CCF fó Últimu Omenajen ba Saudozu Mau-Kalo Featured

By Cristina Ximenes Outubru 24, 2024 76
Lideransa Comite Central FRETILIN (CCF) fó últimu omenajen ba Saudozu Koronel Antonio Soares "Mau-Kalo", iha sede CCF, Komoro, Tersa (22/10). Lideransa Comite Central FRETILIN (CCF) fó últimu omenajen ba Saudozu Koronel Antonio Soares "Mau-Kalo", iha sede CCF, Komoro, Tersa (22/10).

DILI: Lideransa Comite Central FRETILIN (CCF) fó últimu omenajen ba Saudozu Koronel Antonio Soares "Mau-Kalo", iha sede CCF, Komoro, Tersa (22/10).

Família saudozu, Martinho Soares ‘Purnama’ hatete, Saudozu Mau-Kalo iha Sede CCF atu simu última omenajen molok halo viajen ba fatin ne'ebé seguru ba nia, fatin jardim eróis Metinaru.

"Nia komandante responsabilidade kapasidade funsaun no faze luta tantu luta armada no rekonstrusaun país," dehan nia, iha Sede CCF, Komoro.

Nia dehan, hanesan ema hotu koñese sé mak komandante Mau-Kalo iha luta armada mai iha villa no faze ita ukun-an ida ne'e. Maibé família lakohi halo komentáriu barak ba Saudozu Komandante Mau-Kalo, ne'ebé família hato'o de'it katak Saudozu Komandante Mau-Kalo ba halo tratamentu nia saúde iha hospitál Malázia.

Nia esplika, iha primeiru tratamentu ne'ebé família simu mak Saudozu ne'e hetan operasaun iha nia isin lolon, fila mai iha Timor Leste, família sente kontente tanba hospitál Malázia bele rezolve Saudozu Komandante Mau-Kalo nia moras ida ne'e, maibé bainhira nia fila ba atu kontrolla ninia saúde ida ne'e tarde liu to'o iha hospitál, tanba saida ida ne'e pergunta bo'ot ba família sira.

Tanba ne'e ohin biográfia sai hotu-hotu komprende, no hatene ona, ema ida hanesan komandante Mau-Kalo maibé tratamentu hetan tarde ba nia isin lolon ikus mai família simu komandante Mau-Kalo nia isin mate.

"Agora nia mate ona mai hasoru kompaneiru luta sira atu fó última omenajen iha Sede CCF ida ne'e, iha uma fukun ida ne'e bele lalais nune'e ami bele viajen tutan ba iha jardim dos eróis Metinaro hodi husik iha momentu ne'ebé ninia isin lolon husi família, ema hotu-hotu ne'ebé sei moris iha mundu ida ne'e," hatete nia.

Entretantu, iha fatin hanesan Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lú Olo hatete, lori Komite Centrál Fretilin ho lideransa tomak iha ne'e mai deklara, fó omenajen bo'ot tebe-tebes ba kompaneiru luta komandante Mau-Kalo, no mós ba Koronel Mau-Kalo obrigadu ba kontribuisaun tomak.

"Enome Komite Sentrál Fretilin ho lideransa tomak iha ne'e ha'u mai deklara, fó omenajen bo'ot tebe-tebes ba kompaneiru luta komandante Mau-Kalo, no mós ba Koronel Mau-Kalo obrigadu ba o nia kontribuisaun tomak, tanba iha tempu ida naruk ita bele halo ain fatin ida, kuidadu malu to'o tempu ne'ebé iha fahe malu, adeus ba dala ikus, o nia memória sei hela nafatin ho ami, biar isin lolon ita fahe malu," haktuir Lú Olo.

Mau-Kalo Ema ida Onestu

Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lú Olo, konsidera Saudozu Mau-Kalo ema ida ne'ebé onestu no sinseru, tanba ne'e bainhira nia sai Prezidente Repúblika hili sai Xefe Kaza Militár.

Nia dehan, tanba ne'e duni mak sai Prezidente Repúblika, la hili sala ida Koronel Mau-Kalo servisu hamutuk ho hanesan Prezidente Repúblika hodi kontinua nafatin ninia kumpri misaun bo'ot ba ida ba rai ne'e.

