MF Sei Asina Akordu Subvensaun Tokon U$6 ho KOICA Featured

By Marsu 14, 2023 366
Ministru Finansas, Rui Gomes. Foto:Dok. Ministru Finansas, Rui Gomes. Foto:Dok.

DILI: Ministru Finansas, Rui Gomes reprezenta Governu Timor-Leste no Diretóra Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia Súl, Eunju Cha, sei asina akordu subvensaun públiku (Grant) ho valór $6 milhões.

Tuir komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu iha pajina MF relata, kontribuisaun finanseira husi KOICA ne’e sei uza hodi finansia Projetu Fortalesimentu Preparasaun no Resposta ba Moras Infesioza sira iha Timor-Leste.

“Tuir akordu ne’ebé Ministru Rui Gomes sei asina ho KOICA, Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia Súl komprometidu atu fórnese kontribuisaun finanseira $6 milhões ne’ebé sei uza atu fortalese preparasaun no resposta ba moras infesioza ka moras ne’ebé hadaet lailais sira iha Timor-Leste, liuhusi reforsu kapasidade atu deteta, notifika no respode iha kualker nível, tuir tempu ne’ebé loloos ba surtu moras infesioza prioritária sira, inklui mós preparasaun espesialista nasionál sira ba área ne’e,”Online INDEPENDENTE sita iha komunikadu, tersa ne’e (14/03).

Ho nune’e, husi fulan-Novembru 2020 to’o Fevereiru 2023, Oitavu Governu Konstitusionál mobiliza ona subvensaun públiku (Grant) ho totál $623,8 milhões.

Husi montante ne’e, KOICA kontribui ona $25 milhões ne’ebé kompostu husi $5 milhões ba Projetu Dijitalizasaun Chega, $7,8 milhões ba Projetu “Say No To 5S”,  $6,2 milhões ba Projetu “YEES” no adisionál $6 milhões ba Projetu Fortalesimentu Preparasaun no Resposta ba Moras Infesioza sira iha Timor-Leste.

Kontribuisaun finanseira adisionál $6 milhões ne’e nu’udar provas konfiansa husi Parseirus Dezenvolvimentu hanesan KOICA mai Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé lideradu husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.

Entretantu, orsamentu ho totál $623,8 milhões inklui ona $420 milhões husi MCC, Governu uza hodi finansia investimentu estratéjiku hanesan konektividade transporte hanesan, estrada, ponte no aeroportu, investe iha kapitál umanu hodi mellora produtividade laborál hanesan, saúde, edukasaun, protesaun sosiál, bee mo’os no saneamentu, abilidade empregu no empreendedorismu ba foin-sa’e sira inklui enerjia eletrisidade.

Rate this item
(0 votes)
Saturnina da Costa

Jornalista Jornal Independente

https://independente.tl

Independente Digital TV