Loron Mundiál Labarik Relembra Fali Kondisaun Labarik Featured

By Cristina Ximenes Novembru 22, 2023 1160
Prezidente Institutu Defeza ba Direitu Labarik (INDDIKA), Dinorah Granadeiro. Foto:Dok. Prezidente Institutu Defeza ba Direitu Labarik (INDDIKA), Dinorah Granadeiro. Foto:Dok.

DILI: Prezidente Institutu Defeza ba Direitu Labarik (INDDIKA), Dinorah Granadeiro hateten, loron mundiál ba labarik sira atu relembra fila fali kondisaun labarik sira nian iha Timor-Leste la haree ba nia orijinalidade, suku, rasa, relijiaun no iha direitu moris ne'ebé nakonu no esperansa dignidade no oportunidade ne'ebé iha estadu ida ne'e.

Nia dehan, ondra boot mai hamutuk ho labarik sira hotu hodi selebra loron mundiak ba labarik sira iha fatin ida ne'e, Oihin la'ós de'it atu selebra loron ida ne'e maibé oinsá hotu-hotu hamutuk atu hateke klean ba isue kritika hotu kona-ba direitu labarik iha Timor Leste.

Nia hatete, Timor Leste nu'udar nasaun ida ne'ebé atinje ona progresu ne'ebé mak signifikativu iha tinan sanulu ikus nian, partikularmente komprimisiu Estadu hodi harii instituisaun hodi Defeza direitu ba Labarik iha Timor Leste no sei iha servisu barak ne'ebé mak presija kontinua atu mellora liu tan.

"Loron Mundial ba labarik nu'udar loron ida ne'ebé lori ita lembra fali hamutuk katak kualker labarik ho kondisaun saida de'it la hare ba nia orijinalidade, suku,rasa,relijiaun no iha Direitu moris ne'ebé mak nakonu no esperansa dignidade no oportunidade ne'ebé mak hanesan iha Estadu ida ne'e. Direitu ida husi direitu baziku labarik nian mak atu hetan saude ne'ebe kualidade no direitu atu hetan nutrisaun ne'ebé di'ak, importante ba ita hotu atu asegura katak labarik hotu-hotu iha Timor-Leste asesu ba atendimentu saúde ne'ebe mak presija hodi dezenvolve potensia ne'ebé sira iha," Dinorah, iha Palasiu Prezidensia Bairru-Pité, horisehik.

Nia afirma, infelizmente labarik barak iha nasaun joven ida ne'e sei enfrenta difikuldade intermus asesu ba atendimentu Saude ne'ebe mak kualidade no impaktu ba longu prazu no bem star ho saúde mental labarik sira nian.

Nune'e mós, asesu ba bee moos nutrisaun propriu no atendimentu saúde báziku la'ós buat ida luxu maibé parte ida husi direitu báziku direitus umanus nian.

Tanba, Timor Leste komprova ona kualidade  saúde ba labarik liu husi hatun taxa mortalidade infantil iha tinan hira ikus maibé presija kontinua servisu maka'as hodi asegura katak la iha labarik ida mak hela iha kotuk.

Nia informa, mál-nutrisaun kontinua sai problema ida ne'ebé mak presija hotu-hotu nia atensaun Prediksaun husi labarik ida ka nain tolu sofre kresimentu ka raes badak tanba impaktu husi malnutrisaun ne'ebé kronis. Estatistika ne'ebé halo laran susar no presija intervensaun urjente, presija intervensaun ne'ebé ho tarjetu no koordenasaun hodi kombate malnutrisaun liu husi fornese nutrisaun ne'ebé di'ak ba labarik hotu iha Timor Leste.

Maibé, esforsu hotu hodi mellora saude nutrisaun ba labarik presiza inklui aproximasaun holistiku no presija reforsa sistema saúde, asugura labarik sira asesu ba imunizasaun, promove inan fó susuben no suporta inan sira hodi fornese nutrisaun ne'ebé mak própriu ba labarik.

