Konstrusaun Estrada Loré tama ba Projetu Emerjénsia Featured

By Januário Assunção Juñu 13, 2024 718
Komunidade sira ateru hela estada lore. Foto:Media Sosial. Komunidade sira ateru hela estada lore. Foto:Media Sosial.

DILI: Ministériu Obras Públiku (MOP) liuhusi Vise-Ministru Infraestrutura, Júlio do Carmo hatete, estrada husi postu administrativu Loré Munisipiu Lautém hein de'it atu asina kontratu hodi implementa, ne’ebé tanba ba projetu emerjénsia.

Tanba fulan hirak liu ba bainhira halo monitorizasaun ba projetu hotu-hotu iha territóriu tomak inklui Lospalos ne'ebé liga ba to'o Loré nian tama ona iha Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA) hodi hein de'it asina kontratu.

"Estrada Loré ha'u ba haree ona, ne'ebé iha Loré ne'e ita iha ona projetu uluk P44 ne'ebé ida ne'e inklui Loré iha laran nanis ona hein de'it asina kontratu para implementa ona," dehan nia ba jornalista INDEPENDENTE iha Palasiu Governu horisehik (12/06).

Kona-ba estrada Loré, nia dehan, ne'e tama projetu emerjénsia ne'ebé iha tinan hitu nia laran ona tanba ne'e mak projetu refere hein de'it atu asina kontratu ne'ebé Prezidente Repúblika promulga ona iha Jornál da Repulika kona-ba projetu 162 nian.

"Agora kontratu ami fó ona ba CNA, iha tempu badak sira fó fali ba ami, ami asina kontratu ona mais la hatene kompaña se mak kaer ha'u lahatene, laos kompaña tanba emerjénsia kompaña nasionál labele kaer" dehan nia.

Xefe Suku Lore 1, Abilio Amaral hatete, dala barak ona liga bá estrada hato'o bebeik ona ba parte relevante liu-liu Ministériu Obras Públika (MOP) maibé kestaun orsamentu, tanba ne'e Postu Lore seidauk asesu Estrada ne'ebé di'ak.

Nia haktuir, Area Postu Lore ne'e luan, Suku Lore 1 (Primeiru) nia luan kuaze 131,77 Km kuadradu bá fali Suku Lore 2 (Segundu) 22 Km kuadradu hanesan ne'e tau hamutuk suku rua ne'e luan. To'o iha baliza Iliomar ninian, baliza postu Lospalos Muapitine nian, bá fali baliza Lospalos ninian ne'e iha to'o iha Santa Kruz ida iha kota laran ne'e ne'e área Lore nian hotu.

"Ami nu'udar postu ida da-neen ba postu administrativu lima iha Munisípiu Lautém ne'ebé mak foin harii iha tinan 2022 iha fulan Janeiru ne'ebé maka bu'at hotu-hotu la la'o hanesan Postu sira seluk, mais ita esperansa katak ho prezensa ita boot sira mai iha suku ida ne'e no postu ida ne'e iha futuru bu'at balun ne'ebé mak ita haree bá di'ak no la duni la'o ita nia governante sira bele haree husi kobertura ida ne'e bele tau mós planu nune'e bele dezenvolve Suku Lore 1 ida ne'e, no postu Lore sai di'ak liu tan," dehan nia hafoin Grupu media Tour ne'ebé organiza husi AJTL no Oxfam halo Aprezenta aan iha Sede Suku Lore 1, Kinta (30/05).

Dezenvolve Suku rua iha Postu Loré atu nune'e kondisaun bele sai mós hanesan Postu Administrativu sira ne'ebé dezenvolvimentu di'ak ona, maske postu bele iha mós kondisaun ne'ebé naton.

"Bu'at barak ne'ebé la dun la'ó no la la'o duni iha ami nia Postu liu-liu infraestrutura bázika liu-liu ba Estrada, ohin ita boot sira liu mai haree ho matan sente duni kondisaun ne'e oinsa ne'ebé ha'u lalikan esplika bá ida ne'e tanba ita boot sira liu mai ita boot sira sente katak ami nia kondisaun estrada mak nune'e," nia salienta.

