Dezenvolve Industria no Ekonomia Presiza Hadi'a Lei Investimentu Featured

By Tomas da Cruz Novembru 22, 2023 1104
Ekonomista Universidade Dili (UNDIL), Alfredo dos Santos. Foto:Dok. Ekonomista Universidade Dili (UNDIL), Alfredo dos Santos. Foto:Dok.

DILI: Ekonomista Universidade Dili (UNDIL), Alfredo dos Santos hatete, ho aprovasaun ne'ebe governu halo hodi hamosu politika nasional dezenvolvimentu industria di'ak tebes maibé presiza mos hadi'a lei investimentu nune'e bele iha kriteria klaru kona-ba nominal ne'ebé iha hodi bele investe iha nasaun ne'e.

"Nasaun hanesan Timor Leste ne'ebé dependensia, diversifikasaun industrial importante. La'os di'ak ba governu maibé di'ak ba povu rasik hodi bele iha nesesidade foun no mos bele hasa'e kresimentu ekonomia," Alfredo via telefone, Segunda (20/11).

Enkuantu, tuir nia hanoin mos katak, klaru Timor Lorosa'e presiza rezolusaun governu kona-ba polítika ida ne'e, maibé presiza hadi'a mos lei investimentu para bele iha kriteria ida ba empreza hotu-hotu liu-liu hosi rai li'ur hakarak investe presiza modal ne'ebé bo'ot, nune'e iha parte ida labele prejudika fali empreza Timoroan sira ninia komitmentu hakarak partisipa masimu iha dezenvolvimentu ekonomia rai laran.

Alende ne'e mos, investor sira iha klareza kona-ba sira ninia partisipasaun iha prosesu ne'e lori benefisiu alende ba estadu Timor Lorosa'e, hanesan investor sira mos hetan benefisiu hosi prosesu ne'e rasik, la'os partisipa tiha maibé la iha benefisiu ruma klaru katak investor sira mos sei la aseita.

"Ne'e (lei investimentu) importante tebes tenki hadi'a duni, obrigatoriu tenki hadi'a para fo garantia ba investimentu rai laran ho mai hosi rai li'ur, para iha duni kriteriu ne'ebé di'ak para ema hotu-hotu fiar ho laran metin halo investimentu. La iha ema ida hakarak fakar nia osan depois to'o ikus mai nia lakon (investe saugati de'it)," reforsa Alfredo hodi fo hanoin.

Tanba tuir nia, governu hanesan orgaun ne'ebé diriji para prosesu dezenvolvimentu bele la'o.

"Agora ninia vantajen sempre ba povu, ne'ebé ha'u hanoin katak diversifikasaun industria ne'e importante tanba durante ne'e ita hanesan nasaun foun sempre iha difikuldade tanba seida'uk iha industria ou seida'uk barak liu-liu kona-ba produsaun nesesidade baziku, hodi hola fali hosi rai seluk."

Nune'e, nia argumenta hodi reforsa liutan kona-ba ninia hanoin, konsellu ministru aprova polítika nasional dezenvolvimentu industria sempre fo benefisiu no governu ninia servisu ida ne'e duni.

"Tanba governu hatene katak nia hanesan orgaun importante ne'ebé atu garantia para ekonomia rai ida ne'e labele garantia de'it ba setor públiku (petroliferu) entaun setor privadu mak tenki hola parte."

Nia fo ezemplu, dezenvolvimentu ekonomia di'ak baibain 60/40, setor privadu foti persentajen 60 no setor publiku foti 40.

Maibé atu di'ak liu wainhira setor privadu foti persentajen 70 no setor publiku foti persentajen 30 ka dominasaun ekonomia hodi hasa'e kresimentu, setor privadu tenki makas liu kompara setor públiku.

"Setor privadu foti 70% dezenvolvimentu ekonomia rai laran, ezemplu hanesan industria barak mak mai inklui seluk-seluk tan ho rekrutamentu ba trablladores ne'ebé aas, taxa ne'ebé estadu hetan ne'e bo'ot. Ne'e kaan automatikamente ekonomia moris iha ne'e," fundamenta nia hodi hakotu.

Molok ne'e, konsellu ministru halo aprovasaun ba proposta (rezolusaun governu) ne'ebé aprezenta hosi Ministru Komersiu no Industria, Filipus Nino Pereira, hafoin konsellu ministru rona no aprova rezolusaun governu ne'ebé estabelese polítika nasional dezenvolvimentu industria.

"Konsellu ministru aprova projetu kona-ba rezolusaun governu ne'ebé estabelese polítika nasional dezenvolvimentu industria hodi atinji diversifikasaun industrial, inovasaun no kresimentu ekonomiku sustentavel," dehan iha komunikadu ne'ebé diariu ne'e asesu hosi media gabinete PCM, Sabadu (18/11).

Tuir komunikadu, objetivu hosi intervensaun lejislativa ida ne'e liu-liu atu estabelese vizaun ida ne'ebé fo prioridade liuba adosaun politika adekuadas ba aumenta industria transformadoras dinamikas no inovadoras, ne'ebé fornese merkadu nasional no kontribui ba aumentu esportasaun.

Nune'e mos atrai investimentu privadu, kria empregu, promove no diversifika ekonomia, no bele kumpre objetivu dezenvolvimentu sustentavel no planu estratejiku dezenvolvimentu tinan 2011-2030 nian.

Objetivu ne'e mos atu promove aumentu industrializasaun iha pais no diversifikasaun ekonomika, ne'ebé foka liuba inovasaun no produsaun ne'ebé orienta ba esportasaun, inklui zonas ba prosesamentu esportasaun nian, korredor komersial, parke industrial no zona ekonomika espesial sira.

Diploma ne'e estabelese asaun polítika prioritaria sira hodi promove atividade industrial iha pais, ne'ebé foka liuba iha industrializasaun prazu badak no mediu setor estratejiku sira hanesan agrikultura, silvikultura, peska, turizmu, rekursu minerais no konstrusaun sivil.

Enkuantu industria sira ne'ebé bazeia ba rekursu lokal sira ne'ebé eziste, no neine'ik industrializasaun ne'ebé la bazeia de'it ba rekursu lokal sira, ho objetivu liu ba prosesamentu esportasaun nian.

Dekretu lei ne'ebé define baze industria. Diploma ida ne'e reprezenta kuadru regulatoriu orientador ida ba asaun polítikas no administrativas konkretas ne'ebé sei dezenvolve hosi governu iha area atividade industrial nian.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV