Loron 120, SEI Prioritiza Revizaun Lei Insestu Featured

By Agustino Gama Jullu 31, 2023 1006
Sekretaria Estadu Igualdade, Elvina Souza de Carvalho. Foto:Media Gabineti SEI. Sekretaria Estadu Igualdade, Elvina Souza de Carvalho. Foto:Media Gabineti SEI.

DILI : Governu dasia liu-husi Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), iha loron 120 nia laran prepara ona planu prioridade hamutuk 14 ne’ebé konsidera importante, inklui halo revizaun ba lei kazu insestu.

Sekretaria Estadu Igualdade, Elvina Souza de Carvalho hateten, nu’udar Instituisaun Estadu, SEI sei tau prioridade hodi hare ba problema feto, labarik no komponente vulneravel seluk iha Timor-Leste.

 “Atu alkansa objetivu hirak-ne’e, SEI iha atividade importante 14 ne’ebé hakarak atinje durante loron 120 nia laran," dehan Elvina Souza de Carvalho liu husi komunikadu imprensa ne'ebe Diariu Independente asesu, (28/07.)

 Dahuluk SEI sei halo sensibilizasaun kona-ba rekomendasaun observasaun finál CEDAW tinan 2023 nian husi Komité CEDAW Timor-Leste ratifika ona Konvensaun CEDAW iha abril 2003.

Tuir artigu 18 konvensaun refere katak Estadu membru sira sei hato’o relatóriu inisial tinan ida hafoin ratifikasaun, estadu membru iha obrigasaun hato’o relatóriu períodiku kada tinan haat (4) ba Komité CEDAW.

“Iha 2021 Estadu Timor-Leste liu husi SEI submete ona relatóriu períoódiku dahaat (4) nian no halo ona aprezentasaun iha Jenebra-Suiza ba Komité CEDAW iha loron 9 Maiu 2023," tenik nia.

Komité CEDAW fó fila fali observasaun konkluzaun ida-ne’ebé kompostu husi apresiasaun ba progresu ne’ebé Timor-Leste alkansa ona, maibé rekomendasaun hirak ne’ebé Estadu Timor – Leste sei presiza implementa iha tinan haat (4) tuir mai, tanba ne’e importante atu halo sensibilizasaun rekomendasaunba iha Konsellu Ministru, Parlamentu Nasionál, liña Ministeriál no instituisaun relevante seluk.

Iha komunikadu ne’e nia haktuir, Vvzita assosiasaun feto iha munisípiu sira hodi realiza sorumutu ho assosiasaun feto sira-ne’ebé mak establese ona hodi promove igualdade jéneru iha área hotu-hotu iha nivel munisipál, atu introdús no haree besik atividade sira-ne’ebé mak assosiasaun hala’o ona no revee fila-fali saida mak la’o ho di’ak, hodi kontinua hala’o ba oin no saida mak sei presiza hadi’ak di’ak liután .

Sensibilizasaun ba Planu Asaun Nasional (PAN) kontra Violénsia Bazeia Jéneru (VBJ) tinan 2022-2032, tanba PAN-VBJ aprova ona liuhusi Rezolusaun Governu Númeru 31/2022, 3 novembru 2022, ho durasaun tinan sanulu (2022-2032) atu kontinua halo prevensaun no kombate violénsia bazeia jéneru iha Timor-Leste.

SEI Sei organiza mós sesaun sensibilizasaun no hasa’e kuñesimentu ba mídia no komunidade hotu atu hatene sira-nia papel saida mak sira mós bele halo hodi kontribui ba prevene no kombate violénsia bazeia jéneru.

SEI sei revee no adota Deklarasaun Maubisse Datoluk, Deklarasaun Maubisse Daruak asina iha tinan 2018 iha tempu VI Governu Konstitusionál nian hotu instituisaun implementadora hamutuk sanulu resin neen (16) maibé iha tinan 2021 Deklarasaun Maubisse sei kaduka iha fulan outubru tinan 2023 mai agora nune’e mak SEI sei mobiliza rekursu atu halo revizaun ba Deklarasaun Maubisse nian.

SEI sei hakbi'it partisipasaun feto iha politika" Feto Prontu Lidera" iha eleisaun suku ne'ebe sei akontese iha fulan Setembru 2023, Timor-leste sei halo fali eleisaun lideransa komunitariu.

