LH Apresia Prestasaun SEF Kuda Ai-kameli sai Pilotu Dahuluk iha Manatuto Featured

By Rufino Barreto Janeiru 25, 2024 895
Aikameli. Foto:Dok. Aikameli. Foto:Dok.

DILI: Organizasaun Naun-Governamentál (ONG), La’o Hamutuk apresia  prestasaun servisu Ministériu Agrikultura ho Pekuaria Peska no Floresta (MAPFF) liu husi Sekretáriu Estadu no Floresta (SEF) ne'ebé kuda ai-kameli oan sai pilotu dahuluk iha fatin Balak, suku Mahabat, Postu Adminitrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto.

Peskizadór Asuntu Agrikultura no Ekonómia La’o Hamutuk, Mariano Ferreira hateten, programa husi Sekretariu Estadu no Floresta hare'e programa ida-ne'e intersante tebes hodi kuda ai-kameli iha rai pontesiál sira.

“Ita sei la kuda ai no labele absorve bee, la proteje inundasaun ho erosaun no buat sira ne'e hotu, tanba ai mak sai sentru ba dezenvolvementu no inklui ambiente ho reflorestasaun ida-ne'e, tuir loloos sai prioriedade ba asuntu refere ne'e,”  Dehan Peskizadór Asuntu Agrikultura no Ekonomia La'o Hamutuk, Mariano ba jornalista INDEPENDENTE,  iha knaar fatin Bebora, Tersa (23/01).

Peskizadór Mariano dehan, Agora liga ba SEF nia programa ne'ebé hahú kuda ai-kameli iha Munisipiu Manatuto, tuir  nia hatene katak halo pilotu oinsá hare'e rai maran hanesan munisipiu Manatuto, ai-kameli bele moris iha ne'ebá.

Nune'e bele servisu hamutuk ho komunidade sira, tanbá sira mak sai na'in atu tau matan ba ai-kameli oan sira-ne'ebe kuda iha ne'eba, depois governu bele fó subsídiu, maibé seidauk hatene to'o ba ida-ne'e.

Tuir planu husi SEF hakarak kontinua kuda ai-kameli oan ba futuru hanesan ekonómia komérsiu nian iha Timor-Leste, karik la'os ba jerasaun ida-ne'e, maibé jerasaun sira tuir mai.

Maibé nia sujere ba  SEF tenke kuda ai sira seluk, ezemplu hanesan ai-fuan ba ema bele konsumu ho buat sira seluk no mos programa seluk tan husi ida-ne'e.

“Kuda ai no kuda ai-fuan sira seluk ema bele han lor-loron, tanba ai-kameli nia prosesu tinan naruk bainhira hein de’it ai-kameli, entaun nia han hemu lor-loron no ida-ne'e presiza tau hanoin hamutuk integra programa sira hanesan ne'e,” Nia informa.

Nia afirma, Luta Hamutuk konsidera programa ida-ne'e interese, maibé bazeia ba planu governu nian bainhira simu toma da posse no governu promete katak sei kuda ai  tokon ida kada tinan.

“Ita hein Sekretáriu Estadu no Floresta no governu sira seluk atu responde ba sira nia promesa ne'e, se tinan ida kuda ai milaun ida tinan-lima to'o sanulu rai bele sai matak no ai-laran di’ak,” Nia relata.

Nia subliña, ai-laran di’ak no be'e iha ho natureza no beleza di’ak, ba programa reflorestasaun ho ambiente kuda ai sira-ne'e husi Organizasaun Naun-Governamental Luta Hamutuk konkorda ho programa ida-ne'e.

Maibé labele planu ho politika de’it tenke tau realidade, tanbá ne'e komunidade mak sai na'in ba programa hirak  ne’e, se la’e governu halo ketak, depois governu nian hanoin tau Guarda florestal bele proteje, maibé to'o fim ema labele halo ho di’ak no komunidade sira la sai parte husi programa ida-ne'e,” Nia haktuir.

Nia reforsa, karik governu hanoin fó subsídiu ba komunidade sira hodi kuda ai-oan sira, atu proteje rai ida-ne’e, atu bele ajuda hadia ai-laran no mos kria be'e ba nasaun Timor-Leste.

Purtantu Komemorasaun Loron Nasional Ai-kameli no Floresta ba dala-VII, Ministériu Agrikultura ho Pekuaria Peska no Floresta (MAPPF) hamutuk ho Ministru Floresta Korea do Súl no parseiru sira kuda Ai-kameli oan rihun 2, iha Balak, Suku Mahabat, Postu Adminitrativu Manatuto Villa, Munisipiu Manatuto.

Sekretáriu Estadu no Floresta, Fernandino Vieira da Costa infroma, kuda Ai-kameli oan hamutuk 2.000 ba leten ho medida rai ektares rua.

“Objetivu komemorasaun loron nasional ai sandalu no floresta ne'ebé bazeia ba rezolusaun Governu númeru 11/2017 kona-ba loron nasional ai sandalu no floresta ne'ebé tinan-tinan sempre selebra,” Dehan Sekretáriu Estadu no Floresta, Fernandino ba Jornalista sira, iha Suku Mahabat, Sexta (12/01).