Edukasaun mós iha papél importante inan-aman ne'ebé asesu ba edukasaun ne'ebé di'ak iha posibildade no sira iha opsaun atu deside nutrisaun ne'ebé di'ak no saude diak ba sira nia oan.

Iha loron ida ne'e mai reafirma fila fali komprimisiu ba labarik hotu ne'ebé  iha Timor Leste presija halo advokásia maka'as liu tan ba polítika no investimentu ne'ebé mak fó prióridade ba saúde no nutrisaun labarik sira nian. Presiza mós enkoraza inisiativa ne'ebé ba empodera no edukasaun familia sira kona-ba ba importantesia husi kestaun hirak ne'e.

Tanba ne'e, hotu-hotu hanoin fila fali katak labarik la'ós deit futuru maibé labarik sira mak prezente agora daudauk, se ko'alia kona-ba futuru investimentu ba sira tenke hahu husi agora.

Nune'e, aproveita iha oportunidade ida ne'e mós iha loron ida ohin hakarak halo mos lansamentu ba planu estratéjia tinan lima INDDIKA nian no mos ba website atu nune'e bele mellora di'ak liu tan INDDIKA nia servisu no fasilita públiku bele hatene saida mak INDDIKA halo, hodi INDDIKA nia naran hakarak hato'o agradesimentu profunda ba Xefe Estadu ne'ebé bele fó fatin ba selebrasaun ida ne'e.

Iha fatin hanesan, Reprezentante UNICEF iha Timor Leste Bilal Aurang Zeb Durrani hatete, normalmente okaziaun hanesan nee bainhira líder polítiku no parseiru dezemvolvimentu sira hamutuk iha fatin ida de'it sempre alerta kona-ba situasaun labarik sira iha Timor Leste.

"Ha'u ko'alia kona-ba oinsá metade husi ita nia oan sira  moris iha nia pobreza nia okos linsa mak ita iha má-nutrisaun as liu  ba daatoluk iha mundu," hatete nia.

Nia dehan, mortalidade ne'ebé as liu no oinsá pursentu 10 mill husi labarik seidauk to'o idade tinan tolu iha risku ajente sira nia potensiál dezenvolvimentu no progressu di'ak atu atinji saúde, aprendisajen no moris di'ak husi siku sosiál katak labarik sira iha Asian Leste hasoru pertubasaun klimátiku ne'ebé as liu iha mundu no s-seluk tan.

Maibe, ohin loron iha ambitu selebrasaun ne'e selebra loron mundiál labarik nian no ohin mak loron ne'ebé nasaun unidas no konvensaun direitu labarik iha tibab rihun ida atus sia walu nulu resin sia, no Timor Leste didi'ak ona iha konvensaun iha fulan Abril tinan rihun rua tolu.

"Ha'u sei ko'alia kona-ba buat ne'ebé halo ita kontente nebe ita tenke agradese, ha'u hakarak fó hatene ba labarik sira iha ne'e katak imi hetan bensaun tanba iha líder na'in rua ne'ebé inklibel. Primeiru  imi nia  prezensa, Prezidente Repúblika José Ramos  Horta ne'ebé halo labarik sira husi nasaun ne'e nu'udar prióridade prezensiál, ida ne'e renova povu kona-ba importánsia husi loron rihun ida dahuluk tempu ne'ebé kritiku tebes ba labarik sira nia moris hahú husi momentu sira iha inan nia kanotak to'o sira selebra sira nia aniversariu segundu," hatete nia.

Nia esplika, revova povu kona-ba importánsia pre-eskolar ba labrika sira ne'ebé ho idade tinan 4 to'o tinan 5. Ida seluk ne'ebé hetan prevensaun mak husi Vise Primeiru Ministru Mariano Assanmi Sabino hafoin asume pozisaun la haluha nia oan sira no iha semana ne'ebé, nia anunsia katak dezenvolvimentu sedu ba labarik, hanesan prióridade tolu ne'ebé bo'ot tebes iha sosiál nian.

