FRETILIN Konsidera Governu Inkapasidade Rejolve Presu Fos Iha Merkadu Featured

By INDEPENDENTE Novembru 07, 2023 1116
Logo FRETILIN. Logo FRETILIN.
DILI:Bankada Parlamentar FRETILIN konsidera IX Governu liuhusi Ministeriu Comersio Industria laiha kapasidade atu rejolve presu fos iha merkadu.

 Subsidiu ne'ebe fo ba kompania lima so atu aumenta kuantidade importasaun fos, maibe la influensia ba presu.

Intervensaun politika bankada FRETILIN iha ambitu interpelação ho governu kona-ba especulação presu fos iha merkadu, iha plenária 06 Novembru 2023.
 
Xefe Bankada FRETILIN, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes iha nia deklarasaun polítika hatete, iha loron 17 Outubru 2023 liu ba, Timor-Leste, liu hosi IX Governu hahu ona fo
subsidiu ba kompania importador lima ne’ebé durante ne’e importa fos mai Timor-Leste atu bele fan fos baratu ba komunidade sira ho folin $12 ba kada 25kg.
 
Infelizmente, intervensaun ida ne’e seidauk konsege normaliza presu fos iha merkadu sira iha teritóriu Timor-Leste, no kontinua halo povu barak mak sei hakilar ba situasaun ida ne’e tanba realidade folin fos iha merkadu kontinua fan iha $19-20 ba kada 25kg.
 
Fator fundamentál ne’ebé halo mekanismu Governu ne’e falla tanba inkapasidade Governu hodi halo diagnostiku ida ne’ebé loloos ba problema fos ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela daudauk ne’e, inklui la konsege implementa medidas sira ne’ebé presiza, korektu no apropriadu atu halo iha tempo badak no tempu naruk nia laran.
 
Ba tempo badak nian, Bankada FRETILIN hare katak problema daudauk ne’ebé ita nia povu enfrenta mak problema presu fos ne’ebe karun iha merkadu ne’ebé afeita tebés ba situasaun ekonómia uma kain povu sira nian, espesialmente sira ne’ebé kiak no menus rendimentu. Infelizmente, medida intervensaun IX Governu hodi fó subsidiu ba kompania importador sira ne’e atu resolve problema SUPPLY nian duke PRESU.
Bankada FRETILIN hakarak alerta Senhores/Senhoras membru Parlamento Nasional katak presu fós ne’ebé sae iha Timor-Leste ne’e laos tanba VIII Governu aplika 5% ba taxa importasaun, maibe presu sae ne’e iha relasaun ho politika Global ne’ebe India, Vietnam no Myanmar halo hodi bandu nia esportasaun fos ba rai liur.
Nune’e, Bankada FRETILIN hakarak hateten ba IX Governu katak, medida ba tempo badak ne’ebé presiza halo mak husu ba kompania importador sira ne’ebé manan ona tender atu la presiza hatama fos foun ho kualidade menus hodi ba fan fali ba ita nia komunidade sira, maibé ba halo kedas medida intervensaun merkadu nian hodi halibur no sosa fila fali fos sira ne’ebé antes ne’e konsege ona sirkula iha ita nia povu sira nia loja ka kios sira antes redistribui fila fali fos hirak ne’e iha merkadu nune’e bele normaliza presu.
Karik IX Governu la halo tuir medidas sira ne’ebe FRETILIN sujere, maka subsidiu ne’e sei fo deit benefisiu ba kompania importador sira, no iha tempu hanesan fornese fos ho kualidade ladiak ne’ebé automatikamente sei estranga Povo Maubere nia saúde no nutrisaun ba labarik sira nian. FRETILIN hakarak alerta nafatin katak ita labele halo grupu kiik oan ida hamnasa no goza iha povu barak nia terus nia leten.
Ba medias tempu naruk nian, Bankada FRETILIN hakarak husu Governu hodi tau matan ba soberania alimentar iha Timor-Leste tanba mundu sei hasoru situasaun sira hanesan El-nino ne’ebé naruk, alterasaun klimatika ne’ebé ita labele predikte ona, supply aihan iha futuru ne’ebé sei menus no karun liu tan tanba efeitu hosi polítika hamenus eksportasaun fos hosi nasaun produtores sira hanesan India, Vietnam, Myanmar no seluk tan.
Infelizmente, intervensaun IX Governu nian hodi hatuun taxa importasaun hosi 5% ba iha 2.5% sei labele ajuda ita atu iha luta ba soberania alimentar iha tempo oin mai, tanba ita nia produtu agrikola rai laran sei labele kompete ho produtu sira importasaun nian.
Tanba ne’e, Bankada FRETILIN hare katak Programa subsidiu IX Governu nian ba kompania importador sira ne’e hatudu katak IX Governu mukit iha konesimentu konaba efeitu hosi dominasaun produtu importasaun hasoru produtu local sira. Fenomenu ida ho naran Dutch Disease sempre mosu tanba produtu local sira sei labele kompete ho produtu importasaun sira. Dutch Disease ne’e parte ida hosi kauza sira seluk ne’ebe hamosu malisan rekursu ka moras ekonomia ida ne’ebe mosu tanba inkapasidade Governu hodi halo politika publiku ne’ebe diak hodi uza osan minarai ba hamoris ekonomia ida ne’ebe sustentavel.
Nune’e, Bankada FRETILIN, iha momentu interpelasaun ida ne’e hakarak ejizé ba Governu atu reativa programa sira hanesan Cesta Basica ne’ebé orienta ba sosa produtu lokal sira ne’ebé ita nia agrikultor sira produs, fó intensivu ka subsidiu input ba agrikultor no hadiak sistema armajenamentu no kolesaun produtu lokal agrikola nian hodi hasoru turbulensia ekonómia globál ne’ebé sei mosu iha tinan sira oin mai, duke hili dalan fasil hodi fó subsidiu ba kompania importador sira ba interese tempu badak nian, ne’ebé ikus mai sei hamate vontade produs agrikultor lokal sira.
Atu taka, Bankada FRETILIN hakarak atu alerta nia fiar ba povo
Timor-Leste tomak katak, ekonómia ida ne’ebé soberanu, sustentavél no iha seguransa alimentar ne’e foin bele akontese bainhira Governu inklui ona grupo produtores sira iha nia programa intervensaun ba estabilizasaun presu no hasae produsaun agrikola nian.
Ne’e mak Bankada FRETILIN nia deklarasaun polítika sobre polítika subsidiu IX Governu ba kompania sira atu sosa no fan fos, ami espera katak deklarasaun polítika hosi ami nia Bankada ida ne’e bele ajuda IX Governu hodi halo politika ekonomia ida ne’ebé fó benefisiu tempu naruk ba povo Maubere.
Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV