LH Husu MAPPF Seriu Hadi'a Irrigasaun no Kanaliza Bee iha Suku-Aldeia Featured

By Mariano Mendonca Dezembru 28, 2023 1201
Ministru Agrikultor Pekuaria Peskas no Floresta Marcos da Crus. Fotio:Dok/INDEPENDENTE. Ministru Agrikultor Pekuaria Peskas no Floresta Marcos da Crus. Fotio:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Organizasaun Naun Governamental (ONG) La'o Hamutuk (LH) husu Governu liuhusi Ministériu Agrikultura Peska Pekuária no Floresta (MAPPF), tinan oin 2024, atu seriu ona hadi'a irrigasaun no kanaliza vee bá to'o nível suku no aldeia ka bairru sira, nune'e komunidade agrikultor bele halo produsaun.

Peskizador Agrikultura husi La'o Hamutuk, Mariano Ferreira hatete, kona-ba irrigasaun ninian iha Orsamentu Jerál Estadu tinan oin ninian sira aloka tokon US$ 11 ba fundu infraestrutura ne'ebé ninia atividade ne'e atu hadi'a irrigasaun atu reabilita no mós halo irrigasaun foun sira ne'ebé planu ona. Ida ne'e komesa kedas husi Maliana, Suai, Ainaru, Vikeke, Manatutu no mós iha fatin seluk.

"Entaun ita hanoin katak sira tenke sériu duni atu hadi'a irrigasaun sira ne'e, la'os irrigasaun sira ne'ebé agora iha. Agora oinsá kanaliza irrigasaun ne'ebé iha ona, tanba ne'e investimentu iha tinan barak nia laran, irrigasaun boboot orsamentu boot mais nufin laiha bee atu kanaliza didi'ak ba to'o iha nível Suku no Aldeia ka bairu sira," dehan nia, viatelefone, horisehik.

Nia afirma, entaun La'o Hamutuk nia rekomendasaun atu dehan orsamentu ba tinan oin purvolta tokon US$ 11 ne'ebé alokadu bá hadia irrigasaun destaka iha fundu Infraestrutura oinsá, aleinde hadi'a ka halo irrigasaun foun maibé tenke kanaliza.

"Purvolta toko US$ 11 ne'ebé destaka iha fundu infraestrutura oinsá hadi'a ka halo irrigasaun foun, ami nia rekomendasaun atu kanaliza irrigasaun ne'ebé iha ona ba suku, aldeia no bairru sira tanba komunidade hela iha suku, aldeia no bairu sira," nia salienta.

Nia haktuir, iha ne'ebá sira hanoin halo produsaun ai-han, kuda modo, kuda batar no kuda hare sira no bele hakiak animal, ikan no mós bele ajuda komunidade ninia moris lorloron nian.

Entaun Ministériu Agrikultura no ministériu relevante sira ne'ebé atu halo atividade ida ne'e, sira tenke halo avaliasaun ruma ke idenfika durante tempu balun ba kotuk irrigasaun barak halo ona maizumenus ninia rezultadu produsaun ne'e to'o iha ne'ebé, oinsá komunidade nia partisipasaun hirak ne'e to'o ona iha ne'ebé.

Ho avaliasaun ne'e mak sira atu define sira halo estratéjia di'ak liu para hodi bele responde, tanba kontinua repete tau osan ba halo irrigasaun, depois mak iha de'it projetu irrigasaun mais sé laiha bee ne'e problema boot ida.

"Liga ho irrigasaun ami hanoin katak la'os de'it Infraestrutura fiziku ne'ebé halo, maibé setór seluk hanesan floresta no mós selseluk hahu oinsá tenke kuda ai, hadia ai-laran reflorestasaun para jere ho bee. Tanba sira hadi'a sistema irrigasaun ho orsamentu boot, mais sé ita la kuda ai no la iha ai-laran ne'ebé absorve bee entaun irrigasaun mós nafatin bee sei laiha, Ida ne'e mak sai problema ida ba ita," nia dehan.

Molok ne'e, nia dehan, Governu liuhusi Ministériu Agrikultura Pekuária Peska no Floresta, komprometidu ba sei hadi'a irrigasaun sira ba natar ne'ebé abandona hela hodi mobiliza agrikultor tama fali ba sira nia natar hodi produz fila-fali.

Marcos da Cruz hatete, irrigasaun balun ne'ebé daudauk ne'e ministériu hadi'a hela, no sira ne'ebé seidauk ne'e mak Governu tau hela iha planu atu haree hahú husi 2024 ba oinsá halo estudu para bele hadi'a oinsá fasilita bee ba komunidade agrikultor, tanba bee balun hodi husik rai ne'ebé potensial sai abandona.

"Kona-ba irrigasaun ne'ebé ke balu ita halo ona hanesan irrigasaun Oebaba no Karau Ulun no mós seluk tan, sira ne'ebé ke halo ona balun funsiona no balu fornese bee mais ida ne'ebé ke la funsiona, la funsiona katak rai iha abandona barak, ne'ebé ita-nia esforsu ita buka sei ko'alia ho ita nia agrikultór sira mobiliza fali agrikultór tama fali sira nia natar hodi bele produz fali," dehan nia.

Nia afirma, irrigasaun iha Maliana 1 funsiona hela no Maliana 2 nian mak la funsiona tan ne'e mak ministeriu haree hela oinsá atu bele halo konstrusaun karik la'os tinan ne'e maibé haree hodi rezolve tinan hirak mai.

Manatutu mós iha irrigasaun Laklo aat tiha ona, uluk Japaun mak ajuda no agora aat, ida ne'e mós ministeriu sei halo Estudu para bele haree fali kustu hira mak bele presiza hodi halo kontrusaun.

"Ne'ebé ita sei haree buat sira ne'e hotu, ne'ebé orsamentu retifikativu ne'e hanesan ajustamentu de'it ba Osan ida ne'e hanesan ajustamentu de'it ba osan ne'ebé ke VIII Governu husik hela, ne'ebé ita labele halo bu'at iha orsamentu 2023 nian ne'e, ita sei haree ba iha tinan hirak mai," nia salienta.

Governante ne'e fundamenta, karik iha 2024 mak Ministeriu haree ba estudu no mós haree ba irrigasaun sira ne'ebé ke seidauk iha ninia Dezeñu BoQ, mais balun halo hela estudu dadaun.

"Ne'ebé ita haree took ba oin, oinsá ita halo Konstrusaun ba área potensial sira sira ne'e Inklui Maliana 2 inklui área sira seluk. Primeiru ita agora ita buka oinsá funsiona lai irrigasaun sira ne'ebé ita halo ona hanesan Oebaba no Karau Ulun ne'e rai abandona barak, maibé agora ami esforsu oinsá mak bele mobiliza ita nia agrikultor," nia dehan.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30