Esmeralda nia Matabeen Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Abril 23, 2024 78
Esmeralda Galhos Cardoso ne’ebé kous hela nia bebé konta istoria eviksaun ne’ebé nia ho ninia familia sofre, iha Bidau Santa Ana, Dili, Segunda (22/04). FOTO: INDEPENDENTE/Januario Assunção. Esmeralda Galhos Cardoso ne’ebé kous hela nia bebé konta istoria eviksaun ne’ebé nia ho ninia familia sofre, iha Bidau Santa Ana, Dili, Segunda (22/04). FOTO: INDEPENDENTE/Januario Assunção.

NIA hamriik ho moras ne’ebé sei belit iha nia isin. Kous nia bebé ne’ebé foin loron tolu hodi la’o tuun husi rai lolon, entre lian barullu husi besi ho roda ne’ebé hanesan dansa hela iha ema lubuk nia sofrimentu leten.

Nia la preokupa ona ho udan ne’ebé sei turuk ka lian haklalak husi ema sira iha sorin-sorin. Nia preokupa de’it mak atu hasoru ida bé tau xaperu akadiru hodi hatete: “Ha’u-nia bebé foin loron tolu. Favor fó ami tempu”.

Iha 15 Abril 2024, Esmeralda Galhos Cardoso, hahoris nia oan feto iha Hospital Nasionál Guido Valadares. Ho kondisaun bebé ne’ebé saudavel, iha 16 Abril, Esmeral ho nia bebé feto ne’e alta no fila ba sira-nia hela fatin iha Bidau Santa Ana.

Maibé sorte at ba Esmeralda, iha loron tuir mai, 17 Abril, ekipa SEATOU ne’ebé sobu uma iha area Bidau Senggol halo mós eviksaun spontan ba sira-nia uma.

"Ha'u iha ne'e seidauk hariis, oras meudia nian ita oan nurak atu haan, sira (ekipa SEATOU) dehan ‘husi leten sobu’,” dehan Esmeralda iha area Bidau Santa Ana, Segunda (22/04).

Bainhira ekipa atu sobu, inan ne’e konta, nia laen ba koalia ho haraik an ba Sekretariu Estadu, Germano Santa Brites Dias, maibé Sekretariu Estadu lakohi, nune’e Esmeralda deside hodi kous nia bebé ba hasoru Sekretariu Estadu.

"Ha’u ho ha’u-nia oan ida ne’e (bebé) udan mais ha'u lori halai tuun, ha'u foin ba hasoru Sekretariu Estadu eskoltu na’in rua taka, entaun nia (Sekretariu Estadu) dehan 'nusa noi..' ha'u hatan ‘Señor ha'u-nia oan foin mak loron tolu, bé nusa mak iha fatin kraik mak sai, nusa mak iha leten sai hotu?’,” Esmeralda haktuir ninia konversa ho SE Germano.

"Be familia iha Dili laran iha ka lae?" Germano husu.

"Ha'u dehan ‘uma tuan mak agora iha kraik ne'e mais sobu. Maun sira iha sorin mós sobu hotu ona. Katuas (apa) iha mais iha Toko Baru ne'ebá mós atu sai hotu ona’," dehan Esmeralda hodi hatan ba Germano.

"Entaun loos ona, sa’e kareta ba Toko Baru, kareta gratis," dehan Germano no Esmeralda mós fila ho nonook hodi haree de’it ba ninia uma ne’ebé ekipa SEATOU sobu daudauk.

"Ha'u sei tuur hela uma sorin viziñu nian ne'ebá, sira sobu ha'u tuur iha ne'ebá tanis. Ha'u lori hena falun an ha'u tama tiha mai, katuas-oan ajuda hasai sasan sira, udan ne’ebé bokon hotu.”

Ho uma ne’ebé sobu ona, Esmeralda nia familia la hatene loos atu ba ne’ebé. Maibé sorte, tanba iha viziñu balun ne’ebé ajuda hodi oferese fatin ba sira atu hela provizoriu.

