Governu Presiza Atensaun Bayu Undan no Realiza Dada Kadoras GS Featured

By Agustino Gama Janeiru 30, 2024 880
Deputada sira iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok. Deputada sira iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok.

DILI: Bankada oposizaun Frente Revolusionariu Timor-Leste Indenpendente (FRETILIN) fo hanoin ba Governu liu hosi Ministeriu Petroleo Rekursu Minerais (MPRM) atu tau atensaun ba kampu mina-matan Bayu Undan ne'ebe ameasa atu esgosta ka maran iha tinan 2034.

Deputada Fretilin, Maria Angelica Rangel hateten, bankada fretilin hakarak fo nafatin hanoin ba governu dasia atu ukun tuir regra no ho hanoin ba povo nia moris.

"Ohin bankada Fretilin nafatin mai fo hanoin ba governu atu haree ba kestaun importante ida tan mak Bayu Undan ne’ebé tuir analize teknika katak sei maran ka esgota iha tinan 2034", dehan nia, iha sala plenaria PN, horisehik.

Nia haktuir, iha 11 Novembru 2023, Kompañia Santos, nu'udar operador iha kampu Bayu Undan, ofisialmente publika sai kona-ba sira nia atividade ikus ba produsaun iha Bayu-Undan, hafoin kampu ida ne’e fornese reseita petrolifera ba Timor-Leste durante tinan sanulu resin sia.

"Ita hotu hatene katak liu billiuan $26 mak Timor-Leste konsege hetan hosi reseita petrolifera ida ne’e, ne’ebé maioria kontribui hosi Bayu Undan rasik", tenik Maria.

Nia hatutan, kampu Bayu Undan nia produsaun ida aas liu mak iha tinan 2011, ne’ebé kontribui liu biliaun US$ 3 ba iha Fundo Petroliferu no hafoin periodu furak ida ne’e, maibe kampu ne'e nia kontibuisaun hahu tun ba beibeik no hotu duni iha tinan kotuk.

Ho situasuan ne'e, nia afirma, sei fo efeitu makaas ba Fundo Petroliferu iha tinan sira oin mai tanba fundu sei depende deit ba volatilidade merkadu finanseiru rasik atu moris no sei laiha ema ida mak bele kontrola.

"Ida ne’e halo ami preocupa hanusa maka situasaun ba orsamentu jeral estadu iha tinan lima oin mai ne’e? Governu planeia atu gasta $10.9, bilihoes no maioria sei nafatin mai husi Fundu Petroliferu", katak nia.

Tan ne'e, nia hateten, bankada Fretilin preokupa ba situasaun ne'e tanba tuir kalkulasaun sira hosi peritos ekonomista sira, inklui iha Ministeriu Finansa rasik, hateten katak Fundu Petroliferu sei dura deit to’o iha tinan 2034 ka tinan sanulu oin mai tan.

"Hosi parte seluk, ita hare katak ita nia povu barak mak sei moris nafatin ho pobreza iha rai ida ne’e, ita nia nivel desempregu kontinua sae kada tinan, ita nia seitor saude sei hakdasak hela, ita nia sistema edukasaun sei fraku nafatin. Realidade maka seidauk liberta ita nia povo", nia lamenta.

Aliende, deputada ne'e sublina, alokasaun orsamental hosi governu dasia hatudu falta prioridade ba area sira ne’ebe importante hanesan dezenvolve kampo bayu undan no fundo petrolifero. Nune'e bainhira fundo hotu, iha tinan sanulu oin mai, atu foti fali osan husi ne’ebe hodi resolve.

Realiza Dada Kadoras

Purtantu, deputada bankada Fretilin Maria Angelica Rangel mos husu ba Governu dasia ne'ebe ukun hosi CNRT-PD atu realiza promesa sira iha eleisaun parlamentar ne'ebe atu dada kadoras Greater Sunrise nian mai Timor-Leste.

Nia informa, bankada ne'e hakarak husu ba governu to'o ona ne'ebe politika reeforma fiskal ne’ebé Iintroduz konaba atu hasae reseita domestika iha Timor-Leste. Tanba altera ona lei ba hasa’e hatun taxa, maibe IX Governo rasik labele intruduz lei nee ho diak.

Nia haktuir, Iha 2019 liu ba, Governu aloka osan $650 miloens hodi sosa asoens partisipasaun iha Greater Sunrise ho objetivu atu hafasil Timor-Leste hodi dada kadoras Greater Sunrise nian mai Timor-Leste.

"Iha eleisaun parlamentar foin lalais ne'e, partidu CNRT rasik (ne’ebe halo mos parte governu iha 2019) halo kampana maka’as kona-ba sira nia kapasidade atu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste. Nune'e iha biban ne'e bankada Fretilin hakarak ezije promesas sira ne’e to'o faze ida ne’ebe ona?  Investimento ne'e nia evaluasaun no nia progreso to'o iha ne'ebe ona", deklara nia.

