Ministru Tranporte no Komunikasaun (MTK) Miguel Marques Manetelu hatete, asinatura kontratu entre MTK ho Japan Airport Consultant, atu finaliza dezeñu detallu ba Konstrusaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolao Lobato.
Tanba, hanesan ema hotu hatene Konstrusaun Terminal Pasajeiru Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato nia fontes orsamentu mai husi Governu Japaun iha forma grant no iha porsaun kontra partida husi Governu Timor-Leste.
“Asinatura kontratu ida ne'e, la’ós deit simboliza inisiu ida iha prosesu finalizasaun dezeñu detallu Terminal Pasajeirus Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato, maibe, liu-liu atu konfirma seriedade Governu nian ba Konstrusaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato,” dehan Minitru Trasporte Komunikasaun iha salaun MTK, Segunda (03/02/25).
Ministru Miguel hatutan, Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030), Aeroportu International Prezidente Nicolau Lobato, nu’udar infraestrutura báziku importante ida, aleinde eletrifikasaun nasional, estrada, pontes, portu, fibra óptika no projetu Tasi mane.
Tanba, hafoin PED aprova no lansa, iha kedas aprezentasaun programa V Governo Konstitusional nian iha Parlamentu Nasional iha tinan 2012, Primeiru-Ministru nia diskursu fó kedas énfaze ida katak Dezenvolvimentu infraestruturas hanesan motor ba dezenvolvimentu nasional.
Nune’e, bainhira infra-estruturas bázikas iha ona, mak sei permite dezenvolvimentu kapital sosial no permite dezenvolvimentu ekonomia neʼebé dinámika no produtiva, hodi kria empregu, no permite konsolidasaun kuadru institusional ne’ebé sei forte no organizadu, iha nasaun tomak.
“Ho asinatura kontratu ida ne'e, ekipa Consultan, kontrator Waskita Karya ho apoiu husi apoiu PMC (Consultant ba Jestaun Projetu), sei koordena servisu hodi finaliza Dezeñu importante rua, mak Terminal Pasajeirus nian ho mós pista/Runway,” katak Ministru.
Governante ne’e hatutan, iha tempu hanesan, sei koordena mós ho parte sira husi Governu Australia, hodi finaliza diskusaun ba komponente sira seluk neʼebé involve iha prosesu tomak ba konstrusaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato.
Tan ne’e, Ministru Miguel, hato'o nia gratidaun ba Governu Japaun, ba nia apoiu finanseiru liu husi Grant iha prosesu ida ne'e, no gratidaun ba JICA neʼebé nu’udar ezekutor husi fundus nian ne'ebé sempre apoia prosesu no dinamika hotu-hotu iha diskusaun sira durante ne'e, no mós Consultant ne'ebé hein kleur hodi bele konklui prosesu asinatura ida ne'e.
“Ha’u hein katak, iha fulan sira tuir mai, antes fulan marsu termina, prosesu dezeňu sei konklui hodi hetan aprovasaun, hodi permite ita bele hakat ona ba faze sira tuir mai, inklui prosesu tenderizasaun ba konstrusaun Terminal pasajeirus, nune'e ita bele hahú ona prosesu konstrusaun terminal pasajeirus,” katak Ministru.
Iha fatin hanesan, Embaixador Japaun iha TL Tetsuya KIMURA hatete, projetu ne’e, Japaun sei kontribui hodi halo renovasaun ba terminal pasajeiru liu husi asisténsia subvensaun husi JICA.
“Serimónia asinatura ohin nian simboliza ami nia esforsu atu lori projetu bo’ot ne'e ba oin. Ha'u hakarak apresia ema hotu-hotu ne'ebé envolve iha prosesu notável ida-ne'e no lideransa forte ne'ebé Ministru Manetelu foti,” dehan Embaixador Tetsuya.
Nia dehan, projetu aeroportu ida ne'e hanesan aspirasaun Timor-Leste nian ne'ebé kleur ona.
Tuir nia, terminal pasajeiru mak oin nasaun nian, odamatan ba rai-li'ur, no símbolu nasaun nian.
Projetu ne'e garante konetividade internasionál ne'ebé esensiál ba promosaun turizmu no dezenvolve indústria sira, no projetu ne'e sei kontribui maka'as ba nasaun ne'e nia adezaun lalais ba ASEAN.
Entretantu, iha biban ne’e, Japaun sente haksolok atu apoia maka'as hadi'a asesu-aéreu Timor-Leste nian liu husi harii edifísiu terminál pasajeiru foun ne'ebé furak.
Enkuantu, Reprezentante JICA ITO Mimpel hatete, nia parte haksolok hodi partispa asinatura akordu kontratu ba porzaun Timor-Leste ba servisu konsultoria projetu ba melloramentu Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato, hanesan ema hotu hatene, projetu ida ne’e paradu ba tempu balun, maibe kontente katak ida ne'e ikus mai hahú la’o
“Ohin marka pontu importante ida la’ós de'it ba aeroportu, maibé ba nasaun Timor-Lente tomak. Projetu ida-ne e la'os deit kona-ba hadi a infraestrutura, ida-ne’e reprezenta ami nia kompromisu atu hasa'e konetividade no hasa'e oportunidade ekonomiku sıra ba povo sira. Melloria sira ne'ebé ami hala’o sei permite ami atu maneja espansaun kapasidade pasajeiru nian no asegura kumprimentu ho padraun seguransa internasional sira,” nia hakotu.