Nia informa, tuir lolo'os Komerasaun loron nasional Ai-kameli no Floresta realiza iha loron 13 fulan-janeiru, maibé monu sabadu ne’ebé ferias, tanbá ne'e muda ba 12 janeiru 2024.

Iha Komemorasaun loron nasional ne’e Governu konvida Ministru Floresta Korea do Súl, NAM Sung Hyun ho Diretór Ezekutivu AFoCO, Chongho partisipa, entaun diferente oitoun kona-ba selebra iha tinan hirak liu-ba.

Nia apresia Ministru Floresta Korea do Súl hodi fahe sira-nia esperiensia durante dezenvolve nasaun Korea do Súl sai verde no  matak di’ak liu-tan.

“Oinsá bele halo kooperasaun diak liutan iha floresta no liu-liu programa reflorestasaun, ami hasoru  Primeiru Ministru Xanana Gusmão ko’alia ho Ministru Floresta Korea do Súl hodi ko’alia kona-ba asuntu refere,” Nia relata.

Nia afirma, Ministru Floresta Korea do Súl foin dahuluk hasoru Primeiru Ministru Xanana Gusmão hodi fahe esperiensia ba Governu dasia oinsá no sira hakarak apoiu ba dezenvolvementu setor reflorestasaun iha Timor-Leste.

Nia relata. iha tinan kotuk AFoCO apoiu orsamentu  milaun $1 halo aktividade reflorestasaun hamutuk ektares 130, iha Munisipiu Manatuto, Aileu ektares 20 no sei hala'o durante tinan-tolu.

“Espera katak tinan-tolu projetu ne'e remata, sei hetan nafatin apoiu liu husi  programa manutensaun, nune'e projeitu ida-ne'e bele susesu iha futuru,”Nia informa.

Nia reforsa, Ai-kameli nia karakteristika moris ne'e iha rai ne'ebé kritiku liu hanesan rai maran no fatuk laran, iha tinan 2024 atu kuda ai-kameli hodi hare'e nia fatór oinsá, atu nia moris.

Iha fatin hanesan, Ministru Agrikultura ho Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, apresia Ministru Floresta Korea do Súl no Embaixadór Indonézia iha Timor Leste ho parseriu internasional, nasional, autoridade lokal no Komunidade sira hodi partisipa komemora loron nasionál Ai-sandalu ba dala-hitu.

Nia dehan, Ai-kameli iha valór ekonómia diak iha Timor-Leste, tanbá ne'e ai-kameli importante tebes, ne’ebé ema sira husi rai li’ur, iha tempu uluk ni’an, hanesan Portugal, Indonézia, Índia no sira seluk tan atu mai hetan ai-kameli ne'e.

“Ita hatene molok Timor-Leste ukun-aan iha degradasaun ba solo ho  ai-horis sira ne'e, nu'udar ai-kameli hanesan Ministru Floresta Korea do Súl ho Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste ko’alia katak iha valór ekonómia ba ita hotu,” Nia hatete.

Nia haktuir, ai-sandalu, iha tempu uluk barak, maibé agora nunka hare'e nia plantasaun ne'ebé bo'ot, tanba  ne'e governu nia programa liu husi MAPPF  tenke implementa programa ida-ne'e.

“Partikularmente husi Sekretáriu Estadu no Floresta nia programa oinsá bele kria plantasaun ba ai ne'ebé lori Timor-Leste nia naran ba mundu, maibé nia kuantidade menus ba bei-beik ho nune'e ita implementa programa ida-ne’e,” Tenik nia.

Nia informa, programa da-ruak oinsá bele halo reflorestasaun, iha estudu balun hatudu katak Timor-Leste nia rai ne'e barak liu atinji 60% husi área floresta ni’an.

Maibé, estudu ne'ebé iha hatudu katak tinan-tinan iha degradasaun atinji 1% no tun bei-beik, ne'ebé iha problema, tanbá ne'e programa da-ruak hare'e oinsá bele halo reflorestasaun.

“Ita iha programa oinsá bele proteje rekursu diversidade ne'ebé iha, no iha área protejida barak kona-ba área sira ne'e bele sai hanesan fatin ba turista sira. Kona-ba área sira-ne'e presiza halo protesaun ho jestaun diak  hodi bele atrai turista sira, atu nune'e bele hatama reseita ba estadu Timor-Leste,” Nia afirma.

Nia relata, hot-hotu hatene katak rekursu ekonomia iha Timor-Leste dadaun ne'e minarai, depois ida-ne’e ikan,agrikultura no turismu, maibé agora dadaun ne'e hare'e liu-ba minarai .

Tanbá ne'e, programa sira ne’e oinsá atu proteje rekursu biodiversidade hanesan balada fuik ho tipu oi-oin, maibé dezafiu mos iha barak no seidauk konsisializa ba povu sira.

Nia fundamenta, buat sira-ne'e iha valór ba estadu, nune'e povu barak mak sei estraga oho animal fuik sira,  povu balun kontinua sunu-rai no tesi ai arbiru, buat sira-ne'e afeta ba ambiénte.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30