Provedor Direitus Humanus no Justisa, Virgiligo da Silva Guterres 'Lamukan' hatete, ba kazu Kafétaria Suku Madohi parte PDHJ sidauk simu keixa ruma husi ema sira ne'ebé afetadu.
“Prontu, husi fatin ne'e ami seidauk simu (keixa) maibé hanesan Provedor no mós hanesan ema ne'ebé ke defende Direitus Humanus ha'u sente triste ho situasaun ida ne'e.”
“Hansan ita hotu-hotu hatene, aleiende Kafétaria ida ne'e, iha fatin seluk mós hanesan Halte iha Leader nia oin ne'ebé Ministeriu Telekomunikasun mak na'in, hanesan halo buat ne'e ba sobu hotu,” dehan Lamukan ba Jornalista Jornál INDEPENDENTE, iha nia knaar fatin, Kaikoli, Sesta (09/05).
Provedor ne’e husu ba Primeiru Ministru atu bolu atensaun, liu-liu ba SEATOU atu hola desizaun ka foti desizaun hodi halo intervensaun ruma tenke bazeia ba planu no tenke iha kordenasaun.
“Se konstrusaun ne’e uza osan estadu nian, ida ne'e prova katak iha aspeitu boa Govenasaun SEATOU ne'e la'o tuir ninian institutu pesoal de'it, la tuir planu jerál ruma. Se ba sobu hotu sasán ne'ebé Governu rasik mak halo, ne'e nia kauzu ne'e boot. Primeiro, gasta osan povu nian, gasta osan estadu ninian.”
Nia hatete, Primeiru Ministru Xanana Gusmão sempre dehan katak osan $0,50 sentavus ka $0,1 sentavus, ne'e povu nia osan, tenke gasta ho di'ak,
“Se ita halo tiha besik 60% ita ba sobu tiha, ne'e ita fakar de'it povu nia osan, ne'e asaun ne'e hatudu ita-nia iresponsabilidade ba gastu osan ninia, tanba ne'e ba ha'u hahalok ida ne'ebé SEATOU prátika viola prinsipiu boa Govenasaun ne'ebé ke implika dehan boa Govenasaun ne'e kualker desizaun polítika no kualker atividade polítika ne'e tenke bazeia ba planu,” katak nia.
Kada tinan, Ministériu idaidak ba halo aprezentasaun iha Komité Revizaun Orsamental (KRO), kona-ba planu ne’ebé sira atu halo.
Tan ne’e, nia husu ba PM Xanana atu orienta nia membru Governu sira hodi haree ida ne’ebé tama iha planu atu sobu mak bele sobu no ida ne’ebé la tama iha planu, labele sobu.
PDHJ, nia dehan, sei hein keixa. Maibé, tanba implika ba osan estadu nian, KAK iha kompetensia boot liu atu halo investigasuan.
“Ami sei haree ba parte boa Govenasaun ninian, katak Governu ida, Ministériu ida bá sobu fali obra Ministeriu seluk ninian ida ne'e prova katak laiha koordenasaun entre Ministériu no laiha planu di'ak.”
“Pior liu mak Kafétaria ne'e implika osan ne'ebé sempre komunga ho linguajen katak ida ne'e osan povu ninian.”
“Se ami simu keixa, ami sei halo investigasuan. Agora mós ha'u bele fó hatene ami-nia diresaun fiskazlizasaun kona-ba ida ne'e, maibé ha'u mós enkoraza parte KAK nian atu ba foti dadus, averigua situasaun ne'e hodi bele hatene, tanba ita labele halo tiha depois ita ba sobu fila fali,” dehan nia.
Entretantu, Jornalista INDEPENDENTE tenta konfirma Komisáriu Komisaun Anti Korrupsaun, Rui Pereira, maibé komisáriu liu husi ninia ofisial media nian hatete katak nia seidauk bele fó komentáriu tanba sei haruka ekipa sira tuun ba terrenu hodi foti dadus.
“Ha'u konfirma Komisáriu, maibé Komisáriu seidauk bele fó komentáriu, tanba sei orienta ekipa Unidade Inspesaun no Monitorizasaun hodi tuun ba rekolla dadus, se iha prova, halo kedas partisipasaun ba Ministériu Públiku,” dehan ofisial media ne’e.
Entretantu, osan estadu ne’ebé aloka ba suku Madohi, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisipiu Dili ‘saugate’ de’it. Kafetaria ne’ebé harii, hanesan parte ida husi programa turizmu komunitaria, rahun ona ba rai.
Iha tinan 2023, Suku Madohi hetan alokasaun orsamentu husi governu ho total rihun $30, bazeia ba sira-nia proposta atu harii Kafetaria ida, iha tasi-ibun area Aikakeu Laran, aldeia Terra Santa, Suku Madohi.
Tanba ida ne’e nu’udar projetu komunitaria, projetu konstrusaun Kafetaria ne’e jere direita husi parte suku nian, no joven sira husi suku ne’e mak sai nu’udar implementadór ba projetu refere.
Konstrusaun ba projetu ne’e mós la’o ona, no to’o iha tinan 2025, kontrusaun ba Kafetaria ne’e atinze ona porsentu 60.
Maibé, lamentavel tebes, tanba molok projetu ne’e atinje progresu ne’ebé dook liu tan, ekipa governu nian ne’ebé lidera husi Sekretariu Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbana (SEATOU) deside hodi sobu.
“Ami hetan apoiu fundus husi governu ho montante rihun $30. Osan ne’e fó ba jerente mak jere hodi organiza joven Suku Madohi servisu hodi konstrui turizmu komunitariu kafetaria iha Aikakeu Laran, tasi Ibun, Aldeia Terra Santa.”
“Kontrusaun ne'e to’o 60%, hela de’it 40% hodi finaliza mak Sekretariu Estadu Toponomia Organizasaun Urbana ho ekipa sobu no baku rahun hotu tiha to'o abandona tanba sasan ne'ebé ami ba rai mós sira halo rahun hotu,” dehan Xefe Suku Madohi, Bernardino de Cristo Perreira ‘Teki Timor’, iha Sede Suku Madohi, Kuarta (30/04).
Xefe Suku ne’e lamenta tanba governu apoiu orsamentu hodi implementa programa turizmu komunitariu, maibé molok remata no utiliza, governu ne’e rasik mak sobu.
"Governu apoiu dezenvolve setor turizmu iha suku laran, seidauk hotu Governu ne’e rasik liu husi parte relavamte balun mai sobu no baku rahun hotu kedan. Konstrusaun ne’e kontrui husi joven suku laran ne’e.”
Tuir nia, husi total orsamentu rihun $30 ne’ebé aloka ba suku Madohi, sira gasta ona kuaze rihun $10 ba konstrusaun Kafetaria ne’e.
“Ha’u lakohi koalia barak, entrega ba Governu sira mak rezolve halo oinsa hodi hadia fali ka oinsa ne’e sira nian, tanba kontrusaun ne’e ami gasta ona rihun $10,” dehan Teki Timor.
Autoridade lokal ne’e fó tempu fulan neen (6) ba governu hodi buka solusaun ba problema ne’ebé governu rasik kria.
“Ha’u fó toleransia fulan neen ba sira buka dalan ka hadia fali kontrusaun setor turizmu ne’ebe ami konstrui. Hein to’o ha’u-nia nervozu mai mak ha’u sei halo karta ida ba hatama iha Komisaun Anti Korrupsaun, Provedoria Direitus Humanus no Justisa, no Ministériu Justisa, no ha’u prontu levanta ba oin, tanba ne’e osan povu nian laos osan ema individu ida nian,” katak nia.