OJE 2023 ho Biliaun $3,16 Aprova Ona Iha Final Global Featured

By Agustino Gama Novembru 17, 2022 338
Deputadu sira iha Parlamentu Nasional aprova ona Proposta OJE 2023 iha Final Global. Foti: Media Gab. MPCM. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional aprova ona Proposta OJE 2023 iha Final Global. Foti: Media Gab. MPCM.

DILI: Hafoin diskusaun durante semana ida resin hosi jeneralidade to’o espesialidade, Parlamentu Nasional (PN), kinta ne’e (17/11), aprova ona Proposta Lei   Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan Fiskal 2023, iha Final Global.

"Nune'e, Prosposta Lei OJE ba tinan fiskal 2023 aprovadu ho votu a-favor 42, kontra 21 no abstensaun 2," Prezidente Parlamentu Nasional, Anicetu Longuinos Guteres, hateten liu husi Plenaria iha, PN, Kinta ne'e (17/11).

Entretantu, tuir Komunikadu ne'ebé Online INDEPENDENTE asesu husi Pajina Ministeriu Finansas haktuir, OJE 2023 ho montante dolar amerikanu billaun $3,16. Kompostu husi Orsamentu Administrasaun Sentrál billaun $2,8 (inklui ona Fundu Kombatentes Libertasaun Nasionál, billaun $1), Orsamentu ba Seguransa Sosiál millaun $235,7 no ba RAEOA millaun $120.

Enkuantu, iha Proposta OJE 2023 mak Primeira Proposta OJE ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál prepara bazeia ba regras orsamentál foun aprovadu husi Lei Enkuadramentu Orsamentál. Proposta Orsamentu ne’e kontempla ona Orsamentu tuir Programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak defini ona iha Lei das Grandes Opções do Plano 2023 ne’ebé mak promulga husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha fulan juñu liubá.

Proposta ne’e mai ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” – aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentável iha médiu prazu.

Proposta OJE 2023 ne’e dezeña bazeia ba Objetivu Estratéjiku husi Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira, hanesan, oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk, asesu ba koñesimentu, teknolojia no inovasaun no mós asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu.

Enkuantu, iha Proposta OJE 2023, Governu propoin ba Parlamentu Nasionál atu hasa’e impostu seletivu konsumu foun ne’ebé inklui, 10% impostu ba karreta ho valór liu US $10.000, 20% ba karreta ho valór liu US $25.000 no 30% ba karreta ho valór liu US $50.000. Aleinde, iha mós aumentu iha impostu konsumu ba tabaku no produtu tabaku seluk husi US$50 kada kilograma sa’e ba US$100 kada kilograma, impostu konsumu foun US$1.00 kada kilograma ba masi-midar.

Nune’e mós introdusaun impostu konsumu foun ho valór US $3 kada litru ba bebida asukarada (Fanta, Coca-Cola, Sunkist, Sprite no selu tan).

“Ida-ne’e Governu introdús atu proteje sidadaun sira nia saúde públiku. Aleinde ne’e, Governu mós propoin hodi hasa’e impostu importasaun husi 2,5% sa'e ba 5%,”haktuir komunikadu refere.

Liu husi introdusaun impostu hirak ne’e, Governu halo projesaun katak reseitas doméstika sei sa’e husi millaun $153,7 iha 2022, ba millaun $174,9 iha 2023.

Introdusaun impostu hirak ne’e sai nu’udar instrumentu fiskál ida ne’ebé Governu uza atu hasa’e kolesaun reseitas doméstika iha tinan hirak tuir-mai hodi redús dependénsia ba Fundu Minarai.

Ho nune'e, medidas hirak ne’e mós aliña ho Polítika Reforma Fiskál no Jestaun Finansas Publikas – ajenda Reforma importante ida ne’ebé inísia ona desde 2015 no Oitavu Governu Konstitusionál lideradu husi Primeiru-Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak komprometidu atu kontinua implementa.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31