Esperansa ba F-FDTL: Tane as prinsipiu ‘Povu mak bee, FALINTIL mak ikan’ Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Fevereiru 04, 2025 125
Foto:INDEPENDENTE/Domingos Gomes. Foto:INDEPENDENTE/Domingos Gomes.

DILI: Iha 02 Fevereiru tinan 2002, Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste ka habadak FALINTIL transforma sai Falintil Forsa Defeza Timor-Leste ne’ebé hatudu transformasaun husi forsa gerilia ba forsa modernu.

Iha 2 Fevereiru tinan 2025, F-FDTL komemora tinan 24 transformasaun FALINTIL ba F-FDTL ho esperansa boot ida atu kontinua tane as prinsipiu ne’ebé FALINTIL iha durante prosesu luta ba ukun rasik an katak ‘Povu mak bee, FALINTIL mak ikan’.

Peskizadór Asia Justice And Rights (AJAR), Inocencio de Jesus Xavier fó parabéns ba F-FDTL ne'ebé forma husi situasaun defisil hodi sai forsa ne'ebé profissionál.

"Ita dezeja katak forsa foun sira ne'ebé simu ona juramentu, empeña ona sira-nia funsaun nu'udar forsa armada sira atu banati tuir obra, eransa FALINTIL nian ne'ebé iha modalidade rua: ‘Povu mak bee, FALINTIL mak ikan’”.

“Entaun sentidu liafuan rua ne'e atu materializa iha sira ninia servisu oinsa atu asegura, restaura orden estadu nian, liu-liu iha fronteira sira ameasa ba sidadaun sira-nia vida, oinsá atu proteze ita-nia territóriu nasionál husi ameasa rai seluk nian," dehan Inocencio ba jornalista sira, iha nia knaar fatin Faról, Sesta (31/01).

Inocencio husu ba jerasaun foun ne'ebé ba tama F-FDTL, la'ós atu ba buka riku, jagoan, maibe buka atu asegura povu no nasaun.

“Ida ne'e importante liu tanba iha jornada tinan hira nia laran dala-ruma individu balun sempre uza sala sira-nia kna'ar, halo abuzu, baku ema, halo violasaun ba ema, liu-liu ba hasoru feto sira.”

Tanba ne'e, espera ho tinan ida ne'e lideransa sira ne'ebé agora daudauk iha bele hahú hadi'ak liu tan F-FDTL, la'ós de'it atu servisu iha nivél nasional, maibé oinsá atu reprezenta estadu iha nivél internasionál.

Ba kestaun fasilidade, nia dehan, orsamentu ne’ebé aloka ba instituisaun F-FDTL kompara ho nasaun seluk la sufisiente, tanba iha rai seluk ne’ebé avansadu liu, orsamentu ba militar boot liu.

F-FDTL, nia dehan, hasoru difikuldade barak ba kestaun ekipamentu no fasilidade militár nian.

“Iha dezafiu barak (maibé) ita fiar katak dezafiu ne'e la sai bareira ka obstaklu ba misaun F-FDTL, maibé sira kontinua krexe, buras, nune'e nafatin sa tan rai Timor nu'udar país ida soberanu, independente," dehan nia.

Iha parte seluk, Direitór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo konsidera komemorasaun loron transformasaun ne’e atu lori fila fali transformasaun ida ne'ebé uluk aswain sira halo ba jerasaun foun.

"Ha'u hanoin ba komemora ida ne’e atu fó hanoin hikas ba jerasaun foun sira mak ne'e (katak) farda ida ne'ebé ita útiliza, instuituisaun ida ne'ebé ita adere no farda ne'ebé ita útiliza ne'e sagradu.”

Bainhira transforma ba instuituisaun ida, instituisaun ne’e sagradu no ema ne'ebé servisu iha instuituisaun refere tenke dedika an.

Feliciano hein katak, estadu TL sei investe maka'as ba rekursu umanu no fasilidade sira iha F-FDTL.

“Ha'u hanoin tanba sira F-FDTL lubuk ida ne'ebé ita rekoñese idade ne'ebé avansadu, sira presiza reforma, entaun estadu rasik presiza tau atensaun oinsá rekrutamentu foun ba jerasaun foun sira," katak nia.

Banati espiritu luta FALINTIL

Padre Parokia Metinaru, Adriano Olan husu ba membru F-FDTL atu tenke banati espiritu luta aswain FALINTIL ne’ebé luta durante tinan 24 nia laran.

"Ohin ita realiza misa agradesimentu ba transformasaun FALINTIL ba Forsa Defeza Timor-Leste ne'ebé tinan ne'e kompleta ba dala 24, husu ba ita boot sira atu halo reflesaun hodi haree ba kotuk saida mak ita-nia FALINTIL sira halo ona, husi sira-nia esforsu, aten-brani transforma Timor-Leste ho matan been, ohin sai bee-matan ba timor-oan hotu, tanba ne'e husu forsa armada tenke banati tuir nafatin espiritu ida ne'e atu tane ita-nia rai no ema husi perigu sira," dehan Amu iha nia omilia bainhira prezide misa agradesimentu iha Kapela Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato, Metinaro," Sesta (31/01/25).

Padre ne'e mós husu ba F-FDTL atu bainhira hala’o servisu tenke utiliza arma ho didi’ak no tuir lei, servi ho domin hanesan bee ne'ebé uluk sustenta luta FALINTIL ba determinasaun ukun aan.

"Ha'u husu ba FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste iha tempu ukun aan utiliza arma ho di'ak  no kuidadu tuir lei, hadomi povu," katak nia.

Iha fatin ketak, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hatete tinan 24 F-FDTL kaer kna'ar ida krusiál tebe-tebes atu hari'i, hametin dame iha rai laran, no kontribui maka'as ba dezenvolvimentu progressu iha rai laran.

"Tema ne'ebé ita hili ba selebrasaun ida ne'e evolusaun kapasidade adaptasaun nova konjentura ne'e hatene sai importánsia ba modernizasaun forsa Komponente Terrestre Naval no Aero atu halo garantia ba seguransa ita-nia territóriu soberanu," dehan PR Horta liu husi ninia diskursu iha ámbitu selebrasaun loron transformasaun FALINTIL ba dala 24 iha Kuartel Jerál F-FDTL, Fatuhada, Domingu (02/02).

PR Horta fó agradesimentu ba militár hotu-hotu nasionál no internasionais, parseiru dezenvolvimentu setór defeza, país amigu Austrália, Xina, Korea du Súl, Estadus Unidus Amérika, Fransa, Indonézia, Japaun, Malázia, Portugál, Reinu Unidu no mós país membru ASEAN ne'ebé kontribui, apoiu finanseiru rekursu ba F-FDTL.

Iha tempu dame, forsa armada hatudu nia relevansia nafatin oinsá nia book an fó resposta lalais iha tempu badak iha situasaun dezastre naturál hanesan udan boot, anin boot, ahi, tasi sa'e, dada operasaun umanitária atu apoiu ba vítima sira, no ba sira ne'ebé lakon uma.

Tanba ne'e seguransa maritima ekonómia azul, futuru rai ida ne'e nian metin loos ligadu ba kapasidade fó protesaun ba zona ekonómika eskluziva dezenvolvimentu ita bolu ekonómia azul, dezenvolvimentu ne'ebé mós tenke sustentável.

"Ita tenke tau matan didi'ak utilizasaun ne'ebé responsavel ne'ebé ho kuidadu ba ita nia rekursu mariñu, tanba ne'e bele fó garante ba jerasaun sira mai oin no ba kreximentu Timor nian. Ita nia Komponente Naval iha papél ida, kna'ar ida importante tebe-tebes halo defeza ba ita nia rekursu iha tasi, no mós infrenta ameasa potensiál oi-oin, hanesan infantaria iha tasi, instituisaun grupu ne'ebé tráfiku droga, tráfiku umanu, imigrasaun ilegál no sira ne'ebé soe lixu arbiru ba tasi laran, ne'eduni ita tenke halo hametin, haforsa kapasidade ida ne'e," hatete PR Horta.

Maibé, ba ida ne'e tenke konta ho parseria estratéjiku viziñu sira hanesan Austrália, Indonézia no sira seluk tan, ho teknolójia ne'ebé inovadora ne'ebé foun hanesan drom, no monitoriamentu husi satelite. Bainhira ko'alia kona-ba tasi, temi nafatin greater sunrise no kampu sira seluk ne'ebé iha tasi, iha rai maran, alende ida ne'e haree illa Ataúro ho nia bio-diversidade ne'ebé riku tebe-tebes, tur iha trianglu koral, nia bio-diversidade ne'ebé di'ak tebe-tebes iha rejiaun tomak Indo-Pásifiku, patrimóniu ida ne'e tenke defende.

Alende, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta argumenta, iha rejiaun ida ne'e ita bolu dala ruma iha ikan ne'ebé úniku loos iha mundu seluk laiha defeza ba riku soin ida ne'e importante ba ekilibru ekolójiku, sustentabilidade ba komunidade sira ne'ebé hela iha tasi ibun.

"Ita tenke hametin no hakbesik liu tan operasaun ho ita nia viziñu sira ne'e bolu kooperasaun rejionál, kooperasaun ho país sira seluk laiha dalan seluk ita tenke kolabora duni ho país viziñu sira no sira seluk tan, nune'e ita hamutuk bele infrenta di'ak liu tan sira ne'ebé la respeita fronteira, se mak baibain la respeita fronteira krime trans nasionál, no terorizmu sira ne'e laiha fatin, no laiha fronteira," afirma PR Horta.

Maibé, atu halo ida ne'e halo ezersisu konjuntu ho país amigu sira hanesan ita hotu hatene tinan 20 nia laran halo bei-beik no PR Horta apoiu 100% ida ne'e, ba futuru kompromisu ba veteranu sira, ba militár sira ativu, militár sira rezerva ka reforma, ba sira nia família ne'e kontinua metin, tenke halo promosaun didi'ak ba setór saúde, edukasaun, abitasaun ne'e hanesan parte ida ita onra sira ne'ebé kontribui barak loos ba ita nia independénsia.

Entretantu, kombate pobreza, tenke kontinua luta ida ne'e, hatun pobreza iha rai laran, tenke hametin seguransa alimentár buat rua ne'e hatun pobreza, hatun kiak sira ne'ebé terus ne'e ita bele hetan bainhira halo esforsu atu alkansa buat ida bolu dezenvolvimentu nasionál inkluzivu.

Nia hatutan, aprovasaun lei programa militár ne'e importante atu garante finansiamentu pur anual, no kontinuidade nesesáriu modernizar F-FDTL.

"Iha loron ida ne'e ita la selebra de'it rikusoin ne'ebé FALINTIL husik ba ita iha kotuk, maibé ita buka selebra mós espiritu unidade, determinasaun buat sira ne'ebé halo ita sai Timor-Leste. Ita halo ita nia kompromisu atu hari'i rai ida seguru, metin, modernu, riku, ita nia situasaun potensiál geo-polítika, ekonómiku nune'e ita bele integra mós ita nia definisaun defeza nasionál objetivu dezenvolvimentu sustentavel no kooperasaun internasionál," tenik PR Horta.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 04 Fevereiru 2025 13:44

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« February 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28