"Koronel Mau-Kalo, ema ida ne'ebé onestu, ema ida ne'ebé sinseru, bainhira iha Prezidente Repúblika nia oin nia tenke hatete la'ós hanesan ne'e ida, bainhira nia hatete hanesan ne'e duni, nia apoiu. Ema ida ha'u koñese kedas iha ailaran, no sai Xefe Kaza Militár, espiritu ida komabatete ne'e kontinua nafatin, ema ida ne'ebé defende sasan hotu antes hola desizaun ruma," dehan Lú Olo.

Nia dehan, iha tempu ne'ebé komandante Mau-Kalo sai Xefe Kaza Militár prestasaun servisu ida ne'ebé bele dehan servisu di'ak tebe-tebes, nia militár maibé nia la sai Xefe Kaza Militár de'it mais nia fó sai ninia pontu de vista polítika aumezmu tempu juridiku.

Nia afirma, Koronel Mau-Kalo ema ida ne'ebé matenek, buat hirak ne'e hotu liu husi pasajen istóriku Komandante, Koronel Mau-Kalo, ema ida de'it nia pozisaun rua.

Nune'e mai atu konfirma dala uluk liu biográfia ne'ebé ohin lee sai iha ne'e hotu-hotu rona kona-ba Koronel Antonio Soares Mau-Kalo nian no komandante Mau-Kalo nian.

"Ha'u klasifika Koronel Mau-Kalo iha aspetu rua, ida nu'udar Koronel Ofisiál bo'ot F-FDTL nian ne'ebé ha'u rasik no mós Fretilin tomak iha ne'e hahi no respeitu tebe-tebes, no rekoñese Koronel Mau-Kalo ninia papél iha instituisaun F-FDTL nia laran to'o nia mate," dehan Lú Olo.

Maibé, husi fali sorin, Fretilin mai hahi komandante Mau-Kalo nu'udar ninia militante armada ida ne'ebé kaer kilat hahú kedas iha 1975 hodi funu hasoru invazor Indonézia, to'o ikus liu ema tiru kanek nian, mai kaer nia tun mai villa ne'ebé halo de'it pasajen ida frente armada mai frente klandestina Mau-Kalo kontinua luta nafatin to'o nia iis kotu, husi aspetu rua ida ne'e mak ha'u hakarak atu hahi.

Komandante Mau-Kalo ema ida ne'ebé luta deziste husi nia luta rasik, sei klosan, ema ida ne'ebé hahú kedas iha tempu ne'eba kaer kilat atu funu duni hodi defende nia rai no nia povu, hodi defende ulun rasik-an ne'ebé Fretilin proklama iha 28 Novembru 1975. Mau-Kalo, militante armada ida ne'ebé ho espiritu kompativu as tebe-tebes, ho espiritu kompativu ida ne'ebé forte tebe-tebes.

"Ami mak la'o hamutuk hodi halo ain fatin ida iha tempu susar nia laran, mais bainhira de'it, iha sá loron de'it, iha sá oras de'it mak inimigu nia kilat tarutu, Mau-Kalo sempre prontu hamriik iha ne'eba hodi bolu nia soldadu sira ko'alia ho makasae matalah audai dehan labarik sira hamriik hisik sira liafuan Mau-Kalo nian mak ha'u sai sasin ba nia, no kombate iha tempu ne'ebé de'it," hatete Lú Olo.

Maibé, iha primeiru faze ne'ebé baze apoiu rahun sei iha espiritu ida ne'ebé halo kombate iha tipu guerra pozisaun ida katak bainhira inimigu aproxima, tenta atu halo rezisténsia ida iha de'it fatin, makasae rabarai ne'e dehan hamriik iha fatin kombate to'o kalan mak retira, tanba kilat musan sei barak.

Lú Olo afirma, tipu guerra pozisaun ida iha faze ida ne'ebé liu tiha ona faze geurilla, Mau-Kalo asume papél ida ne'e, hodi defende nafatin nia rai, hodi defende nia povu ho nia soldadu sira kombate nafatin. Komandante Mau-Kalo komandante ida ne'ebé nia la para hanoin atu bele oinsá situasaun oinsá nia tenke buka depois sai husi situasaun difisil ida ne'e, mas Mau-Kalo hanesan ema biar nia Komandante atu kombate, nia mós ema nia haree nia soldadu sira.

