PR Horta: Enkontru ho PM Xanana la ko'alia remodela MG Featured

By Cristina Ximenes Jullu 11, 2025 230
Prezidente Repúblika José Ramos Horta hala’o enkontru ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palasiu Prezidensia Aitarak Laran, Dili, Tersa (08/07/25). Foto:Media GPM. Prezidente Repúblika José Ramos Horta hala’o enkontru ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palasiu Prezidensia Aitarak Laran, Dili, Tersa (08/07/25). Foto:Media GPM.

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hatete, enkontru semanal ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, foin lalais ne’e la sita kona-ba lista ba membru governu atu halo remodelasaun, maibé atu remodelasaun ka la'e ne'e kompeténsia primeiru ministru nian.

PR Horta dehan, Primeiru Ministru mós la ko'alia lista remodelasaun.

"La'ós kona-ba lista remodelasaun, maibé ko'alia kona-ba seguransa, kona-ba polítika internasionál buat sira ne'e. Kona-ba remodelasaun iha ka laiha, ho Primeiru Ministru nunka ko'alia ba ida ne'e," dehan nia, iha salaun MNEK, Praias dos Coceiros, horisehik.

Nia hatete, situasaun la'o daudaun, hanesan haree populasaun agora hanesan kontente liu fali ona, tanba atividade infraestrutura barak loos governu selu kompensasaun ba uma sira ne'e.

Nia esplika, ema kuaze hotu-hotu simu kompensasaun. Dezenvolvimentu boot sei akontese mós iha Tasi Tolu, iha tasi ibun husi Portu Dili to'o Kristu Rei.

"Purtantu ne'e Primeiru Ministru mak hatene, halo remodelasaun halo, lakohi halo remodelasaun mós nia mak hatene," hakotu PR Horta.

Antes ne'e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, konsidera dezenvolvimentu rai laran la'o maka'as loos, maibé presiza reforma estrutura ba membru governu ne'ebé la halo servisu, maibé ida ne'e kompeténsia husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

PR Horta dehan, primeiru hatete, iha 2023 to'o 2024 governu tau matan maka'as, nia (PR Horta) rasik momentu ne'eba la komprende, la hatene dimensaun, problema ne'ebé VIII governu halo ho sistema finanseiru. Se mak iha governu, nu'udar Primeiru Ministru, Ministru Finansas mak haree problema sira ne'e komplikadu loos.

Nia hatete, bainhira iha sistema ida ne'ebé monta tiha ona, tinan lubuk ida nia laran ba kotuk, liu husi Governu AMP iha 2007 ba oin gasta osan lubuk ida, halo investigasaun maka'as iha sistema finanseiru. Ne'ebé sai di'ak tebe-tebes, derepenti iha VIII governu komesa muda buat sira ne'e hotu ne'e mak nonu governu simu, no imposivel atu ezekuta o nia programa, orsamentu ho rungu ranga ne'ebé simu mai husi VIII governu.

PR Horta afirma, ne'e nia akompaña, nia lee no nia estuda, afinál buat ne'e komplikadu loos.

"Hahú iha 2025 sasan komesa la'o maka'as, infraestrutura bo'ok iha Timor-Leste tomak, fatin balun seidauk, hanesan iha zona fronteira abandonadu loos iha Fatumea, Fatululik, Fohorem fatin sira ne'e. Ne'e ha'u ko'alia ona ho Primeiru Ministru, ko'alia ho Gastão de Sousa, ha'u fiar katak orsamentu foun 2026 sira sei bo'ok iha fronteira ne'eba," dehan PR Horta.

PR Horta afirma, nia uluk ne'e lakon pasiensia, tanba demora-demora ho lei investimentu protesaun, maibé buat sira ne'e hotu lori tempu, buat barak ona ona prontu iha tempu badak, governu apronta lei investimentu protesaun, Tribunál Arbitrazen, kontratu ba empreza boboot mai ne'e, komesa la'o ona.

"Ne'eduni ha'u hatete, kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian, ha'u nia estimativa, ha'u haree bele sai 4 % ba leten, bele to'o 5 % karik ne'e lá'os mais husi Banku Mundiál, mai husi Banku Sentrál, ne'e ha'u nia ánaliza apresiasaun ne'ebé ha'u haree iha bairu-bairu iha Timor. Ha'u haree, ha'u bele hatete ne'e kreximentu ekonómiku mak komesa," hatete PR Horta.

Nia reforsa, kontribui ba ida ne'e mós turista komesa mak barak mai Timor, kuaze loro-loron ema mai, estudante, vizitante komesa mai, maske apezar ita seidauk halo marketing boot iha li'ur.

