PN Realiza Seminariu Lei Protesaun Labarik no Joven iha Perigu Featured

By Aquino Gomes Setembru 29, 2023 923
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay hato'o diskursu iha semináriu nasional ba lei protesaun labarik no joven iha perigu.  iha Salaun OKA, Surikmas, Kinta (28/9). Foto:Media PN. Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay hato'o diskursu iha semináriu nasional ba lei protesaun labarik no joven iha perigu. iha Salaun OKA, Surikmas, Kinta (28/9). Foto:Media PN.

DILI: Parlamentu Nasionál (PN), liu husi Komisaun F trata asuntu  Saúde, Seguransa Sosiais no Igualidade Jeneru halo semináriu nasional ba lei protesaun labarik no joven iha perigu.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay hatete, agradese ba Komisaun F  ne’ebé realiza semináriu ho tema “Garantir a Proteção e Jovens em Timor-Leste”.

Nia haktuir, tema ne’e liga ho lei protesaun ba babarik no joven iha perigu ne’ebé mak aprova iha Parlamentu Nasionál no hetan ona promulgasaun husi Prezidente Repúblika iha fulan hirak ba kotuk.

“Ita hakarak hatene ninia implementasaun no dezafius, saida deit mak governu hasoru iha asuntu ida ne’e no mós instituisaun sira seluk ne’ebé mos monitoriza implementasaun lei ida-ne’e. Serake ita implementa lei ne’e ho diak ho dezafius ne’ebé mak ita hasoru ka presiza alterasaun ruma ne’ebé sai dezafius ba ita hotu, joven ita hotu hatene, la’os deit iha timor, maibé iha mundu tomak  sai dezafius neste momentu, tanba liga ho seguransa, ita hatene, ita iha, artemarsiais no seluk tan, ne’ebe pertuba seguransa pais,”Deklara Prezidente Parlamentu Nasionál, Fernanda Lay, bainhira abertura ba Semináriu Nasionál ne’e, iha Salaun OKA, Surikmas, Kinta (28/9).

Deputada Fernanda Lay dehan, iha edukasaun oinsa labarik no joven sira atu ba eskola, maibé oinsa papel inan-aman, aspeitu ne’e hotu, la’os deit governu, maibe inan-aman nia papel atu tau matan, ba edukasaun ba oan sira ni’an.

“Liga ho kampu traballu ita hatene katak ita-nia traballadores sai ba rai liur, balun ba kordenasaun entre governu ho governu, maibé balun ba ilegalmente no ita hetan problema, oras ne’e dadaun iha rai li’ur, ita seidauk rezolve, ita hatene katak ne’e hotu ligadu investimentu iha ita nia rai laran, liga mos ita nia estabilidade ekonomika iha ita-nia rai laran, ne’e hotu dezafius ne’e ita hotu nian,” nia informa.

Prezidente Parlamentu Fernanda Lay, espera katak rekomendasaun ne’ebé sei hamosu iha seminariu nasionál ida-ne’e bele hato’o ba Governu hodi bele toma konsiderasaun.

“Ita espera katak, ita bele hala’o liga ho ita nia orsamentu jeral estadu no deputadu sira sei ba fiskaliza se dollar ida ne’ebé ita aprova ne’e, ba duni objetivu ne’e ka la’e?, ida-ne’e importante ba ita hotu nia partisipasaun,” nia relata.

Nia afirma, espera katak seminariu ida-ne’e hala’o susesu ho kustus ne’ebé Parlamentu nasionál hala’o iha rezultadu ida-ne’ebé di’ak hodi bele implementa iha rai laran, embora ho dazafius tantu parlamentu no governu.

Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun F, Maria Barreto hatete, semináriu nasionál ida-ne’e ho objetivu atu realiza importansia no urjensia ba promosaun direitu labarik  no joven iha perigu. Ho tema jeral Garante Protesaun ba Direitu Labarik ni’an no Joven iha Timor-Leste.

“Komisaun F la haluha hato’o agradese ba UNICEF ne’ebé mak hahu husi inisiu iha konsultasaun ba lei protesaun ba kriansas no joven iha périgu, hamutuk ho komisaun F, ne’ebé mak hahú kedas husi inisiu konsultasaun to’o elabora lei ne’e, depois debate no hetan promulgasaun,” Nia dehan.

Nia haktuir, ohin loron seminariu ida-ne’e, UNICEF nafatin hamutuk ho Komisaun F hodi realiza atividade ida ne’e no Komisaun F mos hetan tan parseiru ida ne’ebé prontu atu parseira iha Sestu lejislatura mak Plan Internasional.

Nia informa, iha V lejislatura liu husi sesaun plenária iha loron 7 fulan fevereiru 2023, Parlamentu Nasional aprova lei 6/2023, hetan promulgasaun 21 fevereriu 2023, iha loron 1 marsu 2023 promulga iha jornal da republika.

“Lei ida-ne’e iha diferensia ho lei sira seluk, tanba iha lei sira seluk kuandu públika ona iha Jornál da Repúblika, tuir kedas ein-vigór, maibé lei ida-ne’e diferensia, tanba tuir artigu 110  katak aprezente lei entra ein-vigór, depois loron 180 mak foin tama ein-vigór,” nia hatete.

Nia esplika, ho razaun tanba momentu ne’ebá komisaun F iha V lejislatura tau kestaun ida-ne’e  ho hanoin katak Timor-Leste iha 2023 sei hasoru festa demokrásia, eleisaun parlamentár.

“Entaun se ita tama kedas ein-vigór, governu sesante laiha tempu atu bele halo preparasaun diak oinsá atu implementa lei ne’e,” nia relata.

Nia argumenta, ho nune’e iha artigu 110 loke dalan katak atu tama ein-vigór iha 28 agostu 2023 no agora nono governu tempu atu oinsa bele elabora lei ne’e, oinsa kria mekamismu hodi implementa lei ne’e tuir artigu ne’ebé atribui ba liña ministeriais sira.

“Atu hatene di’ak liutan ba implementasaun oinsa orsida ita sei akompaña hamutuk lei ida ne’e, na’in lolos mak Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun, agora ministériu ninia preparasaun to’o iha ne’ebé ita hotu seidauk hatene, tanba ne’e mak Komisaun F kontinua realiza semináriu nasionál atu ita rona hamutuk,” kata nia.

Nia salienta, iha lejislasaun ida-ne’e mós estabelese mekanismu krusiál sira ba promosaun, protesaun violasaun ba labarik no joven sira nia direitu, hodi kontribui ba redus problema hirak ne’ebé naturalmente estadu hasoru.

“Iha aspeitu barak ba joven sira, dala barak sai vítima ba ema seluk, dala barak sai vítima iha uma-laran liu-liu ba inan-aman, sosiédade sira, família ninia atitude no kompartamentu ne’ebé mak afeita ba labarik,” tuir nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« October 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31