AlFela Realiza Treinamentu Krime Tráfiku Umanu Ba EhD Featured

By Agustino Gama Maiu 30, 2023 270
Ema ho Difisensia (EhD), joven no komunidade Lesbian Gay Besexual Trangender Intersex Questioning (LGBTIQ), tuir treinamentu kona ba prevensaun hatan ba krime trafiku umanu, ne'ebe organiza husi ALFeLa. Foto:Media ALFeLa. Ema ho Difisensia (EhD), joven no komunidade Lesbian Gay Besexual Trangender Intersex Questioning (LGBTIQ), tuir treinamentu kona ba prevensaun hatan ba krime trafiku umanu, ne'ebe organiza husi ALFeLa. Foto:Media ALFeLa.

DILI : Asistensia Legal ba Feto no Labarik (AlFela) realiza treinamentu ba Ema ho Difisensia (EhD), joven no komunidade Lesbian Gay Besexual Trangender Intersex Questioning (LGBTIQ), hodi halo prevensaun hatan ba krime trafiku umanu.

Kordenadora Legal ALFeLa, Marcia Sequeira, hatete, organizasaun Alfela kontinua Realiza treinamentu ho tema "Hamutuk Prevene Responde Vitima Trafiku Umanu" iha komunidade LGBTIQ+, nune'e mos ba membru ema ho defisiensia sira no movimentu foinsa'e sira durante loron rua (2) hahu husi loron 29 termina iha 30 maiu aban.

Nia dehan, iha atividade treinamentu loron dahuluk partisipa husi komunidade LGBTIQ+ no Movimentu Foinsa’e sira ho total ema nain 15 kompostu husi Mane 4, Feto 3, Transgender 7 no Transmane 1.

Enkuantu, iha loron daruak sei partisipa husi membru organizasaun ema ho defisiénsia sira hanesan ADTL, RHTO, CBRN-TL no Asosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia ho total ema hamutuk 28 kompostu husi Mane 11 no Feto 17.

"Objetivu husi treinamentu ne'e maka oinsá bele hasa’e koñesimentu komunidade LGBTIQ+ movimentu foinsa’e no defisiénsia sira Jodi prevene oinsa bele Responde ba krime trafiku umanu inklui prevene bainhira mosu krime refere", dehan nia liu husi Komunikadu ne'e Jornal Independente, asesu, segunda (29/05)

Marcia hatutan, materia ba treinamentu ne'e mak fasilitador sira aprezenta kona-ba difinisaun krime tráfiku umanu, nune'e vitima sira iha direitu oinsa tuir sistema justisa formal, no fo asisténsia ba vitima sira tuir LTU no Lei kontra violensia domestika.

Nune'e, asisténsia ba vítima tráfiku umanu husi sidadaun estranjeiru, asisténsia ba vítima tráfiku umanu husi sidadaun Timor no obrigasaun estadu no governu ba prevene krime tráfiku umanu ne’ebe haktuir iha lei nu.3/2017.

Nia dehan, krime trafiku umanu sai duvida no preokupasaum husi komunidade LGBTIQ sira no Defisiensia sira tanba dala-ruma ema bosok sai situasaun ida real hasoru loro-loron.

Nia esplika, asisténsia ba menor sira ne’ebé abandonado tamba sira fasil atu akontese krime tráfiku umanu, Implementasaun Lei No 3/2017 iha konsentimentu husi Vítima ne’ebé menór la vale.

Tantu servisu prostituisaun no imputabilidade tamba idade maibe iha asistensia ba vitima Defisiensia matan, komunikasaun no Tilun, Rekrutamentu Ilegal ba Trabalhador Timor oan sira, Traballu Forsadu, Extradisaun no Protesaun ba Sasin.

Nune'e, deklarasaun hateten husi partisipante katak, durante ne’e ami hatene deit  Tráfiku umanu ne’e mak Faan ema maibe ho treinamentu ne’e ami bele aprende tan Asaun no meius sira seluk ne’ebé mak konsidera nu’udar tráfiku Umanu tuir Lei Anti Tráfiku Umanu.

"Iha treinamentu ne'e hola parte atu bele hatene iha konesimentu hodi hato'o ba parte relevante sira atu prosesu kazu krime trafiku umanu ba iha tribunal hodi hetan lia-los", katak nia.

Nia husu atu kontinua fahe informasaun ne’e ba Komunidade sira iha Area Rurais no Autoridade lokal sira tamba sira falta tebes informasaun sira ne’e entaun fasil atu monu ba Grupu Ilegais sira ne’ebé pratika krime tráfiku umanu ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV