×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 428

2016, Tinan Ida ne’ebé Nakonu ho Asaun

By KI Janeiru 21, 2017 1137

DILI: Ho tinan 2016 ne’ebé to’o ona ba nia rohan, Governu halo reflesaun ida kona ba saida maka halo tiha ona no projeta tinan 2017 ho espetativa, empeñu no fiar-metin.

Tinan ida ne’e, Governu Konstitusionál VI kontinua foka nafatin ba disponibilizasaun servisu sira, polítika no lejizlasaun foun sira ne’ebé presiza atu kumpre nia Programa no kontinua dezenvolvimentu nasaun nian, tuir Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku tinan 2011-2030.

Programa Governu nian rekoñese katak “rikusoin loloos husi kualkér nasaun horik iha ninia povu nia forsa” no katak “Masimizasaun saúde, edukasaun no kualidade vida jerál timoroan sira nian importate atu harii sosiedade ida ne’ebé justa no la’o ba oin”.

Iha tinan 2016, dezenvolvimentu Programa Saúde iha Família sai nu’udar suseu ida ne’ebé boot tebes, iha ne’ebé família hotu-hotu iha nasaun laran tomak hetan ona vizita ho rejistu ne’ebé remata loos ona iha Munisípiu Aileu

Rejime kona-ba Kontrolu 

Tabaku, ne’ebé hetan promulgasaun iha fula-juñu no hetan louvór husi Organizasaun Mundiál Saúde sai nu’udar “ezemplu dahuluk ida ba país sira ne’ebé maka dezenvolve an hela”, oras ne’e tau ona iha prátika. Iha kampu Edukasaun nian, iha tinan 2016, Ensinu Sekundáriu Tékniku-Profisionál aumenta barak liután, ne’ebé sei loke dalan ba estudante barak liután atu hetan koñesimentu tékniku, hodi prepara sira atu tama ba merkadu serbisu nian tuir ezijénsia ne’ebé iha.

Governu kontinua la’o ba oin ho nia programa kona-ba promosaun diversifikasaun ekonómika, hodi foka liu ba área produtiva sira ekonomia nian, harii no hadi’a infraestrutura bázika ekonomia nian sira no rezolve kestaun setoriál sira, kona-ba finansiamentu no restrisaun komersiál sira.

Tinan ida ne’e, Kódigu Mineiru no Rejime Jerál kona-ba Floresta sira nian hetan ona parovasaun no Projetu kona-ba Polítika Turizmu nian haruka tiha ona atubele hetan komentáriu. Turizmu iha online mós, ho lansamentu site Governu nian www.timorleste.tl no ho inísiu dezenvolvimentu kampaña internasionál ida kona-ba marketing.

Iha fulan-dezembru, Timor-Leste evolui iha ninia kandidatura atu adere ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian, bainhira hetan estatutu hanesan observadór, ne’ebé halo ASEAN (Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku) hahí ita-nia país nia empeñu atu tama iha prosesu atu adere ba OMK “no ninia esforsu sira atu hahú reforma ekonómika no sosiál sira bazeia ba fim ida ne’e”

Iha fulan-outubru, Banku Mundiál, hamutuk ho Governu, ko’alia kona-ba importánsia husi dezenvolvimentu husi ita-nia ekonomia rai-laran no apoia diversifikasaun ekonómika. Tuir Banku Mundiál “esforsu hirak ne’ebé Governu halo iha matéria reforma hatudu daudaun ona nia rezultadu, ho kanál Investimentu Estrajeiru Diretu nian ne’ebé agora mosu” no afirma katak “iha tinan 2016 no 2017, hein katak kreximentu iha rai-laran kontinua iha faixa ida ne’ebé hanesan ho tinan rua ikus ne’e nian, ho previzaun kreximentu nian ida  hamutuk  5,0% to’o 5,5%.

Kona-ba Investimentu Estranjeiru Diretu ne’e, fábrika hemun (bebida) Heineken nian, ne’ebé lokaliza iha Hera, remata tuir prazu ne’ebé prevee ona, ho fermentasaun dahuluk sei tau iha tanke sira iha loron 20 fulan-novembru. Iha sorin seluk, projetu TL Cement nian iha Baukau, ne’ebé sei prodúz simentu ne’ebé sei iha estadu báziku fábriku nian (clinker) ba esportasaun no simentu ba abastesimentu merkadu rai-laran nian, avansa ona ba faze konstrusaun.

