PN Husu Governu Kria Polítika Ordena Sidade Dili Livre Inundasaun Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Janeiru 11, 2024 852
Deputadu sira iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok.

DILI: Prezidente Komisaun E Parlamentu Nasional, Marcos Xavier, husu ba Governu atu kria polítika ida atu ordena sidade Dili livre hosi inundasaun iha tempu udan.

"Dili ne'e uluk tempu Indonézia inundasaun laiha, tanba populasaun mós ema uitoan de'it. Agora ita ukun aan populasaun iha munisípiu barak mai buka moris iha ne'e, entaun fatin ne'ebé ita labele harii uma. Ha'u fo ezemplu de'it, Tasi-Tolu, hateke ba foho sorin ne'eba populasaun balun uma sa'e ba foho leten no ai sira-ne'e taa hotu ona", dehan nia, iha Parlamentu Nasional, horisehik.

Nia hatutan, hanesan membru PN husu ba Governu atu oinsá prevene inundasaun labele akontese iha Dili laran, entaun primeiru sira tenke hamoos valeta sira-ne'e. Segundu tenke haree komunidade ne'ebé halo uma iha valeta leten no komunidade sira mós tenke koopera, see ita hakarak Dili ne'e labele hetan inundasaun.

Hataan ba tanba saida inundasaun boot akontese iha Dili, nia dehan, tanba komunidade nia konxiensia laiha atu so’e lixu iha lixeira, nune’e fó hanoin ba komunidade hotu ne’ebé hela iha Dili tenke iha konxiensia.

"Tanba udan-been agora ne'e la halai tuir valeta ho kestaun komunidade barak ba faan obralan iha valeta leten bee ne'e atu halai ba ne'ebé, so’e lixu arbiru, depois hetan ona inundasaun hanesan ne'e Governu mak sala," katak nia.

Iha fatin hanesan, Deputada PD, Maria Teresa Gusmão hateten, inundasaun ne’e la’ós foin mak akontese maibé bebeik, kada tinan bainhira mosu udan boot no sempre iha vítima no situasaun ne’e hamosu tristeza boot.

“Ita hotu triste haree situasaun liuliu iha Díli, udan boot ne’ebé afeita bá populasaun tanba inundasaun estraga uma, estrada no ema. Ida ne’e la’ós responsabilidade Governu nian mesak maibé responsabilidade ema hotu nian no mos Governu,” dehan nia.

Nia husu parte Governu nia responsabilidade maka tenki haree oinsá kanaliza valeta sira ne’e no tenke iha ona planu ordenamentu territoriál, nune’e bee dalan ne’e labele intupidu no husu ema hotu-hotu atu ho konsiénsia so’e fo'er iha fatin.

“Ha’u hakarak hato’o Solidariedade bá maluk vítima sira. Ita hotu nian tristeza boot bá situasaun ida-ne’e ne’ebé estraga buat barak tebes,” nia hato'o.

Nia husu mos loja boot sira ne’ebé iha lixu barak no kaixa barak tenki jere rasik sira nia lixu tanba dalaruma sira so’e arbiru de’it, no tenke tula rasik bá so’e iha lixeira Tibar nian.

Aliende, deputadu ne'e husu ba komunidade iha foho leten no mota ninin sira atu kuidadu oan sira hodi labele halimar iha mota ninin no tasi ibun iha tempu udan.

Iha biban ne'e, deputadu Bankada FRETILIN, Oscar Lima, hatutan,  inundasaun ne’ebé akontese tanba udan ne’e natureza no labele konsidera ida-ne’e pekadu, maibé bainhira udan tau tenke halo prevensaun nune’e husu bá Governu atu bele iha mós prevensaun liuhosi hadi’a ona sidade Dili ninia ordenamentu.

“Inundasaun horisehik ne’e akontese iha fatin barak tebes. Se bele Governu buka halo rehabilitasaun ho imediata, no mós lixu ne’ebé ita so’e arbiru de’it, ita sira ne’ebé hela iha Díli atu halo kontribuisaun hodi bele rezolve problema inundasaun,” nia hateten.

Nia husu Governu tenke iha polítika ida atu kontrola kona-bá ema ne’ebé halo uma iha valeta leten, foer so’e fali bá valeta laran bainhira udan mai hakarak ka lakohi sempre akontese inundasaun.

Kauza Mudansa Klimátika

Entretantu, sosiédade sivil husi Asosiasaun HAK no Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor Leste (FONGTIL), konsidera kauza husi Inundasaun mundansa klimátika, tanba ne'e ema hotu-hotu sai hanesan ajente kontribuidór ba iha mudansa ne'e, labele sunu rai no taa ai sira arbiru.

Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo hateten, labele so’e lixu sira ne'e presiza tau atensaun, la presiza atu hein tan ajénsia ka governu, Estadu mak tenke halo intervensaun.

"Inundasaun ha'u hanoin ida ne'e durante ne'e hanesan ema barak hatete mudansa klimátika ne'e fó impaktu, agora kontestu Timor ninian ne'e mak ita haree katak barak situasaun refere ne'e sempre akontese maibé ita la antesipa. Agora ita hanoin ona mak ema hotu-hotu sai hanesan ajente kontribuidór ba iha mudansa ida ne'e, ita atu dehan sunu rai, taa ai sira ne'e depois ita so’e lixu sira ne'e ne'e ita presiza tau atensaun, la presiza atu hein tan ajénsia ka governu, estadu ne'e rasik mak tenke halo intervensaun," dehan nia.

Maibé, sidadaun hotu-hotu kontribu sira ninia hanoin tomak no mós ba dedikasaun sira hanesan sente na'in ba RDTL ne'e, labele hanoin katak RDTL ida ne'e ho órgaun soberanu haat ne'e, sira mak fó atensaun maibé sidadaun hotu-hotu tenke kontribui.

Tanba, se lae so’e lixu ida arbiru plástiku sira ne'e todan ba iha tasi, Timor ne'e sorte ona tasi ne'e besik, see tasi ne'e mak dook rai ne'e mohut ona, tanba ne'e bee sai fatin hotu la di'ak.

"Ami hanoin katak mudansa klimátika ida ne'e hanesan kbi'it natureza ninian, agora ita rasik mak presiza tau atensaun oinsá kontribu natureza ida ne'e labele sai impkatu ba ita nia moris," hatete nia.

Iha sorin seluk, Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hatete, inundasaun ida ne'e la'ós foin primeiravez akontese iha tinan balun ba kotuk ona akontese lori sofre ba ba sosiadade balun mate lakon sasán.

"Governu invez komesa oinsá mak ita hadi’a ita nia valeta sira ne'e halo di'ak, kontinua halo kampañia maka'as ne'ebé husu sidadaun hotu-hotu tenke kuidadu ita nia ambiente no populasaun sira ne'ebé hela besik iha área sira ne'ebé risku, atu labele fó risku ba sira nia vida ida ne'e akontese fó lisaun barak ona," haktuir nia.

Tanba ne'e akontese dala ida ho kedas volume ne'ebé bo'ot invez governu haree ida ne'e tenke buat ruma ne'ebé prióridade bele akontese ba mós labele akontese hanesan ne'e mós labele fó risku maka'as ida hanesan ne'e.

Tanba, haree horsehik oras ida ho balun de'it kuaze eskritór sira ne'ebé lokaliza iha área Kaikoli sira ne'e kuaze la funsióna ne'ebé la halo sira nia knaar, tanba ne'e tama estraga sasán, estraga fasilidade sira hanesan ne'ebé labele ajuda ita nia servisu públiku ne'e la'o ho di'ak.

"Governu loloos ne'e tenke komesa haree ona, halo nusa mak bele ida ne'e hanesan prióridade ida atu bele halo jestaun di'ak, bainhira udan mai ne'ebé bele maneja ita nia udan been sira ne'e la'o tuir valeta, atu labele fó risku ba uma kain sira ne'ebé besik iha valenta no besik mota sira," tenik nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30