SEII ho TOMAK Eleva Feto iha Independente Ekonómika Featured

By Ivonia Varela Fevereiru 15, 2023 260
Sekretária Estadu Igualidade no inkluzaun (SEII) selebra akordu ho To'os ba Moris Di'ak (TOMAK) hodi eleva feto iha independente ekonómika. Foto:INDEPENDENTE. Sekretária Estadu Igualidade no inkluzaun (SEII) selebra akordu ho To'os ba Moris Di'ak (TOMAK) hodi eleva feto iha independente ekonómika. Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Sekretária Estadu Igualidade no inkluzaun (SEII) selebra akordu ho To'os ba Moris Di'ak (TOMAK) hodi eleva feto iha independente ekonómika.

Tuir Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun, Maria do Rosario Fatima Correia, hatete, programa prioridade haat SEII nian mak hanesan abordadjen integrada jéneru iha Politika, Lei, Programa no Orsamentu; Prevensaun Violénsia Bazeia ba Jéneru, Haforsa Feto iha vida ekonomia no oinsá atu fó oportunidade ba feto sira atu foti-desizaun iha nivel Nasionál, Postu no mós iha Suku.

Tan ne’e, Sekretária Estadu apresia ba programaTOMAK nian hodi kompleta esforsu Governu nian hodi redús no halo prevensaun violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste.

“Programa TOMAK ida ne’e sei kompleta liu tan esforsu Governu nian ba iha Promosaun Igualdade no Inkluzaun liuliu oinsá eleva feto sira iha independente ekonómika, asesu ba merkadu hodi nune’e bele kontribui ba iha prevensaun violénsia bazeia ba jéneru”,dehan nia iha Salaun Maria Goreti, SEII, tersa (14/02).

Nia dehan, durante tinan 2016 too 2020 TOMAK fó ona ativideda iha suku 83 no espera katak suku hirak ne'e iha ona koñesimentu ne'ebé di'ak atu eleva hahan ne'ebé mai husi to'os.

Iha fatin hanesan, Diretór Jeral SEII, Armando da Costa, hatete, projetu tékniku ba ne’e sei realiza iha munisipiu Baukau, Bobonaru no Vikeke, ho nia durasaun tempu tinan tolu hahú 2023 to'o 2026.

Nia dehan, programa asina akordu ida ne'e finansia husi governu Australia iha área igualidade no inkluzaun nian.

“Iha projetu ida ne'e iha komponente ne'ebé makaas tebes liga ho asuntu igualidade no inkluzaun nian. Tanba ne'e mak ita estabelese akordu ida ne'e hodi asegura katak aspetu igualdade jéneru integradu iha projetu TOMAK,”dehan nia.

Nia hatutan, iha munisipiu Baukau forma ona assosiasaun vendedor nian, sai hanesan meius ida ne’ebé bele sai viza komunikasaun hodi reprezentante governu lokal ho vendedor sira.

Entretantu, Xefe-Ekipa TOMAK, Sr. Renato Zrnic hatete katak TOMAK hanesan programa agrikola subsisténsia ida ho durasaun tinan sanulu ne’ebé finansia hosi Governu Austrália no servisu besik ho Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Agrikultura no Peskas, Ministériu Saúde, Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, parseiru ONG (CRS, CDB no RHTO) no parseiru seluk inklui setór privadu sira.

“TOMAK kontente atu servisu hamutuk ho SEII hanesan parseiru xave ida, liuhosi parseria ne’ebé estabelese ona iha faze dahuluk hosi TOMAK no kontente atu kontinua iha faze daruak ida-ne’e”. “TOMAK sei servisu hamutuk ho SEII atu hadi’ak situasaun hosi feto liuliu feto rurál, portadóra defisiénsia iha área rurál liuliu iha munisípiu Baucau, Bobonaro no Vikeke ne’ebé TOMAK kobre nune’e mós ba joven sira”, dehan Renato.

Enkuantu, molok  ne'e TOMAK tulun ona to'os na'in no vendedores sira liu husi Ministeriu Solidariedade Sosial no inkluzaun (MSSI), ne'ebé atividade ne’e hala'o ona iha munisipiu Ainaru, Oekusse no Ermera.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31