SEI sei enkontru ho parseiru dezenvolvimentu sira no SEI mós sei kontinua konsolida no haforsa parseria ho parseiru internasionál no nasionál sira, atu iha koordenasaun no kolaborasaun ne’ebé di’ak hodi hamutuk halo advokásia ba implementasaun kompromisu igualdade jéneru sira hanesan observasaun konkluzaun hosi Komité CEDAW tinan 2023 nian.

) SEI kontinua halo revizaun Planu Estratéjiku tinan 2023-2028. Kada Governu iha ninia programa no estratéjia oinsá atu alkansa programa no atividade sira atu promove igualdade jéneru, elimina diskriminasaun hasoru feto, prevene no kombate violénsia bazeia jéneru, hakbiit ekonómia feto no promove partisipasaun feto iha vida polítika no pozisaun foti – desizaun.

“Iha loron 120 nia-laran SEI sei halo revizaun ba Planu Estratejiku tinan 2018-2023 hodi elabora fali Planu Estratéjiku foun ba tinan 2023-2028 nian, no. Planu Estratéjia ida-ne’e sei aprova iha fulan-outubru 2023,” nia dehan.

(8) SEI sei halo Kontinuasaun Konsultasaun ba Revizaun Lei Kontra Violénsia Doméstika. Lei nú. 7/2010 ne’ebé eziste ona durante tinan 13. Durante dekade ida liu númeru violénsia hasoru feto no labarik-feto ne’ebé rejistu kada tinan ho númeru ne’ebé aas.

“Maibé hafoin implementa iha tinan 11 ita deskobre lakuna balun iha lei ne’e. Ne’eduni, presiza halo revizaun atu akumula ho klaru liután kona-ba definisaun hosi violénsia doméstika no kazu insestu hodi halo mós ajustamentu ho Kódigu Penál Timor-Leste nian", Nia esplika.

SEI sei Finaliza PAA-SEIl tinan 2024 tanba Dirasaun Planeamentu no Orsamentu SEI nian sei kontinua lidera prosesu preparasaun PAA-SEI nian ba tinan 2024, hamutuk ho dirasaun hotu-hotu iha SEI.

Revee no halo revizaun ba mekanizmu fundu hakbiit feto. SEI sei hala’o mós konsultasaun no diskusaun atu haree fila-fali mekanizmu fó apoiu fundu tranferénsia públiku ba organizasaun feto no grupu vulnerável sira iha territoriu Timor-Leste laran tomak. Atu nune’e, bele halo ajustamentu ba matadalan ne’ebé mak eziste ona no oinsá atu bele fó apoiu di’akliu ba grupu feto sira hodi hakbiit sira-nia ekonómia di’akliu.

SEI sei halo selebrasaun loron eventuál sira. SEI sei kontinua realiza selebrasaun loron internasionál feto rurál iha 15 outubru, loron nasionál feto iha 03 novembru, no kampaña loron 16 Ativizmu Kontra Violénsia Hasoru Feto no Labarik-Feto iha 25 novembru no 10 dezembru, hodi kontinua halo sensibilizasaun no advokásia ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste.

Revizaun ba Lei Orgánika SEI no halo aprezentasaun ba Konsellu Ministru. Iha loron 120 nia laran mós SEI sei halo revizaun ba Lei Orgánika SEI nian hodi ajusta ho organograma no programa IX Governu Konstitusionál nian no iha posibilidade aumenta departamentu iha dirasaun sira.

Kontinua halo Revizaun ba Lei Traballu Doméstika. Maibé SEI sei halo koordenasaun ho Grupu Mulher Parlamentar Timor-Leste (GMPTL) no SEFOPE atu haree fali esbosu ba Rejime Traballu Doméstika ne’ebé iha ona hodi halo aprovasaun.

 (14) Enkontru Grupu Traballu Jéneru (GTJ) nivel Interministeriál no Munisipál iha fulan-outubru . Enkontru ida – ne’e hala’o bazeia ba Rezolusaun Governu ne’ebé fó kompeténsia no responsabilidade ba SEI hodi organiza enkontru regulár entre SEI ho GTJ liña ministériu no munisipiu sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31