Maria Tapo no Espiritu Luta Feto Timor-Leste Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Novembru 04, 2022 981
Maria Tapo. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Maria Tapo. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Iha loron 3 Novembru tinan 1975, feto Timor-Leste ida ho brani foti kilat hasoru inimigu, maske nia hatene katak bainhira nia foti kilat nia vida mós sei hela iha perigu laran. Iha loron ne’e duni, feto ne’ebé brani ne’e lakon nia vida.

Fulan ida molok Indonezia ofisialmente lansa invazaun iha Timor-Leste, militar Indonezia hahú ona halo infiltrasaun ba Timor Portugues, liu husi fronteira rai maran.

Iha 3 Novembru 1975, Maria Tapo ne’ebé nu’udar membru Organização Mulheres Timorense (OPMT) kaer nia kaben nia kilat hodi halo vijilansia.

Derrepente, inimigu halo asaltu, no hareee ba situasaun ne’e Maria Tapo ho aten-brani foti asaun reziste hasoru inimigu.

Ho nia desizaun ne’e, Maria Tapo tenke lakon nia vida.

Hafoin Maria Tapo mate, tuir istoria ne’ebé jornal INDEPENDENTE sira husi pajina Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun ne’ebé públika iha 7 Novembru 2013, feto sira ne’ebé la’o hamutuk ho Maria Tapo hakerek kart aba Komite Sentral Fretilin (CCF) hodi deklara katak ‘Ami feto Tapo sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami-nia raan turuk ikus nian’ (Nos as mulheres de Tapo não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa ultima gota de sangue).

Hafoin simu karta ne’e, Primeiru Ministru Nicolau Lobato, halo inisiativa iha ailaran iha tinan 1976 hodi deside loron 3 Novembru nu’udar Loron Nasionál ba Feto, no iha tinan 1977 CCF dekreta rezolusaun ida ba 3 Novembru nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Feto Nunka Hakiduk

Iha tinan ne’e, Timor-Leste komemora hikas loron nasionál ba feto. Reprezentante feto iha Parlamentu Nasionál kongratula feto Timor-Leste ne’ebé iha tempu defisil nunka hakiduk.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes kongratula no fó apresiasaun ba feto hotu nia kontribuisaun ba luta, nunka hakiduk no rende ba inimigu sira, maibé kontinua ka'er metin prinsípiu ukun rasik aan hodi luta ba libertasaun patria.

"Ita-nia lei inan la diskrimina feto nia ezisténsia no partisipasaun iha sirkunstansia no aspeitu saida de'it fó oportunidade no Igualidade feto no mane atu kontribui no interven iha prosesu dezenvolvimentu estadu tuir artigu 16 no artigu 17 tuir Konstitusaun Repúblika," nia informa.

Tanba ne'e, nia dehan, promosaun ba Igualidade Jéneru no inkluzaun Sosiál sai programa prinsipál ba oitavu governu konstituisionál ba liña Ministeriais sira, sai hanesan mekanismu krusial atu haforsa no hakle'an feto nia partisipasaun iha setór sira hotu hodi prevene bazeia ba jéneru.

Iha tinan oin, nia hatutan, Timor-Leste sei hasoru festa demokrásia iha eleisaun parlamentár no eleisaun ba sukus, hein katak feto barak sei fó nia partisipasaun masimu atu lidera.

“Nune'e pratikamente hatudu katak feto iha kapasidade atu kompete ho mane iha nivél hotu-hotu katak feto iha abilidade atu foti desizaun tuir sira-nia konsiénsia  no intelektualidade," katak nia.

Nia fundamenta, Timor-Leste rekoñese direitu feto sira ni'an hanesan direitu umanus no konsidera violensia kontra feto no labarik feto sira hanesan violasaun direitu.

Feto iha Ukun Aan

Sekretária Estadu Igualidade Jéneru no Inkluzaun (SEII) servisu hamutuk ho Autoridade Munisípiu Dili, Rede Feto no mós Grupo Mulher Parlamentár Timor-Leste (GMPTL) organiza loron nasionál feto ba dala 46 iha Sentru Konvensaun Dili ho tema "Feto Prontu Lidera" nune'e mós atu fó omenajen ba feto nia luta iha ukun rasik an.

"Ita komemora loron nasionál feto Timor Leste ba dala 46, iha loron 3 fulan Novembru hanesan momentu importante ida atu relembra, rekoñese, no fó omenajen ba feto nia kontribuisaun iha luta ukun rasik an liu-liu ita nia saudoza Maria Tapo ho mós sira seluk, husi sira nia ohin loron ita bele hatutan nafatin misaun sira ne'ebé sira husik hela," dehan Sekretária Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosario Fatima Correia liu husi nia intervensaun iha CCD, Kinta (03/11).

Nia dehan, selebrasaun loron feto nasionál iha tinan ida ne'e mak feto prontu lidera, ida ne'e atu fó hanoin ba ema hotu katak feto sira prontu ona lidera, tanba sira lidera tiha ona hamutuk ho mane maluk iha tempu luta ba ukun rasik an no mós kontinua lidera fó kontribuisaun iha ukun rasik an.

Maibé, nia dehan, sei iha feto barak mak presija espasu hodi habelar sira-nia matenek, nune'e hotu-hotu hanesan lideransa feto sira ne'ebé ohin mak hamutuk iha ne'e kontinua hamutuk lidera ho mane sira buka halo esforsu atu hakbiit envolve no fó espasu ba feto no labarik feto sira hotu, inklui maluk difisiensia sira no mós grupu vulneravel sira seluk, komunidade LGBT, oinsá atu bele partisipa prosesu dezenvolvementu.

"Ita orgullu tanba daudaun ne'e ita iha ona 40% feto tuur iha Parlamentu Nasionál, iha 15% feto tuur hanesan ezekutivu, iha Funsaun Públika feto tuur hanesan 25%, iha Autoridade lokál feto tuur 5%.  Ita hotu tau beran hamutuk hodi tinan 2023 tinan demokrásia ita iha eleisaun rua, eleisaun parlamentár no eleisaun Xefe Suku."

Alende ne'e nia hatete, eleisaun Parlamentár iha ona normas balun ne'ebé konsidera ona mak kouta 30% ba feto, bainhira partidu ida ne'ebé lidera husi feto klaru katak nia mak sei hetan númeru id aka rua.

Maibé, partidu ne'ebé lidera husi mane sei fó espasu ba feto mak númeru tolu, neen, sia no númeru doze.

“Ita nafatin atu kontinua fó biban ba ita-nia autoridade sira liu-liu ba feto maluk sira atu bele tau ona fiar sira nia an kandidata mós, la importante manán maibé oinsá sira brani atu kandidata sira-nia an sai Xefe Suku.”

"Ita iha de'it 5% mak feto tuur iha Xefe Suku, ita iha 400 itall sukus, no aldeia ita iha de'it 4% feto tuur hanesan Xefe Aldeia, momentu ida ne'e ita hotu-hotu tau forsa hamutuk, la presiza haree ba kór, maibé objetivu ida de'it oinsá atu luta ba dezigulidade," katak nia.

Iha fatin hanesan Vise Primeira Ministra Armada Berta hatete, selebra loron feto nasionál nu'udar meius ida atu valoriza feto sira-nia papél iha prosesu luta ba ukun rasik an no mós papél feto iha faze dezenvolvimentu,.

“Tema ne'ebé dehan ‘Feto Prontu Lidera’ ne'e nia sentidu feto la'ós agora de'it, maibé iha tempu susar nia laran feto sempre hamrik hamautuk ho mane maluk sira ba luta no liberta povu husi invazaun estranjeiru tinan 24 luta, feto sempre hatudu nia patriótizmu memzu dala ruma hetan torturasaun, abusu sexsual, maibé feto sempre prontu.”

Iha tempu ukun an nia laran, nia dehan, feto sira mós kontribui nafatin iha prosesu dezenvolvimentu, papél feto sira atu liberta povu husi mukit no kiak, maibé dala ruma feto mós hetan estigmasaun negativu husi sosiadade, ema barak sei minimiza kapasidade, maibé sira haluha katak feto no mane nia hamutuk mak bele hodi nasaun sai forte liu tan.

“Hanesan ema hotu hatene katak Timor-Leste ratifika ona konvensaun internasionál sira ba direitus humanus no garante feto no mane-nia direitu hanesan atu goza ekonómia, sosiál, kultura, sivil, no politiku. Konvensaun sira ne'e fó biban ba nasaun atu promove feto no mane nia direitu ne'ebé hanesan sita ona iha konvensaun CEDAW, Konvensaun Direitu ba labaraik (CRC) no Resolusaun ONU 1325 kona-ba feto, paz no seguransa.”

"Governu Timor-Leste konsideira direitu fundamentu sira iha ita-nia lei inan no mós lei oan sira hodi hamosu polítika públiku ba proteje no promove direitu feto nian, tanba hanesan ita hotu hatene feto sei iha limitasaun ne'ebé kontinua mosu hahalok balun kontra direitu feto sira nian, hanesan sei iha diskriminasaun kontra feto no valorizasaun sei minimu ba prinsipiu igualdade direitu no respeita ba feto nia dignidade," katak nia.

Tanba, nia hatutan feto nu'udar parseiru estratéjiku ba prosesu dezenvolvimentu tomak, tantu husi uma laran no mós iha vida ekonómia. Feto la'ós atu servi de'it maibé feto mós iha nia vida rasik hodi kontribui ba prossesu tomak estadu.

“Tempu to'o ona desenvolvimentu inkluzivu mak dalan ne'ebé adekuadu hodi envolve sidadaun hotu nia kbiit ba moris di'ak povu nian. Nune'e, presiza enkuadramentu leglas balun tan hodi fó protesaun feto nia direitu. Tanba presiza mak instituisaun estadu nian, setór privadu sira fó opurtunidade ba feto sira ne'ebé hanesan, labele husik feto maluk sira iha kotuk.”

Ho selebrasaun loron nasional feto nain, Vise PM ne’e husu ba entidade sira hotu hapara ona hahalok dezvalorizasaun papél no ezisténsia feto nian tanba laiha feto mane mós laiha.

“Diskriminasaun hasoru feto ne’e inimigu estadu nian, fó opurtunidade hanesan ba asesu justisa, kampu servisu, asesu ba negósia no mós asesu ba posizaun polítika iha rai.”

Aleinde ne’e, nia husu ba partidu polítiku sira atu konsidera pursentajen feto iha membru deputadu no formasaun governu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31