Iha tempu ida ne'ebé nia soldadu sira hamlaha, hamrok karik nia hatete ba ninia soldadu sira para tiha lai, hemu tiha lai bee ida, monta seguransa ba hili ahi buat ruma han tiha lai depois mak sei la'o tan. Mau-Kalo hatene poupa ninia forsa sira atu kontinua kombate nafatin ba iha loron aban nian, maibé Mau-Kalo mós hatene dehan iha susar nia laran presiza iha tenke buka kombate ho rasionalidade, bainhira orientasaun estratéjika ida fó sai dehan tenke kombate ho intelejensia, hodi kaptura ninia kilat ho kilat musan sira atu kontinua funu nafatin, Mau-Kalo hatene konseitu ida ne'e.

Lú Olo esplika, koloka ninia soldadu sira hotu iha atake iha tatiku operasionál nian koloka ninia soldadu sira ho ninia an rasik tuir espiritu atake no defeza mós. Atake defeza buat rua ne'ebé komandante Mau-Kalo sempre kaer metin nafatin katak bainhira konserva nia forsa presiza mós forsa inimigu ninian. Se bainhira kilat ne'e la di'ak ona, kilat musan uitoan presiza oho inimigu atu hadau nia kilat musan atu kontinua funu nafatin ida ne'e mak Mau-Kalo.

"Saudozu Mau-Kalo mós hatene dehan presiza fó mós nia forsa sira hotu husi aspetu sira, entaun Mau-Kalo ezisente liu, loron mak atu tau ahi kuidadu ai suar atu inimigu labele haree ai suar, atu haruka morteiro ka kainau ne'e mai iha ne'e hodi bele oho, bainhira oho signifika lakon, soldadu ida mak mate ita lakon," afirma Lú Olo.

Maibé, Saudozu Mau-Kalo ne'e komandante alende iha kombate nia laran nia ema ida mós matenek, tanba nia hatene konseitu estratéjiku funu nian, aplika iha tatiku operasionál oinsá mak atu bele funu ida ne'e bele la'o ba oin. Bainhira ikus liu fali manan funu liu fali solusaun polítika ida, referendum mak mai, mak sekarik Mau-Kalo ho ninia kompaneiru sira la halo funu iha ailaran susar la halimar.

Tanba baut ida independénsia ne'ebé Fretilin proklama iha tempu ne'eba ne'e Mau-Kalo hatene fó liman kaer metin hamutuk ho nia soldadu sira, barak mate tiha ona. Bainhira inimigu kaer Mau-Kalo iha área Fatuberliu nian kanek tiha ona, nia halai tama ba soko laran hodi ba subar, mak inimigu deteta kaer nian.

Saudozu Komandante Mau-Kalo nia kombate iha frente armada ninian, maibé espiritu komandante ninian, espiritu geurilleiru ninian, espiritu komabatete ninian Mau-Kalo la mate. Bainhira Mau-Kalo tama prizaun momentu ida ba nia atu nia halo reflesaun mais momentu ida ba nia atu prepara nia an atu bele kontinua nafatin iha frente klandestina nian, Mau-Kalo kontinua.

Lú Olo reforsa, prosesu ida ne'e mak halo kanek Saudozu Komandante Mau-Kalo, espiritu komabatete komaba ne'e maka'as la halimar, "Funu ne'e hotu hanesan Mau-Kalo nia liafuan hatete, ha'u liberta ona pátria, agora husik hela liberta povu ne'e ba imi jerasaun foun mak atu kontinua nafatin, loos duni".

Entretantu, Saudozu Komandante, Koronel António Soares da Silva 'Mau-Kalo" tinan 2017 to’o 2021 Saudozu nu’udar Xefe Kaza Militár iha Palásiu Prezidente Repúblika Aitarak Laran.

Veteranu sira Kuidadu Malu

Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lú Olo husu veteranu sira kuidadu malu, tanba veteranu sura ho liman fuan, nune'e ida-ida kuidadu nia saúde.

Nia dehan, veteranu hotu-hotu kuidadu malu tanba veteranu nia istória só veteranu sira de'it mak bele konta.

"Ha'u husu ba veteranu sira kuidadu malu, veteranu sira kuidadu malu, ita sura ho liman fuan, ida-idak kuidadu nia saúde. Imi hotu-hotu kuidadu malu, dala ida tan ita nia istória só ita de'it mak bele konta," dehan Lú Olo.

Nia hatutan, Fretilin asume istória ema hotu nian, tanba ne'e dala ida tan enome Fretilin husik hela rekoñesimentu bo'ot ba hotu-hotu nia kontribuisaun iha luta libertasaun nasionál ida ne'e.