Nia fundamenta, kestaun ne'e hato'o bebeik ona ba Governante sira, maibé ate agora seidauk iha Informasaun ruma husi Governu, tanba ne'e liu husi kobertura Média Tour ne'ebé Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) no Oxfam ne'ebé organiza Jornalista husi media oin-oin bele halo kobertura direita espera ke bele loke governante sira nia hanoin atu tau matan.

"Kestaun ida ne'e ami hato'o bebeik bá ita nia governante sira ba iha Ministériu relevante liu-liu Ministériu Obras Públika maibé kestaun orsamentu entaun Lore ninia kondisaun Estrada ida aat ne'e la konstrui to'o ohin loron," nia dehan.

Nu'udar Autoridade lokál ho populasaun tomak iha ne'e espera katak liu husi kobertura ida ne'e sira bele mós tau iha planu prioridades ba iha Planu Asaun annual 2025 no ba oin atu bele hadia ona estrada iha Lore hodi fasilita Komunidade.

Atu nune'e bele konstrui fila-fali kondisaun Estrada ne'ebé mak aat, dala ruma udan boot populasaun nia movimentu ladún di'ak hanesan baibain tanba estrada nakonu ho tahu dodok ne'e difísil bá populasaun tomak nia asesu ba iha merkadu.

"Ami husu deskulpa barak tanba simu ita boot sira ho fatin ida ne'ebé mak ladún di'ak tanba ho kondisaun konstrusaun rehabilitasaun hela ita nia Sede suku, ohin ami planu ita hasoru malu iha leten fatin klot entaun muda mai iha fatin ida ne'e. Bemvindu bá ita sira bele mai iha ami nia fatin ida ne'e, Agradese mós bá Oxfam ne'ebé halo parseiru ho AJTL serbisu hamutuk ho madia bele mai idenfika problema sira liu-liu ami nia estrada ne'ebé aat afeita mós husi Mudansa Klimatika ne'ebé oras ne'e ita infrenta," tenik Abilio Amaral.

Enkuantu Aldeia Tchai, Familia 252 mane 551 feto 603 totál 1154; aldeia Titilari, totál familia 159 Mane 359 feto 360 totál 719. aldeia Maluro familia 113 mane 243 feto 244 totál 487. Aldeia Otcho-Tchau familia 109, mane 238 feto 251 totál populasaun 489. Horolata familia 121 mane 284 feto 261 total 545 no Vailana familia 86, mane 171 feto 171 totál 342.

Totál populasaun husi Aldeia neen iha Suku Lore 1 totál familia uma kain hamutuk 840, Mane 1846, feto 1890, totál populasaun hamutuk 3736.

Iha fatin hanesan Xefe Aldeia Tchai Aparicio Fracão hatete, estrada ne'e desde uluk kedas okupasaun Indonézia to'o agora seidauk iha Kompañia ruma mai hadia, tanba ne'e iha tempu udan afeita tebes ba movimentasaun.

"Ami-nia estrada desde uluk kedas Indonézia nia tempu to'o agora Kompañia de'it seidauk mai sukat atu hadia, udan mai ami araska tebes atu bá mai. Tan ne'e ami husu Governu se bele tau matan mai nia estrada tanba ami mós foin hamriik mesak hanesan postu administrativu foun ida," nia dehan.

Fatin Lore hanesan mós fatin parke Nasional ne'ebé Governu konsidera área protejida mais estrada de'it la atrai ema atu mai sente area ne'e nia furak tanba too iha dalan klaran ema mos kolen ona.

"Ha'u hanoin Lore fatin Parke Nasional, maibé mós ami nia estrada la ajuda ema sira atu mai vizita ami nia fatin iha Lore tanba kondisaun estrada afeita tebes," nia tenik.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 13 Juñu 2024 15:35

Independente Digital TV