Aniceto Louva Maturidade Povu iha Demokrásia Featured

By Aquino Gomes Juñu 23, 2023 481
Eis Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes. Foto:INDEPENDENTE. Eis Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes. Foto:INDEPENDENTE.

DILI:  Prezidente Parlamentu Nasionál sesante, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes louva maturidade povu nian iha festa  demokrásia no dezeju ba deputadu foun VI lejislatura nian.

Prezidente Parlamentu Nasionál Sesante, Aniceto Longuinhos Guterres hatete, mandatu ida remata hodi hahú mandatu seluk, lejislaturu ida termina atu inisia lejislatura tuir mai hodi fo kontinuidade ba vida institusionál no poder konstitusionál Orgaun soberania ne’ebe reprezenta povu tomak.

Deputadu Aniceto dehan, Orden Konstitusional no lei sira mak fó dalan liu husi eleisaun demokratika hodi lori deputadu sira mai hafutar-an iha fatin ida-ne’e no rohan to’o iha ne’e. Substituisaun periodika tinan lima-lima fó biban ba sidadaun sira ne’ebe hetan konfiansa husi nia partidu atu asume likus poder Konstitusional ne’ebe atribui ba Parlamentu Nasional hodi rona, buka hatene no diskuti asuntu sira nebe nakfilak ba lei no desizaun politika hodi serbi interese Estadu. Fatin de honra ida ne’e rejista ona lejislatura lima no Prezidente Parlamentu ba dala-walu ona.

“Ita lobuk ida iha ne’e no sira ne’ebe la hamutuk ho ita oras ne’e, sai autor ba dinamika iha perkursu naruk ida ne’e no kontinua dinamiza funsionamentu no kompetensias Orgaun Soberania ne’e ho Lejislatura ne’ebe agora hahu no seluk iha futuru,” deklara Deputada Aniceto, iha abertura VI lejislatura, iha Parlamentu Nasionál, Kinta (22/6).

Nia haktuir, iha eleisaun parlamentar 21 maiu liu ba, povu konfirma dala ida tan nia konfiansa ba partidu-lima hodi hatutan konfiansa ne’e ba nia militante, tuir reprezentatividade demokrátika, hodi artikula povu nia aspirasaun, nesesidades no preokupasaun.

“Hau nia parabéns no desejos susesu ba deputadu hotu-hotu iha VI lejislatura ida-ne’e, no nia solidez no firmeza to’o mandatu ne’e remata iha tinan 2028.  Ha’u hakarak sauda no louva povu Timor-Leste nia kualidade sivika ne’ebe hatudu iha periode kampaña too proklama rezultadu eleisaun. Ambiente ida ne’ebe indispensável hodi kria kondisaun ba hatur hikas deputadu foun iha Parlamentu Nasional no forma Governu foun. Povu hatudu nia maturidade demokratika ba moris ho dame no respeita malu agora no iha futuru,” nia informa.

Nia sublina, maski nune’e, eleisaun nu’udar ezersisiu demokratiku ida ne’ebe teste nafatin kualidade demokrásia, kualidade reprezentante sira no kualidade politika iha Timor-Leste perante ezigensias país independenti no perante kruzamentu intereses globais ka interdependensia entre paízes.

Tanba independensia la’os atu hafurak deit ho eventu politiku, ho alternansia poder ukun no vitoria eleitorál maibe, sira ne’e hotu konstitui prosesu ne’ebe kontribui ba asegura independensia nasional, konsolidasaun Estadu Direitu Demokrátiku no reafirma kompromisu sira ba hatutan konstrusaun sosiedade Timor-Leste ne’ebe justu, pasifiku, prósperu, solidária no fraterna.

Iha Vitoria eleitorál, nudar dalan atu hakat ba Parlamentu no Governu hodi traduz kompromisu eleitorál sira ba konkista progresu iha vida sosiál, politika no ekonomika.  Kontráriu, povu enganadu, politika desnorteada, independensia lakon nia sentidu real ba povu nebe sai nain ba soberania no poder politiku.

“Tinan rua-nulu-resin ida ona, ita halo esforsu oioin hodi halakon asimetrias sosial, ekonomika no politika sira-ne’ebé herda husi passadu no husi Timor-Leste nia frakezas rasik. Ita hotu senti, hare no testemuña rasik mudansas balu nia kualidade no kuantidade,” nia afirma.