Laiha notifikasaun

Eviksaun obrigatoriu husi ekipa konjunta ne’ebé lidera husi Sekretariu Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbana hasoru uma-kain neen iha area Bidau Santa Ana hamosu kritika, tanba uma-kain neen ne’e seidauk simu notifikasaun.

Asaun spontania husi ekipa ne’ebé lidera husi SEATOU ba uma-kain neen ne’e rezulta mós inan ida ho nia bebé ne’ebé foin loron rua tenke sofre mós konsekuensia. Sira laiha preparasaun no la hatene loos atu ba ne’ebé.

Esmeralda nia laen, Feliciano dos Santos da Silva, lamenta tanba molok ne’e sira la simu karta notifikasaun husi ekipa SEATOU.

"Derepente mai sobu de't, ne'ebé agora kalan ha'u ho oan sira toba iha ne'e, ferik-oan ho labarik toba iha vizinu nia uma," dehan Feliciano ne’ebé daudauk ne’e harii ona tenda camping iha nia uma ne’ebé SEATOU sobu.

Iha parte seluk, Xefe Suku Bidau Santa Ana, Alexandrino Mesquita da Costa Braz informa, uma-kain 34 iha Bidau Santa Ana mak simu notifikasaun, enkuantu uma-kain neen seluk la simu notifikasaun.

“Husi rate Santa Ana ba to'o iha Fatuk Bandeira ne'e hetan duni notifikasaun. Maibé uma-kain neen ne'ebé mak hela fali iha parte rai lolon ne'e, foin dadauk ita boot sira haree Señora ida ho nia oan foin moris loron ida hela ba ne'e mak notifikasaun laiha," dehan Xefe Suku ne’e.

Xefe Suku hatutan, ekipa sira mai sobu iha parte uma leten ne’e laiha komunikasaun ho autoridade lokal maibé uza de’it poder hodi sobu.

Iha momentu akontesimetu ne'e kedas, autoridade lokal aprezenta problema uma-kain neen ba Autoridade Munisipiu Dili.

"Ha'u hato’o ba Prezidente Autoridade ho Administrador mós labele halo buat ida tanba desizaun Sekretariu Estadu Asuntu Toponomia, tanba komunidade sira mós hatete fó semana rua ka fulan ida-rua mais Exelensia dehan tenke sobu tanba dehan ne'e fatin risku, ninian mak ida ne'e de'it mai par sobu," Xefe Suku ne’e lamenta.

Xanana laos ona protetor

Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk (LH), José Alves da Costa lamenta tanba eviksaun ne’e mosu besik semana rua ona maibé la rona Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, nia lian.

"Ba ha'u Xanana la konsistente ho ninia argumentu sira ne'ebé durante ne'e dehan defende povu kiik, laiha ne'e hanesan mamuk de'it, tanba kaer ona ukun, kontente ona ho ukun ne'ebé nia lori preman sira mai hamutuk ho nia ukun halo povu ne'e sai vitima dala ida tan, ita laiha sentidu umanu," dehan José ba jornalista sira, hafoin konferênsia imprensa ba loron mundiál rai iha edifisiu Haburas, Faról, Segunda (22/04).

José preokupa ho situasaun husi komunidade sira ne’ebé hetan eviksaun, liu-liu ba Esmeralda ho nia bebé.

Tuir nia, PM Xanana hatene hela situasaun sira ne’ebé mosu husi eviksaun ne’ebé halo. Tan ne’e, se Xanana mak fó orientasaun, ida ne’e nu’udar traisaun ida ba povu ida ne’e.

"Ita labele adora demais Xanana tanba nia halo traisaun, se bainhira ida ne'e orientasaun husi nia. Povu ida kiak, mukit hanesan ne'e ba gusur tun sa'e, o atu hetan saida husi ne'e? Durante ne'e (Xanana) sai hanesan protetor ba povu maibé nú fim saida mak akontese? nia la sai protetor, ne'ebé nia halo traisaun," hatete nia.

Iha fatin hanesan, Diretór Asosiasaun HAK, Felisiano da Costa Araújo hatete, povu barak mak triste haree ba asaun governu atual ne’ebé lidera husi PM Xanana.

"Maun boot Xanana momentu tuur ko'alia ne'e tanba atu hetan votus de'it, povu ne'e barak triste tanba ida ne'e, depois fó tiha votus hotu hatete ‘povu mak estadu, estadu mak povu’, agora ita halo fali hanesan ne'e,” dehan nia.

Fretilin kondena, CNRT defende

Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál, kondena asaun husi governu dasia ne’ebé uza militár hodi halo eviksaun ba populasaun sira-nia uma iha kapital Dili.

“Governu nia atuasaun hanesan fali ita tama iha ukun ditadura ho forma foun, laiha dialogu ho komunidade afetadu, la prepara kondisaun antes atu halo eviksaun, uza forsa esesiva, hanesan mobiliza forsa armada atu apoia hodi duni sai populasaun, la aviza antes ema hodi sai husi nia uma, sobu propriedade privadu sein notifikasaun no informasaun.”

“Hahalok sira ne’e ita esprimenta iha de’it ukun sira ditadura nian, maibé ohin loron akontese iha ita-nia rai,”  deklara deputadu Bankada Fretilin, José da Cruz, iha plenária PN, Segunda (22/04).

Partidu Fretilin liu husi ninia bankada iha PN, hakarak hato’o solidaridade ba vitima eviksaun forsada tomak iha Dili laran, ne’ebé lakon sira-nia hela fatin, lakon fonte rendimentu, lakon dignidade no esperansa ba moris.

“Fretilin kondena atuasaun Governu nian ne’ebé la respeita dignidade ema nian, la iha sentidu umanidade no viola prinsipiu sira direitu umanu nian. Ezemplu hanesan iha Aitarak Laran, suku Kampung Alor, komunidade akompaña husi autoridade lokal, Xefe Suku, hodi ba loke konta bankaria hela mak Sekretariu Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbana ho ekipa ba sobu ema-nia hela fatin.”

“Iha fali Bidau Santa Ana, komunidade sira balun iha hela sira-nia propriedade privadu mak governu sobu sira-nia uma, la ho notifikasaun antes,” katak nia refere ba uma-kain neen ne’ebé ekipa SEATOU sobu.

Tuir nia, Fretilin la kontra dezenvolvimentu sidade Dili nian, la kontra mós eviksaun ka realokasaun ba populasaun, maibé tenke prepara uluk kondisaun ba sira. Bainhira sira muda ba fatin ne’ebé foun, pelumenus mantein sira-nia moris hanesan ho sira-nia situasaun antes ne’e ka di’ak liu tan, laos duni sai de’it ho forma ditadura no dezumanu.

Nia dehan, laos premeira vez Governu halo eviksaun ba povu iha sidade Dili, halo dala-barak ona, maibé prepara kondisaun ba sira no pelumenos indenimiza afetadu sira.

“Maibé nono Governu nia forma atu halo eviksaun ne’e soin sala de’it, laiha planu urbanizasaun ida atu orienta dezenvolvimentu sidade nian. Nune’e, hasai populasaun sira husi fatin ida, sira sei ba okupa fali fatin seluk no kontinua nafatin. Tanba laiha planu ordenamentu urbanizasaun Dili nian.”

Iha fatin hanesan, Deputada Bankada CNRT, Cedelizia Faria dos Santos hatete, programa governu konstitusional dasia ne’ebé hala’o husi SEATOU ne’e ho naran ordenamentu territoriu ne’ebé aprova iha Parlamentu Nasionál ho unanimidade no promulga husi Prezidente Repúblika.

“Signifika servisu sira ne’e programadu no planeadu ona,” dehan nia.

Iha lei númeru 6/2017 ne’ebé sai baze ba ordenamentu territóriu, nia dehan, mak fó biban ba Governu atu hala’o servisu sira ne’ebé iha ona.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31