Omília Santu Papa Francisco “Ita Keta Tauk Atu Sai Ki’ik Iha Maromak Nia Oin” Featured

By Mariano Mendonca Setembru 11, 2024 385
Santu Papa Francisco hato'o ninia omília iha misa solene iha Tasi-Tolu. (10/09/24). Foto:INDEPENDENTE. Santu Papa Francisco hato'o ninia omília iha misa solene iha Tasi-Tolu. (10/09/24). Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Santu Papa Francisco ninia omília iha misa solene iha Tasi-Tolu hatete, maun-alin doben sira, ita keta tauk atu sai ki’ik iha Maromak nia oin no ida-idak nia oin, atu estraga ita-nia moris.

 “Labarik ida moris ba ita, oan-mane ida fó mai ita” (ls 9,5). Ne’e mak liafuan sira ne’ebé, iha Primeira Leitura, profeta Isaías dirije ba abitante sira Jeruzalén ni’an, iha tempu prósperu ba sidade, maibé infelizmente karakteriza ho dekadénsia morál boot,” Homilia Sua Santidade Papa Francisco Santa Misa iha Tasi-Tolu, Tersa (10/09).

Iha rikusoin barak, maibé moris-di'ak taka matan ba ema sira ne'ebé iha kbiit, hodi bosok sira ho ideia, atu sai ema ne'ebé iha aan rasik. To'o ona, la presiza Na'i, no sira nia prezunsaun lori sira atu sai egoista no la justu. 

“Ida-ne'e maka tansá, maske iha sasán barak, ema kiak sira abandona no hamlaha, infidelidade sai luan no prátika relijioza sai redús beibeik ba formalidade de'it.  Fasada bosok-teen mundu ida nian, iha primeira vista perfeitu, nune’e subar realidade ida nakukun liu, triste liu, todan liu no kruél liu, ne’ebé presiza konversaun, mizerikórdia no kura,” 

Tanba ne’e, profeta fó-sai ba ninia maluk sidadaun sira katak Maromak sei loke orizonte foun ida iha sira-nia oin: Futuru ida esperansa no ksolok ni’an, husi ne’ebé opresaun no funu sei desterra ba nafatin (kf. Is 9, 1-4).

“Nia sei leno naroman boot ida ba sira (kf v. 1) ne ebé sei liberta sira husi nakukun salan ni’an ne’ebé hanehan sira;  no nia sei la halo nune’e ho forsa ezérsitu sira ni’an, kilat no rikusoin sira, maibé ho prezente oan-mane ida nian (kf. vv. 5-6).  Mai ita para atu reflete kona-ba imajen ida-ne'e: Maromak halo nia naroman salvasaun nian nabilan liuhosi prezente oan-mane ida ni’an,”.

Papa Francisco, iha parte hotu-hotu mundu ni’an, labarik nia moris mak momentu luminoso ida ksolok no selebrasaun ni’an, ne’ebé kuda iha ema hotu hakaran di’ak ba renovasaun iha di’ak, ba fila-fali ba pureza no simplisidade.

Bainhira hasoru bebé foin moris, maski fuan ne'ebé toos liu sai kmaan no nakonu ho ternura;  sira-ne'ebé laran-kraik hetan fali esperansa no sira ne'ebé rezignadu fila-fali ba mehi no fiar iha posibilidade ezisténsia ida ne'ebé di'ak liu. 

Frajilidade labarik ida nian lori ho nia mensajen ida ne'ebé maka'as tebes ne'ebé kona klamar sira-ne'ebé maka toos liu, lori fali objetivu sira armonia no serenidade ni’an. 

Furak tebes saida maka akontese ho labarik ida nia moris! No buat sira-ne’e hotu simplesmente faíska ida ne’ebé revela mai ita naroman ida boot liután, tanba iha moris tomak nia abut mak Maromak nia domin rohan-laek, ninia grasa, ninia providénsia no forsa ninia Liafuan nian ne’ebé nia kria.

Maibé la’ós ida ne’e de’it! Iha Kristu, Maromak rasik sai ema, labarik, atu hakbesik ba ita no soi ita. 

Artigu "Definidu ne'e Konvite, tanba ne’e, iha mistériu ida-ne’e nia oin, la’ós de’it atu hakfodak no book aan. Maibé mós atu loke ita-nia an ba Aman nia domin no husik ita-nia an forma husi nia, atu nia bele kura ita-nia kanek sira, restaura ita-nia dezentendimentu sira, tau orden iha ita-nia ezisténsia, to’o sai, iha sentidu hotu-hotu, fundamentu ba ita-nia moris pesoál no komunitária”.