Nia argumenta, billete aviaun kontinua karun, sefose billete aviaun folin tun, hanesan Aero illa nian, entaun ema atus ba atus, loro-loron mai, billete karun demais, maibé barak komesa mai ona, investedór oi-oin mai.

Maibé, nia rona iha tempu badak lei sira ne'e aprova ona, purtantu buat la'o daudaun, ambiente pozitivu, di'ak.

"Ha'u fó parabens ba nonu governu, maun boot Xanana ne'ebé ita haree iha Timor nia ekonómia komesa bo'ok an, apezar maske iha mundu situasaun mundiál difisil tebe-tebes ne'ebé iha impaktu ba ekonómia mundiál, ne'e la halimar," PR Horta parabeniza mandatu nonu governu konstitusionál.

Maske, Ukránia kontinua nafatin, Gaza, Palestina, Iraun mós konflitu boot buat sira ne'e halo folin mina nakdoko. La'ós folin mina de'it, kustu operasaun ro ahi sira ba, mai, kontentor sira ne'e halo folin produtu sa'e.

Maibé apezar ida ne'e haree estimativa inflasaun iha Timor, máximu se atu sae karik nia (PR Horta) la fiar, bele liu 2%, agora hanoin 1 pursentu itall ne'e inflasaun, ne'e norma ida internasionál. se inflasaun mak nune'e konsege aguenta mantein 2 % iha 2026 ne'e susesu boot.

"Kona-ba reforma estrutura membru governu ne'e, ha'u hanoin presiza duni, buat ne'ebé normál iha mundu mak iha remodelasaun. Remodelasaun ne'e kuaze rai hotu-hotu tinan ida liu tiha halo remodelasaun, tanba la halo remodelasaun entaun signifika hotu-hotu servisu di'ak, entaun la presiza halo remodelasaun, mais ne'e ita bele hatete kuaze imposivel".

"Maibé ne'e mandadu kompeténsia Primeiru Ministru nian, ha'u sei la hatete atu hasai ida ne'e, hasai ne'eba tanba atu temi ministru ida ka ministru ida ne'e, ida ne'eba, ha'u la hatene servisu ne'e oinsá. O tenke tur iha ne'eba, primeiru mak hatene, Prezidente ha'u hatene de'it enjerál. Balun ha'u koñese di'ak, tanba ha'u estuda Ministru Obras Públika, Banku Centrál nian, buat sira ne'e ha'u estuda," argumenta nia.

Maibé balun difisil, Prezidente mak halo avaliasaun, purtantu husik ba Primeiru Ministru.

Nia esplika, balansu mak ne'e buat komesa la'o di'ak, animadu, povu kontente, osan sirkula, osan husi ema sira iha Inglatera, Austrália, Korea tama sentu itall milloens dollar ne'ebé tama iha ekonómia mais husi li'ur. Tanba ne'e mak ita haree supermerkadu, loja sira nakonu movimentu komérsiu maka'as, tanba ekonómia bo'ok an.

Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hatete, enkontru ho Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Agio Pereira ne'e sira la ko'alia kona-ba reforma ba membru governu, tanba ne'e la'ós ministru nia kompeténsia, la'ós sira nia kompeténsia.

"Ha'u fó parabens ba Ministru Agio Pereira, servisu ne'ebé governu halo agora ne'e, atividade barak loos, oi-oin la'ós hein de'it buat ne'ebé internasionál, atividade oi-oin fulan sira nia laran ne'e ita boot sira haree," PR parabeniza ba PCM, Agio Pereira.

Maibé mós bo'ok an iha munisípiu sira, ho infraestrutura estrada, hanesan Ermera atu avansa ba Atsabe tun ba Bobonaro.

Iha Laklubar estrada tinan hirak kedas nia laran ema aluga tiha, agora komesa hahú hadia estrada ba Laklubar nian, embora ne'e la sufisiente. Tanba iha suku, aldeia balun izoladu nafatin, iha Bobonaro araksa loos.

"Purtantu mak ne'e ita labele ezije buat hotu-hotu tinan ida ne'e, 2026 mak ha'u espera tau investimentu boot iha fronteira tomak, Norte ba Súl. Nune'e moderniza rede estrada, hospitál, klínika, agrikultura, transporte públiku," tenik PR Horta.

Entretantu, fó hanoin fila fali katak, nonu governu konstitusionál simu posse husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha loron 1 Jullu tinan 2023 iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 11 Jullu 2025 09:25

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« July 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31