Entretantu, iha fatin hanesan veteranu Domingos da Câmara ‘Amico’ hatete, hanesan veteranu, ohin Prezidente partidu Fretilin nian apelu ba veteranu sira atu kuidadu malu, no kuidadu nia saúde, atu dehan tempu ida uluk  ko'alia oinsá seluk, loos duni hanesan rezisténsia armada kuidadu malu.

Nia dehan, sempre poupa sira nia enerjia atu luta ba oin, tempu ida ukun-an la'ós atu kuidadu malu, iha lei atu kuidadu veteranu sira.

Tanba buat hotu Komabatete Libertasaun Nasionál ko'alia klaru, agora lia menon ne'e bele ko'alia atu kuidadu malu ne'e, veteranu sira mak doutor atu kuidadu malu ka veteranu sira mak iha osan tratamentu partikulár. Sekarik ko'alia kona-ba nasaun veteranu ne'e patrimóniu estadu, la'ós veteranu ho veteranu mak atu kuidadu malu.

"Maibé ha'u kompriende katak ha'u nia maun Prezidente Partidu Fretilin Francisco Guterres Lú Olo hanesan ema veteranu, nia bele ko'alia ida ne'e, hanesan ema veteranu tanba nia pozisaun nia laiha poder atu ko'alia buat ida ne'ebé hanesan governu nia parte ha'u kompriende ida ne'e," haktuir nia.

Maibé, tuir loloos estadu mak haree kuidadu veteranu sira, la'ós veteranu ho veteranu mak kuidadu malu, veteranu nia tusan barak iha estadu, estadu mak iha dever tomak atu kuidadu veteranu oinsá atu kuidadu veteranu, oinsá valoriza veteranu ida ne'e estadu ninia kompeténsia la'ós veteranu ho veteranu.

"Tanba veteranu mate ami veteranu ho veteranu mak halai ba malu hakoi buat sira ne'e, ami kompriende saida mak polítika sira ko'alia, dala ruma ami haree malu ami laran moras maibé hanesan veteranu ami tenke pasiensia, nasaun ne'e hanesan uma ida, ami mak hari'i, autór ami tenke pasiensia tane nune'e labele estraga nasaun ne'e ami nia prinsipiu," tenik nia.

Biografia Mau-Kalo

Biografia Saudozu Koronel António Soares da silva “Mau Kalo” Númeru Rejistu: VFA-VFAV01092 Desmobilizasaun iha 20/08/2011 ho tinan 16 ho Postu Komandante Unidade.

Saudozu nia Didikasaun Exklusivu 15 a 19 no Kondekorasaun Ordem Gerilia iha dia, 19 Maiu 2027. Moto Saudozu “Haú-nia misaun liberta patria kumpre ona, maibé prosesu liberta povu hela ba Imi, jerasaun foun”.

Identidade pesoál, Saudozu Koronél António Soares da Silva ho kódigu Maukalo, moris iha 12 Setembru 1962, husi uma kain Apa-etena, Aldeia Liakaiwa, Suku Macadique, Postu Administrativu Uatolari no Munisipiu Viqueque, relijiaun Katolika no nasionalidade timoroan.

Saudozu Koronél António Soares da Silva – Maukalo, oan husi Aman João da Silva no Inan Domingas da Silva ne’ebé sira nain-2 fila hikas ona ba Aman Maromak nia kadunan santu husi uma lisan Liakaiwa Lari-sula. Saudozu nu’udar oan mane datoluk husi feto ho nán hamutuk nain-9 hanesan Celestina de Carvalho (sei moris), Hermenegildo do Rosario (mate ona),  Beatriz (mate ona), Saudozu Koronel António Soares da Silva “Maukalo”, Jorge da Silva/Mohamad Husin Miolo (Sei Moris), Miguel da Silva/Musa Al-Qhosos (Sei Moris), Ana Maria da Silva/Siti Mariam (Sei Moris), Clementino (mate), no Anjo.

