To’o Outubru nia klaran, ezekusaun OJE 2024 husi instituisaun haat sei zero Featured

By Agustino Gama Outubru 23, 2024 357
Foto:Dok. Foto:Dok.

DILI: Tuir relatoriu provizoriu ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2024, to’o iha 21 Outubru, horseik, iha instituisaun estadu haat mak seidauk konsege ezekuta nein doit-metan ida.

Bazeia ba dadus ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu husi portal transparansia www.budgettransparency.gov.tl, to’o iha 21 Outubru, tuku 21:25 oras Timor-Leste, husi instituisaun estadu 108 ne’ebé hetan alokasaun orsamentu iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2024, iha instituisaun haat mak ninia ezekusaun mamuk ka 0%.

Bazeia ba portal transparansia, instituisaun haat ne’ebé nein ezekuta doit-metan ida mak: Institutu Nasionál Seguransa Sosial ne’ebé hetan alokasaun orsamentu ho total $92,822,948.00, Fundu Rezerva Seguransa Sosial ho alokasaun orsamentu $254,795,707.00, Vise Primeiru Ministru area Ekonomia ho osan hamutuk $400,000.00, no Millenium Chalenge Account Timor-Leste ho osan $11,150,000.00.

Aleinde instituisaun haat ne’e, iha mós instituisaun seluk ne’ebé tama kategoria ezekusaun kiik liu mak: Fundu Espesial Dezenvolvimentu Atauro ho 11.5%; Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonomika, Sanitaria no Alimenta, I.P (AIFAESA), ho 16.2%; Sentru Lojistiku Nasional ho 24.6%; Ministériu Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria ho 32.9%; Ajensia Nasionál ba Avaliasaun no Akreditasaun Akademika ho 33.3%; Komisaun Anti Korrupsaun ho 37.5%; Institutu Peskiza Dezenvolvimentu Formasaun ho 37.8%; Fundu Infraestrutura ho 40.8%; Autoridade RAEOA-ZEESM ho 42.1%; Institutu ba Kualidade Timor-Leste ho 43.1%; no Ajensia Promosaun ba Investimentu no Exportasaun ho 49.7%.

Enkuantu instituisaun ne’ebé ninia ezekusaun atinze ona 80% ba leten mak: Administrasaun Portu Timor-Leste ho 80%; Administrasaun Munisipal Likisa ho 81.1%; Institutu Politekniku Betanu ho 81.3%; Sentru Nasionál Formasaun Profisional Bekora ho 83.8%; Arkivu no Muzeu Rezistensia Timorense ho 84.9%; Arkivu Nasionál Timor-Leste ho 84.9%; Servisu Apoiu Sosiadade Sivil no Auditoria ho 85%; Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun ho 87.2%; Institutu Defeza Nasionál ho 87.3%; Primeiru Ministru ho 87.7%; Ministériu Komersiu no Industria ho 88.1%; Ministériu Ensinu Superior, Siensia no Kultura ho 88.2%; no Ministériu Obras Publika ho 89.5%.

MTK ezekuta ona 61%

Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Minguel Manetelu informa, to'o 18 Outubru ne’e, ezekusaun OJE 2024 ba Ministériu náe'ebé nia lidera atinze ona 61%.

"Taxa ezekusaun ba 2024 to'o iha 18 Outubru tinan ne’e, atual ne'e 61%, se aumenta tan rubrigasaun iha 70.9%. Osan sai (gasta) ona total 61%," dehan Ministru Manetelu ba jornalista sira hafoin audensia ho komisaun E iha sala eis Ministériu Finansas, Segunda (21/10).

Iha audensia publika ba OJE 2025, nia dehan, deputadu sira kestiona kona-ba ezekusaun ba salariu no vensimentu iha OJE 2024 ne’ebé sei ki'ik.

Nia esplika ba deputadu sira katak, ezekusaun ne’e ki'ik tanba funsionariu publiku sira barak mak destaka ba ANATL, APORTIL no ACTL.

"Tanba sira funsionariu publiku, maske sira destaka iha ne'ebá maibé sira-nia orsamentu kada tinan tenke aloka, tanba sira servisu iha ne’ebá simu osan, goza husi empreza publika nian, entaun orsamentu ne’e ministeriu ne’e la ezekuta liu," nia esplika.

Iha OJE 2024, nia hatutan, MTK mós aloka orsamentu ba projeitu sira, maibé ninia taxa ezekusaun sei ki'ik tanba prosesu verifikasaun ba projetu sira iha ADN.IP mak tarde, tanba ADN la'os haree de'it projetu sira husi MTK, maibé husi Ministériu hotu.

Maske nune’e, nia afirma, to'o iha Outubru ne’e projetu balun iha MTK ninia tenderizasaun konklui ona, falta projetu ida mak foin halo prosesu mak reaalibitasaun terminal Suku Kamea tanba dokumentus sira foin haruka ba ADN.IP.

Projetu sira iha OJE 2024 ne’e, nia dehan, barak liu mak kona-ba reaalibitasaun, nune'e nia fi'ar katak molok tinan ne’e remata bele konklui ona.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 23 Outubru 2024 16:13

Independente Digital TV