Papa Francisco, Timor-Leste furak tanba nia iha oan barak: ita-boot nasaun joven ida iha-ne’ebé iha fatin hotu-hotu ita-boot sente moris pulsa, buras.  No ida-ne’e mak prezente boot ida: prezensa foin-sa’e no labarik barak nian hafoun beibeik fresku, enerjia, ksolok no entuziazmu ninia povu nian.  Maibé, liután, ida-ne'e sinál ida, tanba fó espasu ba ki'ik sira, simu sira, tau matan ba sira, no halo ita-nia an sai ki'ik iha oin Maromak nian no iha ida-idak nia oin, presizamente atitude sira mak loke ita ba Na’i nia asaun halo hela iha modu ki’ik sira, ita husik Ida ne’ebé Kbiit-na’in halo buat boot iha ita, tuir sasukat ninia domin nian, hanesan Maria hanorin mai ita iha Magnificat (kf Lev 1,46-49) no iha selebrasaun ida-ne’e.

Ohin, defaktu, ita venera Na’i-Feto nu’udar Liurai-Feto, katak, nu’udar inan ba Liurai ida, Jesus, ne’ebé hakarak moris ki’ik atu sai ita-nia maun-alin, hodi konfia ninia asaun kbiit-na’in ba “sim” joven ida, frajil no kiak ni’an inan (kf. Lc 1,38).

Maria komprende didi’ak, to’o pontu ida hili atu ki’ik nafatin iha nia moris tomak. sai ki'ik ba beibeik, serbí, reza, lakon atu fó fatin ba Jesus, maski bainhira ida-ne'e kusta nia barak no bainhira nia ladún komprende saida maka akontese iha nia sorin-sorin.

“Tan ne’e, maun-alin doben sira, ita keta tauk atu sai ki’ik iha Maromak nia oin no ida-idak nia oin, atu estraga ita-nia moris, atu fó ita-nia tempu, atu halo revizaun ba ita-nia programa sira, atu husik buat ruma atu maun-alin ida bele iha ne’ebá di’ak liután no sai kontente,” Omilia Papa Francisco. 

Tanba ne’e, mai ita keta ta'uk atu muda ita-nia projetu sira nia medida bainhira presiza, la'ós atu hamenus sira, maibé atu halo sira sai furak liután liu husi prezente ita-nia an rasik no aseitasaun ema seluk nian, ho impreviztabilidade ne'ebé ida-ne'e lori. 

Tanba realeza loos mak ema sira-ne’ebé saran sira-nia moris tanba domin: hanesan Maria, no hanesan Jezús, ne’ebé iha krús saran buat hotu, hodi halo an sai ki’ik, la iha defeza, fraku (kf. Flp 2, 5-8), atu halo fatin ba ita ida-idak iha Aman nia Reinu (kf Jo 14,1-3).

Buat sira-ne'e hotu simboliza ho di'ak tebes hosi enfeite tradisionál rua ne'ebé furak hosi rai ida-ne'e: Kaibauk no Belak.  Rua ne'e halo hosi metal folin-boot. Ida-ne'e signifika katak sira importante!, ida uluk simboliza bee sira balada nian no loro-matan nia naroman, no tau iha leten aas, hodi enfeita reen-toos, nune'e mós iha uma sira nia tutun, ho forma uma-kakuluk ni’an.

Tanba, ida-ne'e ko'alia kona-ba forsa, enerjia no manas, no bele reprezenta Maromak nia kbiit ne'ebé fó moris.  Maibé la’ós ida-ne’e de’it!. Defaktu, tau iha nível ulun nian no iha uma sira-nia leten, fó hanoin mai ita katak, ho Na’i nia Liafuan nia naroman no ninia grasa nia forsa, ita mós bele koopera iha planu boot salvasaun nian, liuhusi ita-nia hilin sira no asaun sira.

Segundu, Belak, tau iha peitu no komplementár ba ida uluk.  Ida-ne'e hanoin hikas fulan nia nabilan ne'ebé delikadu, ne'ebé iha kalan ho haraik-an reflete loro-matan nia naroman, hodi taka buat hotu ho fluoressénsia ne'ebé kma’an.  Ko’alia kona-ba dame, fertilidade no midar, no simboliza ternura inan nian ne’ebé, ho reflesaun delikadu sira ninia domin nian, halo buat ne’ebé nia kona nabilan ho naroman hanesan ne’ebé nia simu husi Maromak.

Kaibauk no Belak, forsa no laran-sadia Aman no Inan nian: nune’e mak Na’i manifesta ninia realeza, halo ho karidade no mizerikórdia.

Tanba ne’e, iha Eukaristia ida-ne’e, hamutuk, ita ida-idak nu’udar mane no feto, nu’udar Kreda no sosiedade, husu matenek atu reflete iha mundu naroman maka’as no laran-maus Maromak domin nian, Maromak ne’ebá ne’ebé, nu’udar ita harohan iha Salmo responsorial.

 «Nia foti ema kiak sira hosi rai-rahun no hasai ema kiak sira hosi mizéria, hodi halo nia tuur iha ema boot sira […] nia leet hosi nia povu» (Sal 112, 7-8).

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 11 Setembru 2024 10:23

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30