Nia afirma, iha periodu naruk ne’ebe seidauk konsolida loloos aliserse politiku, sosial no ekonomiku, mundu kontesta no dezafia tan Timor-Leste ho kestaun global sira nebe afeta ema nia kualidade moris no nia meiu ambiente, no kondisaun ekonomika ne’ebe sei frajil hela. Efeitu husi alterasaun klimatika, hasoru Covid-19 ne’ebe agora ko-abita ho konflitus armadus no rivalidade jeopolitika.

“Alterasaun klimatika afeta vida kamponês no produtus agrikola, produtu alimentar, ameasa ezistensia biodiversidade nebe ko-ezistensia hodi mantein ekilibriu sistema ekologiku. Konflitu armadu no rivalidade geopolitika la atingi diretamente Timor-Leste maibe, konstitui potensia inevitavel ne’ebe lori impaktu ba Timor-Leste nia postura politika no ekonomika agora no iha futuru. Sosiedade Timor-Leste konsome maioritamente produtus husi rai-seluk, sem enkuadramentu politika monetaria ida Timor-Leste nian rasik,” kata nia.

Nia releta, rekursus naturais sei sai objetu kontestasaun politika do que konsensu politiku. Parlamentu sei preokupa ho argumentus no deklarasaun promesas ba tempu indefinidu do que medidas ekonomikas estratejikas ba dezenvolve rekursus naturais potensiál sira. 

“Iha sorin seluk, avansu iha siensia no teknoljia dijitál konfronta intelijensia humana hasoru intelijensia artifisial ne’ebe marka istoria foun iha sosiedade humana. Teknoljia informatika fasilita sosiedade humana nia nesesidade no kontribui ba progresu maibé, lori mos ema ba komunika ho mundu virtuál ne’ebé marka distansiamentu iha relasaun sosial humana,” nia sublina.

Nia salienta, dezafius husi situasaun hirak ne’e kontinua persegue no kontesta maka’as liu tan Timor-Leste agora no iha futuru, iha planu internu no externu.

Iha planu internu persegue no kontesta funsionamentu instituisaun publika, setor publiku no privadu, formal no informal iha dominiu konstrusaun sosiedade ida ne’ebe prósperu, inkluzivu no moris iha dame ho sustentavel.

Iha planu esternu persege no kontesta Timor-Leste nia afirmasaun iha palku rejional no internasional, nia adezaun ba ASEAN, futuru adezaun ba Organizasaun Mundial Komersiu, adezaun sira-ne’ebe halo ona iha mekanismu rejional sira seluk no ba mekanismu internasional sira. 

Nia reforsa, iha situasaun lobuk ida ne’ebe la’os efeitu husi keda politika ka frakezas interna Timor-Leste nian rasik maibe, tanba interdependênsia entre paízes iha palku politiku no ekonomiku mundial no progresus siensia no teknolojia.  

“Hau koloka kestaun hirak ne’e ba ita hotu nia atensaun iha biban ida ne’e ho konsiensia katak governasaun demokratika permite ko-ezistensia forsa politika governativa no opozissaun domokratika konstrutiva iha kontekstu asuntu prinsipal sira ba interese nasional. Parlamentu nudar sentru ba debates, ba kontestasaun rasional no konsertasaun liu husi dialogu, argumentasaun juridika, politika no sosial-ekonomika ba interese nasional. Espasu ba konvivensia demokratika ida ne’e mos sai desafiu ida ba ita hotu iha âmbitu interpretasaun poderes próprios nebe atribui ba Orgaun Soberania ida-idak nebe dala ruma manifesta ho inkonsistensia hasoru prinsipios separasaun poder,” nia relata.

Nia argumenta, diriji legislatura ida ne’ebe todan, iha periodu ne’ebe hatudu desafiu iha aspetu barak maibé, trasa mós aprendizajen politika, sensibilidade ba integridade institusional no lideransa iha âmbitu jestaun interese Estadu nian.

“Dezafiu sira-ne’ebe dala-wain aparentemente hatudu interese komun maibé subar intereses alheios, inkonsistênsia no ignoransia politika. Aprendizajen ne’ebe prova katak progresos real ne’ebe markante la atinji deit ho medidas politikas no normativas ka ho argumentus politikus no jurídikus mesak maibe, tenki sustenta no konduz makas ho forsa vontade politika, lideransa ezemplár, vizaun estratégika no kolaborasaun institusional kontínua,” kata nia. 

Nia adianta, fator hirak ne’e mak kompoen komportamentu politiku lideres, ukun-na’in no reprezentante povu agora no iha futuru. Dezafiu sira ne’ebe Parlamentu hasoru no sei hasoru tan iha tinan lima tuir mai, eziji teb-tebes komportamentu politiku ne’ebe konstroe ho fator hirak ne’e.

