Kombate VBJ, ALFeLa-SEI fó Treinamentu ba Pontu Vokal Featured

By Ivonia Varela Fevereiru 02, 2024 602
Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa) hamutuk ho Sekretária Estadu no Igualdade (SEI) fó treinamentu pontu fokál SEI iha Postu Adminitrativu 12 la inkliu Rejiaun Administrativu Espesia Oe-Kusse Ambeno (RAEOA). Foto:Media SEI. Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa) hamutuk ho Sekretária Estadu no Igualdade (SEI) fó treinamentu pontu fokál SEI iha Postu Adminitrativu 12 la inkliu Rejiaun Administrativu Espesia Oe-Kusse Ambeno (RAEOA). Foto:Media SEI.

DILI: Atu halo prevensaun no kombate ba Violénsia Bazeia ba Jáneru (VBJ), ne’ebé akontese barak liu iha Timor-Leste, Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa) hamutuk ho Sekretária Estadu no Igualdade (SEI) fó treinamentu pontu fokál SEI iha Postu Adminitrativu 12 la inkliu Rejiaun Administrativu Espesia Oe-Kusse Ambeno (RAEOA).


Diretora Ezekutiva ALFeLa, Marcelina Amaral hatete, ALFeLa hakarak realiza tanba haree ba iha ALFeLa ninia esperensia iha baze kuaze kazu sira ne’e nia impaktu ka mosu mai husi relasaun família sira nian ho nune’e ALFeLa ho SEI rasik ne’ebé mak hanesan parseiru SEI nia.
Nia dehan, ALFeLa ho SEI hotu-hotu foku liu-liu ba iha violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) no ligasaun ba asuntu krime mak barak liu, ho nune’e ladun haree ba iha impaktu husi asuntu sivíl ne’e lori to’o ba iha krime.
Tanba ne’e maka ALFeLA ninia mehi ka hanoin ida persiza iha formasaun ba iha entre pontu fokal hotu-hotu ne’ebé maka servisu ba iha asuntu violénsia bazeia ba jéneru no inkluzaun, presiza hatene informasaun, enkuadramentu legál sira kona-ba direitu família.
“tanba ita ko’alia krime ne’e mosu husi família laran, tanba ne’e maka ita sai savi ba iha responde ba asuntu ne’e, advokasia asuntu ba iha VBJ, presiza iha koñesimentu ligasaun ho, enkuadramentu legál sira ba iha direitu família nian,” dehan Dehan Diretóra ALFeLa liu husi Komunikndu ne’ebé Online INDEPEDENTE asesu iha, Sesta Ohin.
Nune’e, Diretóra, husi ba partipantes sira hotu atu bele ativu ho nune’e saida mak sirea deskobre iha munispiu no postu ne’e bele fahe esperiensia ho enkuadramentu legal direitu familia nian, saida maka detekta iha terrenu AlFeLa ho SEI hamutuk hodi bele responde ba iha tinan 2024.
Iha fatin hanesan, Diretóra Jerál-Interina-SEI, Maria Filomena Babo Martins hato’o agradese ba ALFeLa tanba hola ona inisiativa di’ak ida atu oinsa maka kapasita tan pontu fokal sira liu-liu iha área ida kona-ba prevensaun no kombate VBJ liu-liu haree ba asuntu família ne’ebé maka akontese barak iha Timor-Leste.
DJ afirma, Iha SEI ba tinan 2024 iha Programa rua no Sub-Programa sia no atividade lubuk ida ne’ebé mak presiza hala’o no atividade prinsipál ida maka oinsa prevene no kombate VBJ iha Timor-Leste, ho nune’e hanesan kna’ar ida ne’ebé maka iha tiha ona papél SEI nian.
“ita kontinua no habelar no oinsa maka ita bele hare’e ba asuntu ida ne’ebé klean liutan atu nune’e dadus ne’ebé maka durante ne’e aas tebes oinsa maka ita bele redus,” dehan DJ Interina SEI.
Interina ne’e esplika, públiku kestiona nafatin ba Lei Kontra Violénsia Domestika (LKDV) ezisti ona ne’ebé haklaken tiha ona ba komunidade teritório laran tomak imparseria ho sosiedade sivíl liuliu ba iha ALFeLA, Fundasaun ALola, Fokupers, JSMP.
“Bele dehan ita nia maluk sira ne’ebé maka tama iha pilar hanesan provizaun servisu sira maibe ita nia kazu sira sei aas nafatin iha ita nia rai, nune’e oinsa maka ita nia Pontu Fokal sira ne’e ema ne’ebé maka servisu iha baze, sira loro-loron liga ho asuntu sira hanesan ne’e, nune’e ita presiza hasa’e sira nia kapasidade hodi oinsa maka jere jestaun kazu hira ne’e,” katak nia.
Nia dehan, oinsa maka halo referal diak liutan ho komunidade atu nune’e vítima no sobrevivente sira bele hetan benefisiariu liu, asesu ba justisa barak liu, justisa formal liuhusi ALFeLa nia asistensia bele ema sira bele hatene liutan oinsa mak bele fo protesaun ba vítima sovrevivente sira.
Director esplika, SEI iha pilar tolu PAN-VBJ Tinan 2022-2032 no pilar ida ne’ebé importante liu mak oinsa prevensaun, bainhira halo ona prevensaun iha komunidade, bele dehan kazu bele redus.
Bainhira ema hotu-hotu hatene ona liu-liu ba normas jéneru ne’ebé mak iha, normas sosiais ne’ebé mak iha, mudansa iha mentalidade iha komunidade, liu-liu oinsa maka atu iha komunikasaun ne’ebé maka positivu, hato’o mensazem ne’ebé maka positivu ba malu hahú husi família hanesan grupu kiik iha sosiedade ho nune’e bele redus ona violénsia iha sosiedade no komunidade iha Timor-

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV