HNGV rekoñese na’in Rihun Ida resin mate iha fulan 10 nia laran Featured

By Adelaide dos Santos Maiu 16, 2024 209
Pasiente. Foto:Google. Pasiente. Foto:Google.

DILI: Dirijente iha Hospital Nasionál Guido Valadares informa kada fulan pasiente liu na’in rihun ida mak mate bainhira hala’o tratamentu saude iha ospital refere.

Diretór Apoiu Servisu Diagnotiku no Terapiotika, HNGV, Vidal de Jesus Lopes hatete, kazu mate ne’ebé kada fulan liu 100 resin laos kazu foun no laos kauza husi aimoruk stock out.

"Loos duni númeru ema mate iha HNGV eziste duni. Ida ne’e laos buat foun, tanba ida ne'e la'os kauza husi aimoruk laiha maibé mai ho tipu moras oioin no balun mate tiha mak lori mai,” dehan Vidal iha HNGV, Kuarta (15/05).

Hafoin INDEPENDENTE públika dadus kona-ba númeru ema mate iha HNGV, nia dehan, nia parte check no konfirma katak númeru ne’e la sees husi saida mak INDEPENDENTE públika.

“Loos duni dadus ne'e la sees husi INDEPENDENTE fó sai iha loron 13 fulan Maiu ne'e. Sira-nia maneira fó sai ne'e mak ami laiha koñesimentu," dehan Diretór ne’e.

Nia esplika, pasiente sira ne’ebé lakon vida iha HNGV ne’e depende ba tipu moras. Balun grave ona no balun mate tiha ona mak foin lori ba HNGV.

“Tipu ema mate ne'e oioin, bebé sira mate iha kabun laran, balun mate tanba asidente, oho malu, no balun moras duni mak mate tanba nia moras grave liu ona.”

“HNGV husu ba publiku katak labele interpreta dehan tanba aimoruk laiha ne'e mak pasiente ne'e mate, nune'e atu define ema mate tenke tuir lai investigasaun, tanba sistema ne'ebé durante ne'e halo hela  auditoriu mak medisina interna, pediatria no seluk tan,” dehan Vidal.

Molok ne’e, tuir dadus ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, hahú husi fulan Jullu 2023, to’o fulan Abril tinan 2024, iha ona ema na’in 1.348 mak lakon vida ka mate iha HNGV.

Tuir dadus ne’e, iha fulan neen (6) ikus tinan 2023 nian, iha ema na’in 890 mak lakon vida.

Iha fulan Jullu iha na’in 132, Agostu na’in 131, Setembru na’in 146, Outubru na’in 166, Novembru na’in 151, no Dezembru na’in 164.

Dadus foun liu, iha fulan haat dahuluk tinan 2024, husi Janeiru to’o Abril, iha ema na’in 458 mak mate iha HNGV.

Iha fulan Janeiru na’in 189, fulan Fevereiru no Marsu na’in 131, no iha fulan Abril na’in 138.

Iha fulan neen daikus tinan 2023, sura husi Jullu to’o Dezembru, iha na’in 890 mak lakon vida.

Stock Out atinje 18%

Kona-ba stock out ba aimoruk, Diretór Apoiu Servisu Diagnotiku no Terapiotika ne’e dehan, daudauk ne’e iha 18%.

"Husi stock out aimoruk 18% ne'e laos tama iha kategoria ida grave liu, tanba total aimoruk iha HNGV hamutuk 405 item, husi númeru ne'e iha 75 item mak stock laiha, nia ekivale mak 18%, no total konsumaveis ne'e hamutuk 440 item, husi númeru ne'e 57 item mak laiha, nia ekivale ba 13%," dehan nia.

Maibé tuir nia, porsentajen stock out ne’e bele iha mudansa bainhira INFPM fornese aimoruk ba HNGV.

“Aban (ohin) bele tuun no bele sa'e tanba depende ba fornesimentu husi INFPM, se INFPM fornese aimoruk mai iha HNGV estabil, nia persentajen ba stock out ne'e bele tuun,” Vidal esplika.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Domingu, 19 Maiu 2024 21:20

Independente Digital TV