“Tinan lima tuir mai ita hasoru situasaun ne’ebe kritiku teb-tebes la’ós tan deit situasaun interna Timor-Leste nian maibe, tanba mundu hasoru alterasaun ba siklu klimatiku natureza, mudansas ne’ebe lalais, inisiativas oioin iha sistema ekonomika ne’ebe afeta konjuntura politika ekonomika,” Nia Adianta.

Nia  haktuir, urjenti ba Timor-Leste atu opta medidas estratéjikas ba dinamiza no atualiza potensias no oportunidades ekonomikas liu husi programas diversifikasaun ekonomika, promove abitu poupansa iha despezas públikas ho dalan reduz ka elimina gastus supérfluos ka desnesesáriu no jestaun saudável ba orsamentu Estadu, hodi ses husi presipisiu fiskal iha futuru. 

Tanba ne’e laiha dalan seluk se la’os servisu hamutuk hodi konjuga vontade politika, dezenvolve vizaun estratéjika realistiku no aplikavel ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Loke nafatin espasu ba perspetivas kritikas fundamentadas hodi hariku nia medidas politikas no ekonomikas.

Iha ona progresus balu ne’ebe atinji ona ho kapasidade lideransa historiku sira. Tanba ne’e, presta nafatin nia respeitu no homenajen ba sira ne’ebe sei hamutuk ho sira ne’ebe la hamutuk ona, kona-ba sira nia dedikasaun, kontribuisaun, sakrifisiu no abnegasaun total ba Timor-Leste nia futuru. 

Nia Argumenta, molok konklui intervenssaun ida-ne’e hakarak manifesta apresiasaun no agradesimentu ba kontribuisaun no partisipasaun husi parte hotu-hotu iha perkursu desafiadora durante tinan tolu fulan ida-ne’e. Apresia tebes parte hot-hotu nia kolaborasaun, dedikasaun no kontribuisaun iha formas oioin, jestus kamaradajen, enkorajamentu no solidariedade.

“Agradese ho laran ba  distintu deputadu sira nia hanoin kritikas no sugestaun nebe manifesta liu husi Sesaun Plenaria, Komisaun Espesializada sira, Bancadas Parlamentar no Konsellu Administrasaun nebe kontribui ba produtividade V Lejislatura,” nia fundamenta.

Deputadu Aniceto Agradese ba Nai Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lu Olo’ no atual Prezidente Repúblika, Ramos Horta nia kolaborasaun diak, ba VIII Governu Konstitusional em jeral no partikularmente Nai Primeiru Ministru Taur Matan Ruak nia komunikasaun, kolaborasaun no relasionamentu ne’ebe forte ho Parlamentu Nasional.

“Hau nia agradesimentu ba Vixes-Prezidenti no membrus Meza sira, ba Bankada Plataforma no Bankada Parlamentar hotu-hotu, ba funsionariu, pesoal tekniku, asesor sira, pesoal seguransa no pesoál médiku sira, media no sosiedade sivil nia dedikasaun no kolaborasaun. Agradesimentu boot ba Igreja Katólika liu husi Amu Arcebispo Dom Virgílio Cardeal, ba instiuisaun fiar nian sira seluk no ba parseirus dezenvolvimentu. Ba povu tomak hau nia hakruk no agradesimentu wain ba apoiu no observasaun kritika sira,” Dehan nia.

Nia fundamenta, jerasaun ida sei troka jerasaun seluk, lider ida sei remata nia madatu no nia moris iha loron ida maibe, Estadu eziste permanente husi tempu ba tempu, husi jerasaun ba jerasaun ne’ebe forma nasaun ida nia istoria no nia ezistênsia.

“Jerasaun foun tenki hakbesik ba malu, ko’alia ba malu ho nakloke no kritiku, hadok-an husi tendensias polarizadas nebe prejudika sosiedade nia koezaun no paíz tomak potensia jerasional. Progresu no dezenvolvimentu tenki hatutan no hadiak ho eransa ezemplar,” nia fundamenta.   

Nia akresenta, dezeja tebtebes lideransa futuru Parlamentu Nasional no deputadu sira lori Orgaun Soberania ne’e ho dignu,  solidu no íntegru iha nia funsaun nudar reprezentante povu tomak.  Hamutuk bele no bele hamutuk duni ba nasaun no Estadu nia diak.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31