Alkatiri: Osan Fundu Minarai 70% ba Rai Sorin Featured

By Cristina Ximenes Juñu 19, 2024 2336
Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Marí Bim Amude Alkatiri. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Marí Bim Amude Alkatiri. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Impaktu husi ekonomia rai laran ne’ebé la la’o, Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Marí Bim Amude Alkatiri hatete, orsamentu husi fundu minarai kuaze 70% mak suli hotu ba rai sorin, Indonézia.

Nia dehan, osan husi fundu minarai atu mamuk ona, la kleur tan aperta sintu, perigózu tebes atentu ba ida ne'e. Agora dadaun rai viziñu Indonézia krize bo'ot finanseiru ekonómika signifika impkatu mai Timor nia vida ne'e sei bo'ot tebes.

"Osan mai husi fundu minarai 70% ba sorin,  razaun tanba ita nia ekonómia la la'o, uluk ami nia tempu primeiru governu ho osan uitoan liu, maibé aloka ba edukasaun, saúde 31-32%, agora osan barak labele halo relasaun proposionál hanesan uluk tau ba edukasaun uitoan liu, saúde mós uitoan liu, agrikultura entaun kuaze laiha," dehan SEKJER Partidu Fretilin, Marí Alkatiri iha ámbitu komemorasaun tinan 50 Fretilin, tinan 49 ho memória OPJT no tinan 8 idade juventude Fretilin iha CCF Komoro, Sábadu (15/06).

Nia hatete, se agrikultura osan laiha halo nusa mak bele iha ekonómia diversifikadu, agrikultura la'ós ba kuda haree de'it, agrikultura signifika infraestrutura ba agrikultura ne'e laiha.

Nune'e, osan ne'ebé tau ba ekonomia tenke iha retonu, infrastrutura la'ós retornu emdiatu, mas tenke iha retornu laiha, husu osan, maibé osan iha mundu minarai ne'e atu mohu ona.

Antes ne'e, iha loron 09 Maiu 2024 Governadór Banku Sentrál Timor Leste (BCTL) Helder Lopes, hamutuk ho ekipa iha Palásiu Governu Dili, relata relatóriu Fundu Petrolíferu trimestre dahulu ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ho nia balansu biliaun $18,45. "Relatóriu ne'ebé atualiza ba Primeiru Ministru ne'e trimestrál 2024 nian. Ita haree trimestre primeiru ne'e ita nia retornu husi investimentu fundu minarai hamutuk millaun $441.9, signifika ita hetan retornu pozitivu ho montante ne'ebé iha. Ita mós hetan reseita husi esplorasaun nian, maibé agora tun maka'as iha tinan ida ne'e. Trimestrál primeiru ida ne'e tun ona ba millaun $20 resin tanba produsaun mina laiha ona," dehan nia.

Tuir nia, ho retornu ne'ebé Timor Leste iha periodu trimestre dahuluk 2024, Governu halo ona pedidu levantamentu hodi dada osan husi fundu minarai hamutuk millaun $300 hodi finansia despeza Governu nian. Ho nune'e ba tinan ne'e iha trimestre dahuluk hahú janeiru-marsu fundu mina-rai nia balansu billaun $18.45.

 "Ita nia osan sei iha uitoan ona, ita tenke gasta ho kuidadu. Primeiru Ministru mós ko'alia ida ne'e agora ita nia osan hela uitoan de'it ona tenke gasta ho kuidadu," hatete nka.

Nune'e, Ho fundu ne'ebé uitoan, Primeiru Ministru orienta ona BCTL atu aprezenta dezempenu fundu minarai la'ós trismeste primeiru 2024, maibé hahú estabelese fundu ne'e to'o ohin loron atu fó informasaun ba Konsellu Ministru kona-pa dezempenu fundu.

"Husi ne'e BCTL sei fó hanoin balun. Karik ita hakarak asegura sustentabilidade fundu ne'e saida mak presiza halo, maibé ha'u sei labele adianta estratejia saida mak ita presiza halo tanba ami sei adianta uluk ba Konsellu Ministru iha semana oin. Maibé atu asegura fundu ne'e primeiru mak Governu dada osan fundu minarai mai iha Orsamentu Jeral Estadu ne'e tenke gasta ho kuidadu, gasta mós ba investimentu atu nune'e ba oin fundu ne'e mohu ita iha ekonomia ne'ebé forte atu hatama reseita mai Estadu," nia afirma.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV