Fulan 3, Timor-oan Besik Rihun 5 Tama Portugal, Maioria Toba iha Jardin Featured

By Domingos Gomes Outubru 22, 2022 657
Timoroan sira toba deit iha Jardin iha Portugal. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Timoroan sira toba deit iha Jardin iha Portugal. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Tuir dadus husi Polisia Nasionál Timor-Leste, iha fulan tolu nia laran sidadaun Timor-Leste besik na’in rihun 5 mak tama iha Portugal, husi númeru ne’e maioria toba iha jardin.

Komandante Jeral Polisia Nasionál Timor-Leste, Komisariu Polisia Faustino da Costa konsege hetan dadus refere bainhira hala’o vizita servisu ba Portugal foin lalais ne’e.

“Ha’u-nia viajen ba Portugal ha’u iha objetivu rua ne'ebe importante mak konvite  ne'ebé mai husi Portugal no ida seluk mak ita hotu hatene situasaun Timor-oan barak iha Portugal. Oras ne'e daudaun ha’u prepara hela relatoriu atu hato’o ba Primeiru Ministru no Ministru Interior, tanba iha fulan tolu ikus ne’e Timor-oan tama iha Portugal kuaze rihun lima, maioria toba iha jardin,” dehan Faustino ba Jornalista sira iha Katedral, Kinta (20/10).

Tuir realidade ne’ebé nia hetan iha Portugal, Komisariu ne’e dehan, Timor-oan barak mak toba iha jardin no fatin públiku sira.

“Ha’u-nia vizita iha Portugal saida mak akontese ba ita-nia maluk Timor-oan, sira toba iha jardin no iha fatin publiku, ne’e loos duni ha’u hare sira hasoru duni buat sira ne'e,” informa nia.

Nia dehan, Governu Portuges ho Embaixador Timor-Leste iha Portugal halo esforsu lubuk ida oinsa atu indentifika Timor-oan sira no hahú buka solusaun.

“Ha’u hakarak atu dehan, tantu ita iha ita-nia rai (ka) ba ema nia rai, buat ida importante mak disiplina, halo tuir regras, lei ne'ebé iha.”

Nia hatete, iha mós kazu balun bainhira embaixada TL no ekipa husi autoridade Portugal identifika Timor-oan ne’ebé moras no toba iha jardin hodi lori ba baixa, kalan sira halai lakon no aban ba toba fali iha jardin.

Iha mós Timor-oan balun ne’ebé governu Portugal no embaixada haruka ba servisu iha kompaña no kada oras simu euro 4, maibé hafoin servisu oras balun sira lakohi ona servisu.

“Iha Timor-oan lubuk ida servisu tiha lakohi (fali), halai sai, sira dehan ida ne’e laos ami-nia servisu, ne'e la merese ba ami,” nia dehan.

Molok ne’e, Xefe Kaza Militár Prezidensia Repúblika Interinu, Maijór Francisco da Silva informa, iha 19 Outubru dader Kaza Militár Prezidensia Repúblika konvoka reuniaun ho autoridade seguransa no defeza Timor-Leste hodi trava sidadaun TL na’in 200 ne’ebé tuir planu sei ba rai li’ur iha 27 Outubru.

Iha reuniaun konjunta ne’e, nia hatete, autoridade seguransa no defeza TL tau hamutuk hanoin kona-ba Timor-oan ne’ebé ajensia balun fasilita ba servisu iha rai li’ur ho ilegalmente.

“Ami ohin tuur hamutuk oinsa atu fó solusaun atu trava ita-nia sidadaun na’in 200 resin labele ba estranjeiru kuandu la priense kriteiru, ida ne’ebé mak priense kriteiru nia bele ba no see mak sai ilegal laiha dokumentu legál ruma nia sei la sai iha loron 27 Outubru 2022,” dehan Francisco ba jornalista sira hafoin reuniaun iha Palasiu Prezidensiál, Kuarta (19/10).

Aleinde ne’e, nia hatutan, autoridade seguransa no defeza Timor-Leste halo ona kontatu ho parte imigrasaun Portugal atu halo kontrolu didi’ak ba sidadaun TL ne’ebé karik konsege tama iha Portugal.

“Agora ami mós kontatu ona ba iha Portugál par migrasaun iha Portugal hein iha sira-nia odamatan entrada bainhira to’o iha ne’eba sira sei husu tuir ‘ó mai Portugal ne’e see mak responsabliza? Familia? entaun famila see?’ sira sei kontatu familia see mak bele mai simu sira tama ne’e tuir lei migrasaun Portugés nian ka lae, se sira tama la tuir lei Portugal deporta fila,” dehan nia.

Reuniaun ida ne’e, nia dehan, laos atu trava sidadaun TL ne’ebé sei aranka ba rai li’ur iha 27 Outubru de’it, maibé ba oin autoridade seguransa no defeza sei hametin liu tan seguransa iha odamatan aeroportu nian.

Nia hatutan, Bainhira sidadaun ida sai husi teritoriu nasionál atu ba serbisu iha rai li’ur tenke aprezenta dokumentu kompletu kona-ba ajensia ne’ebé haruka sira tenke klaru no ema ne’ebé simu sira iha rai li’ur tenke iha no  klaru.

“Sidadaun sira sai ba li’ur tenke hela fatin ne’ebé diak, sebisu manan osan di’ak bele ajuda familia, maibé labele hanesan situasaun sira antes ne’e, ita-nia sidadaun sira sai ba abandona fali iha estrajeiru, sidadaun sira labele ba moris aat fali iha estrajeiru,” katak nia.

Nia hatutan situsaun ne’e, halo Prezidente Repúblika preukupa no konvoka kedas reuniaun Kosellu Superior Defeza no Seguransa iha 7 Outubru atu buka solusaun ba sidadaun TL sira ne’ebé daudaun abandonadu iha estrajeiru, liu-liu iha Portugal.

Tanba ne’e, nia afirma, Kaza Militár kontinua konvoka enkontru ho autoridade polisiál sira atu tau hanoin hamutuk molok halo atuasaun ba sidadaun sira ne’ebé mak sei halo viajen ba estrajeiru iha semana oin.

“Hanesan Governu iha dever morál ida, estadu Timor-Leste labele tur nonok de’it hanesan ne’e, ita tenke foti asaun atu trava ita-nia Timor-oan sira bainhira viajen ba rai li’ur la klaru,” katak nia.

Tanba ne’e, nia husu ba sidadaun sira tenke haree no check informasaun sira ne’ebé kredivél ba  ajensia viajen ne’ebé iha responsablidade molok  deside viajen ba rai li’ur.

“Husu ba Timor-oan sira tenke husu informasaun sira molok foti desizaun ba serbisu iha rai li’ur no  ba ajensia sira tenke responsabliza ba sidadaun sira molok falisita Timor-oan ba rai li’ur.”

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31