Deputada ne'e hateten, bankada Fretilin hakarak hetan esplikasaun klaru tanba Timor-Leste gasta ona rekursu barak ba projeitu Tasi Mane, maibe laiha certeza ba plano dezenvolvimento Greater Sunrise.

"Ami kontinua nota katak guverno atraves husi orsamento  2024 propoin halo tan imprestimu ho montante $500 millioens hodi aloka ba projeito sira iha setor infraestrutura no tasi mane. Ami prekupa ita nia tusan hetok aumenta ba bebeik maibe ita seidauk iha serteza oinsa kadoras bele mai duni Timor-Leste no fo benefisiu ba povu Timor-Leste", nia relata.

Iha fatin hansan, deputada Freitlin, Cristina Ribeiro hatutan, iha momentu hanesan governu seidauk hamosu politika ida adekuadu atu bele satan ka adia netik ‘presipiu fiscal’ neébe tuir projesaun sei akontese iha tinan hirak tuir mai.

Nia afirma, iha OJE 2024 guverno aloka tokon $13 ba “Programa A18: Implementação do Projeto Tasi Mane na Costa Sul do País” no aloka $13 tan ba “Programa A13: Desenvolvimento do Campo de Gás do Greater Sunrise e Assegurar que o Gasoduto vem para-Timor-Leste”.

"Haree ba montante boot rua ne’e, ami mos hakarak hatene kustu total hira ba Projetu Tasi Mane, no hira mak ba Greater Sunrise tomak, agora no iha futuru? Aleinde ne’e, presiza atu hatene ho kle’an previzaun orsamentál sei mai husi ne’ebé", nia husu.

Nia rekomenda atu governu dasia tenke fó esperansa katakx Timor-Leste kontinua iha rezerva mina no gas barak atu justifika gastu barak liu tan ba Projetu Tasi Mane. Infelismente, estudu sira dezde tinan atus liu ba la hatudu katak ita iha rezerva barak.

"Ami nafatin sujere ba guvernu atu investe ho seriu iha dezenvolvimentu kapital humanu no diversifikasaun ekonomika atu bele kontribui ba crescemente ekonomiku rai doben Timor-Leste", nia hato'o.

Ba kestaun ne'e, Vise Ministru Asunto Parlamentar, Aderito Hugo da Costa hateten, projetu Greater Sunrise iha prosesu ultimu tinan 6 maibe la'o lentu.

"Iha semana kotuk Ministru Petroleu Rekursu Minerais iha Australia hosoru entidade sira ligadu ho komtinuasaun saida mak tenke halo ba kampo bayu undan ne'e atu hahu ona ensera hodi projeita ba ba projeito foun Grites Sunrise", nia dehan.

Nia hatutan, Governu dasia kontinua nafatin obras ne'e hosi VIIII governu nian halo ona no kontinua negosiasaun futuru oinsa projeito Greater Sunrise ne'e, tanba ne'e MPRM mos halo ona esforsu.

"Kona-ba investiimentu kampo minarai no gas iha Timor ninia iha tasi no mos iha rai maran, autoridade kompotente hanezan Timor GAP , ANP  halo hela komtinuasaun ba obra sira halo ho investor sira iha kampo mina sira iha tasi no rai maran", nia dehan.

Nia akresenta, governu dasia mos  kaer metin ba prisipisiu fiskal ne'ebé kalkulu mai husi ajensia sira internasionál, mós nasionál ne'ebé kredivel katak, ita nia fundu atual sei hotu iha 2034  kuandu ita la halo poupansa  la halo kuidadu.

Aleinde kona-ba projeitu tasi mane, nia esplika, projetu tasi mane mak kontinuasaun obras sira ne'ebé pendente hela balu abandona, no balu em progresu, maibé presiza nafatin osan atu tau para hatudu katak, ita iha duni seriedade ba projetu tasi mane.

"Ha'u hateten dala hira ona iha ne'e, obra ida fas parte entre obras lubuk ida iha pakote projetu tasi mane nian mak primeira faze auto estrada Suai zumalain ne'ebé husik hela iha 2017 la iha kontinuasaun, no la iha mós manutensaun ba estrada ne'ebé mak ita gasta osan povu nian iha ultimu tinan 6".

Aleinde manutensaun ba obra ne'ebé abandona hela ultimu tinan 6 projetu ona iha orsamentu ne'e para atu kontinua segundu faze auto estrada pakote projetu tasi mane husi Zumalain ba Betano, no terseira faze husi Betano ba Klaku, i faze dahat nian husi Klaku Fatuberlihu ba planta LMG ne'ebé fiksa ona.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 01 Fevereiru 2024 15:29

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30