Tinan 1979, iha re-estrurasaun baze apoiu saudozu hahú forma uma kain ho barlakeadu ho nia kaben Saudoza Adjunta Politika Militar Etelvina Fernandes Belo - Bidolimau Berjumpa (mate ona), husi Aldeia Lairisa - Iliboka, Suku Matahoi, Postu Administrativu Uatolari, no Munisipiu Viqueque no sira nain-2 kous oan nain-9 kompostu husi Feto-6 hanesan; Saudoza Herminia Soares Viana Lemorai (mate ona),  Amelita (mate ona), Abelita (mate ona), Sejuinha (mate ona), Anina Zina Doli Lemorai da Costa (sei moris) no Candida Auxiladora Etelvina Belo (sei moris), Mane-1 mak Andre Soares da Silva Belo (sei moris) no Anjo nain-2.

Abilitasaun Literaria

Iha tinan 1970 – 1973 saudozu eskola Preprimária iha Postu Uatolari.

Iha tinan 2016 saudozu kontinua nia estudu iha Ensinu Superior ho Grau Lisensiatura ba kursu Diretu iha Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL).

Edukasaun non formál, tinan 2001 saudozu frekuenta kursu lian Inglés iha Ailéu. Iha tinan 2005 saudozu frekuenta kursu espesializasaun Kapitoens no Promosaun Majores iha Sentru Instrusaun Komandante Prezidente Nicolau Lobato, iha Metinaro.

Profisaun, tinan 2001 rekrutamentu Forsa Armada iha AiLéu saudozu hetan postu ho divisa Kapitaun. Iha tinan 2005 saudozu hetan promosaun ba divisa nu’udar Major F-FDTL iha Kuartél Jerál F-FDTL.

Tinan 2010 to’o 2012 saodozu asumi fali Xefe Pesoál hodi subtitui saudozu Coronel Ular, iha Kuartel Jerál F-FDTL. Iha tinan 2012 to’o 2016 saudozu nu’udar Xefe Inspesaun Jerál iha Kuartél Jerál F-FDTL.

Tinan 2016 soudozu promovidu ba Tenente Koronél kolokadu iha Kuartél Jerá F-FDTL-Dili. Tinan 2017 to’o 2021 saudozu nu’udar Xefe Kaza Militár iha Palásiu Prezidente Repúblika Aitarak Laran. Iha tinan 2020 to’o 2024 saudozu promovidu divisa ba Koronél no asume knaar Xefe Diresaun Justisa no Disiplina iha Instituisaun F-FDTL.

Vida Polítika, iha tinan 1974 to’o 1975, saudozu nu’udar simpatizante FRETILIN no membru UNETEM (União Nacional dos Estudantes  de Timor) ne’ebé hala’o doutrina FRETILIN no membru ASUKAI LOROSA’E Kintál Boot. Saudozu hamutuk ho nia kolega sira mobiliza malu kaer kilat, nu’udar forsa Asukai Lorosae hodi funu hasoru UDT iha Dili - Rai kotu no to’o iha Fronteira.

Partisipasaun iha luta armada, iha 7 dezembru 1975, wainhira forsa Indonézia invade iha Timor-Leste, saudozu hamutuk ho nia kolega forsa Asukai Lorosa’e mak hanesan Mauk-Moruk, Antonio Kalohan, Moises Kina no sira seluk, no retira husi Dili liuhusi Bibeleo-Ossu no kontinua la’o to’o iha komando Karau-Fuik Edemumo.

Iha Marzu 1976, saudozu hamutuk ho pelotaun Móvel Komandante Mauk-Muruk halo defesa ba kontra atake inimigu nian iha área Laga – Laivai.

Iha rohan fulan jullu 1976, saudozu fila ba zona Tunel, Rejiaun Ponta Leste, Postu Administrativu Uatolari hala’o defesa kontra atake inimigu husi Ossu no Beasu.

Iha tinan 1976 iha baze apoiu nu’udar Komandante Pelotaun ba Kompañia Choque (KC)Primeira  husi Komandante Kalu Wai no Segundu Komandante David Alex (Daitula) iha área Baguia.

Iha tinan 1977 saudozu servisu iha frente Baze apoiu nu’udar Komandante  iha organizasaun Forsa Intervensaun no responsavel husi Komandante José Monteiro. Tinan 1979 too 1980, saudozu nu’udar komandante Pelotaun, primeira komapñia Choque (KC) no forsa gerilia, komandante pelotaun iha forsa konsentradu.

Iha tinan 1981 to’o 1983, saudozu assume knaar komandante pelotaun iha rejiaun norte hamutuk ho Saudozu komandante Fera Lafaek. Iha tinan 1984 to’o 1987, saudozu Maulaku nu’udar segundu komandante husi komandante unidade Fera Lafaek no nu’udar primeiru komandante terseira kompañia.

Iha tinan 1984, saudozu komandante Maukalo komanda asaltu forsa inimigu iha Kairabela – Vemasse ne’ebé konjunta entre terseira kompañia no kuarta kompañia ho tiru malu kuaze horas -5 hahú husi tuku-4 madrogada to’o tuku 8 dadersan no rezulta saudozu Maukalu kanek iha nia ain.

Tinan 1988, hafoin Saudozu Komandente Fera Laek mate, saudozu Koronel Maulaku substitui komandante Fera Lafaek nu’udar primeira komandante unidade iha rejiaun-3.

Tinan 1986 to’o 1991, faze reestruturasaun CNRM (Conselho Nacional da Resisttência Maubere) saudozu asume nafatin Primeiru Komandante ba Terseira Unidade ne’ebé to’o hetan Kapturasaun hamutuk ema nain-3 no ida mate iha serku nia laran mak hanesan; Komandante Naipalu (sei moris), Infermeru Makeru Raul (kanek no sei moris) no Paul Fredy (mate), kauza tama ih inimigu nia serku iha Area Fatu Berliu – Be’e Manas Weberek husi Batalaun Forsa Indonézia TNI-303 (Tentara Nasionál Indonezia).

Hapoin hetan kapturasaun saudozu hetan prizaun iha Komando Nangala nian iha 1992 to’o 1998. Bainhira sai husi prizaun, saudozu hamutuk nafatin ho maluk membrus kladestina sira hanesan; Kamarudin, Matak, Leo Lima, Tubir Loke Dalan, Ba Dame no sira seluk tan, ne’ebé liga direta ba  Rejiaun segundu ho  Saudozu David Alex “Daitula” liuhusi Kamarudin no Soekarno.

Tinan 1995, saudozu hala,o servisu kladestina liuhusi Eugenio (Beresa) liuhusi Uka-Isi ho Komandante Sakalo iha fatin Laclubar. Tinan 1996, komandante Daitula koalia ho Sudirman katak sei haruka karta ba Saudozu Maukalo para foti filmazen ne’ebé iha Adolfo “Maumeta”. Tinan 1998 to’o 1999 saudozu nu’udar Konsilleiru ba organizasaun Frente Kladestina hamutu ho responsavel Criado.  

Iha tinan 1999, saudozu Maukalo ho Adjuntu Daniel Sarmento Fogete/Sebu Simu simu orientasaun husi Komandante das Falintil Kayrala Xanana Gusmão husi Cipinan Jakarta – Indonézia hodi hala’o servisu ba iha Komisaun Paerdamaian Estabilitas (KPS) ou Comissão Paz e Estabilidade (CPE) iha Munisipiu Viqueque, enkuantu iha Nasionál saudozu Mauhunu no Camarada Leadro Isak.

Saudozu nia mate, antes saudozu hakotu nia iis, hetan operasaun iha nia isin wainhira ba tratamentu dahuluk, hafoin ida-ne’e fila mai Timor-Leste. No tuir ajenda kontrolu kontinuasaun saudozu nian iha loron 3 Setembru 2024, fila hikas ba Malaysia hodi halo tratamentu ba nia moras. Maibé tanba orsamentu maka adianta ajenta kontrolu, no iha loron 27 Setembru 2024 mak foin fila hikas ba hospital Pantai – Malaysia hodi halo tratementu maibe lakonsege to’o ikus mai saudozu hakotu iis iha loron 12 outubru 2024 tuku 03:00 madrogada iha Hospitál Pantai iha Nasaun Malaysia.

Saudozu nia mate isin hetan Dekretu husi Prezidente Repúblika iha 22 outubru 2024 ho Númeru:110, no ohin ita hamutuk iha fatin ne’e hodi presta homenajen ikus iha prosesu funebre nian. Ida-ne’e, mak ninin no rohan Biografia Saudozu Koronel António Soares da Silva “Maukalo”.

Adeus, adeus, adeus, Heroi Kalibre Nasionál no Aman Luta Nain ne’ebé husik hela ita-nia mensajen furak daikus nian ba jerasaun sira maka “Ha’u-nia liberta pátriakumpri ona maibé, prosesu liberta povu hela ba imi, jerasaun foun”.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 24 Outubru 2024 21:18

Independente Digital TV