Tanba ne'e, komprimisiu líder as ida ne'e hatudu katak imi labarik Timor Leste presenta ba futuru, no sai preokupasaun bo'ot tebes ba imi nia lider no Governu.

"Ha'u nia esperansan katak komprimisiu ida ne sei refleta iha alokasaun orsamentu iha Estadu ne'ebé adekuadu hodi implementa  polítika nasionál dezenvolvimentu sedu ba labarik polítika ida ne'e objetivu atu halibur hamutuk ho governu no parseiru dezenvolvimentu oin-oin  hodi atinji Prezidente nia vizaun kona-ba Timor Leste ida ne'ebé laiha tan bebe mate bainhira moris no ida ne'ebé labarik hotu moris saudavel no sira nia nutrisaun di'ak.

Nune'e mós, Prezidente Republika José Ramos Horta afirma kona-ba loron mundiál ba labarik lakohi ko'alia maibé hein Orsamentu Estadu Jerál (OJE) ba 2024 nian ne'e.

"Ita haree de'it OJE 2024, se ne'e refleta ga la'e programa nono governu konstitusionál nian ba iha tinan lima," dehan Prezidente Repúblika José Ramos Horta.

Nia dehan, sei la duvida ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, nia sentimentu, komitimentu ba kosokoan no joven sira ne'e laiha ema ida mak sensivel liu duke Xanana Gusmão.

Nune'e, prosesu ne'e lá'os kompeténsia Xefe Estadu nian ne'eduni, 100 pursentu konfiansa kualker akordu ne'ebé imi hetan.

Tanba, Timor Leste hahú husi zero, nasaun seluk ne'ebé la iha guerra, maibé TL konflitu durante tinan 24 nia laran. La'ós ne'e de'it, maibé mós trauma povu nian, la'o bua fiziku de'it, ne'eduni atu halo buat sira ne'e hotu, maibé ho ulun malirin halo ánaliza durante tinan 20 nia laran halo buat barak.

Maibé, ba inan isin rua sira la iha programa ne'ebé konxtintente no sistemátiku iha Timor tomak, primeiru mak sentru materna infantil, tau matan ba inan sira.

Xefe Estadu mós husu atu tau osan liu tanba pre-eskolar sira, tanba labarik liu 60 porsestu la ba pre-eskolar, tanba labarik kuandu tinan neen ona ne'e ba eskola ona.

"Ha'u sei haree OJE 2024 hodi halo estuda didi'ak, hodi haree tau osan hira ba merenda eskolár, tau osan hira ba setór saúde, no osan hira ba viajen internasionais, tanba ministru sira gosta loos viajen, deputadu sira mós gosta viajen hodi halo estudu komparativu ne'e la para.

"Ha'u hatete de'it mak ida ne'e, ha'u sei estuda OJE 2024, ha'u estuda maibé lalais oituan," nia hakotu.

Entretantu, Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Mariano Assanmi Sabino hatete, ohin loron ne'ebé importante ba komunidade internasionál no mós ba Timor Leste oinsá ba  defende no proteze direitu labarik sira nian hotu.

Nia dehan, direitu labarik sira nia hanesan ba labarik hotu-hotu la'os de'it Governu, Parlamentu Nasionál maibé komunidade tomak inan-aman sira hotu mai hamutuk atu proteze oan sira nia fireitu asesu ba Edukasaun, Saúde no asesu livre atu moris ho hakmatek no moris ho kontente iha familia no komunidade nia leet tanba sira mak nia futuru hahú investe agora atu investe ba futuru nasaun.

"Governu tau prióridade tanba ne'e komitementu Governu nian ita sei haree hotu atu oinsá ba oin, ita la'ós tau osan proteze ba labarik sira iha asaun sira ne'ebé iha de'it labarik sira maibé mós ba inan-aman sira hamoris ekonómia familiár no ekonómia ne'ebé ba oin bainhira ita hasa'e kresimentu ekonómiku ita mós garante futuru labarin sira nian. Ita iha opsaun no dalan oin-oin atu bele atinje rekomendasaun ba oan sira ne'ebe mak ohin hato'o," tenik nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV