'o di'ak, to'o ohin loron  iha Dili laran ahi mate kalan  kuaze loron loron,  EDTL ne'e transforma ba EDTL-EP ne'e atu lori  buat di'ak, mais realidade lori dezastre, tanba  semana ida nia laran ahi ne'e mate moris, la iha udan mós ahi ne'e mate hela de'it, ne'e tenke haree mekanizmu.

Hanesan iha Munisípiu Manufahi aldea  tolu  de'it mak ahi lakan  mais seidauk sen pursentu, iha Kuartu governu konstituisaun promete katak, anu infraestrutura rekursu umanu mais defaktu la iha,

Alende ida ne'e mós energia eletrisidade iha Munisípiu Ermera komunidade barak mak seidauk asesu ba eletrisidade, iha balu ne'ebé  haree,  halo rin eletrisidade  ne'e komunidade sira harii ho au, ema tau rin eletrisidade ho au ne'e tanba protesta  kritika ba governasaun ne'e seidauk iha funsionametu ho di'akida, ne'e mak ema halo asaun ne'e tau au.

Nune'e  nia dehan,   mandatu VIII  governu sura de'it ona loron, hareee katak buat barak mak seidauk atinji, hanesan Ponte kasnafar no bekuse Becora hela ho promesa de'it, nee sosiédade sivil  seidauk sukat governu nia susesu no la susesu

Kona-ba  uma naroman ba povu  ne'e iha buat balun ne'ebé  tenke prudente tanba uma naroman ne'e,  tenke agradese ba esforsu governu nia, kompara ho uma MDG ne'e gasta osan mais povu la hela

"Ita tenke realistiku iha ne'e tanba husi uma UKL ne'e halo prospota ba Uma Naroman na Povu (UNP), uma naroman ba povu,  ne'e hatudu kualidade no direita ba povu, " dehan nia.

Alende   sesta bázika ne'e fó moris ba kompañia la'ós fo moris ba povu, nune'e mós $ 2,00 dólar, ne'e veneno, kontráriu ho diskursu,  tanba fó $200 dólar ba povu mais hasa'e taxa, entaun fó sokolate maibé tau iha  liman sorin ne'e veneno tanba  hasa'e taxa, konkorda iha taxa mais la'ós agora, iha situasaun ida ne'e mizaravel,  ne'eduni sulan  povu tanba Covid-19 ikus fó $ 2,00 dollar hasa'e taxa ho boot, ko'alia kona-ba $200 ne'e povu lá'os atu ba rai fali, sosa sasan iha merkadu folin sasán sa'e, ne'ebé ko'alia de'it sesta bázika ho $200 ne'e polítika rebusadu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31