Kona-ba relasaun internasionál no polítika esterna, tinan 2016 nu’udar tinan ida ne’ebé markante. Iha fulan-outubru, Timor-Leste entrega ona knaar Prezidénsia Komunidade País sira Lian Português (CPLP) nian ba Brazil, hafoin hala’o ho suseu knaar Prezidénsia organizasaun ne’e nian durante tinan rua resin, ne’ebé hahú iha fulan-jullu tinan 2014. Forum Ekonómiku Mundiál dahuluk CPLP nian hala’o iha Dili iha fulan-fevereiru, iha ne’ebé partisipa delegasaun husi nasaun 20 resin no fó oportunidade konkretu atu nasaun sira husi CPLP dezenvolve negósiu iha rejiaun Ázia no Pasífiku. Prosesu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN la’o nafatin, ho konsolidasaun ba preparasaun nasionál no ho partisipasaun iha Forum Rejionál ASEAN nian no sorumutuk rejionál no globál sira seluk. Iha fulan-agostu, Timor-Leste sai nu’udar palku ba Konferénsia Sosiedade Sivíl ASEAN nian/Forum Povu sira ASEAN nian iha tinan 2016.

Tinan ne’e, Governu halo ona progresu importante sira iha nia esforsu atu estabelese ketan tasik (fronteiras marítimas) ho viziñu Indonézia no Austrália. Durante ninia vizita ofisiál iha Timor-Leste, iha fulan-janeiru, Prezidente Indonézia nian, Joko Widodo, afirma hikas empeñamentu Indonézia nian atu “halo hotu lalais negosiasaun kona-ba ketan (fronteira) sira” ho negosiasaun kona-ba ketan tasik sira ne’ebé sei haree uluk iha parte tasi-feto illa nian, hotu maka ba fali parte tasi-mane nian.

Iha fulan-abríl, Governu hahú prosesu Konsiliasaun Obrigatória Nasoins Unidas nian ida, ne’ebé envolve Austrália, atu tulun rezolve ketan tasik sira. Hafoin hakat liu tiha dezafiu jurídiku sira, agora sorumutuk sira la’o hanesan baibain, no sorumutuk sira ne’ebé hala’o iha fulan-outubru nian konsideradu hanesan hirak ne’ebé “produtivu tebes”, ne’ebé bele atu hatudu katak parte rua ne’e “tenke hanesan objetivu maka to’o ba akordu iha prazu prosesu konsiliasaun nian”, ka, katak tenke remata ona iha fulan-setembru tinan 2017.

Maske sei iha dezafiu barak ba Timor-Leste, tinan 2016 hamosu ona relatóriu lubun ida ne’ebé hatudu dalan naruk ne’ebé ita liu ona no buat ne’ebé mak halo ita orgullu tanba alkansa ona.

Iha fulan-setembru, Forum Ekonómiku Mundiál fó-sai katak, ita-nia país tama mós país sanulu ne’ebé iha progresu maka’as liu no konverte kreximentu ekonómiku iha moris di’ak, durante períodu 2006 to’o 2014. Iha fulan-outubru, estudu ida ne’ebé publika iha revista médika importante ida hanaran The Lancet, ne’ebé Nasoins Unidas fó-sai, klasifika Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé iha mudansa di’ak maka’as liu - husi nasaun hamutuk 188 – relasiona ho Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel ba saúde, iha períodu 2000 to’o 2015.

Relatóri sira seluk konfirma daudaun ona katak ita-nia povu moris saudavel liután no moris ba tempu ne’ebé naruk liután. Organizasaun Mundiál Saúde nian, iha tinan 2014, klasifika katak Timor-Leste hanesan nasaun ida mós entre nasaun neen iha mundu ne’ebé iha progresu maka’as liu kona-ba esperansa moris nian, entre tinan 1990 no 2012. Média husi esperansa moris nian ne’ebé to’o de’it tinan 50 nian iha tinan 1990, aumenta ona ba tinan 66 iha tinan 2012 no, tuir OMS nian, iha tinan 2016, besik to’o ona tinan 70.

Konkista importante sira maka ne’e! Ho tinan 2017 ne’ebé besik mai daudaun, ho Orsamentu Jerál Estadu nian ne’ebé aprova ona ho unanimidade no hetan ona promulgasaun, ho esperiénsia kona-ba eleisaun lokál sira ne’ebé foin hala’o tuir orden iha nasaun laran tomak no ho ambiente dame nian ne’ebé sustentada no estabilidade konsistente ne’ebé vigora iha nasaun ne’e iha tinan barak nia laran ona, hein katak eleisaun Prezidensiál no Parlamentár oinmai bele sai hanesan susesu boot ida.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, dehan katak “Governu ne’e, sempre iha konxiénsia kona-ba nia responsabilidade ba povu Timor-Leste, halo serbisu maka’as atu hetan rezultadu sira bazeia ba ninia Programa. Tinan ida ne’e hanesan tinan ne’e markadu ho rezultadu sira ne’ebé hatuur país ne’e ho di’ak hodi hasoru dezafiu sira iha tinan 2017.  Maske rekoñese katak iha buat barak liután maka atu halo, Governu hakarak aproveita oportunidade ida ne’e atu felisita ba hotu-hotu ba sira-nia haka’as an atu dezenvolve nasaun no atu afirma hikas fali ninia fiar-metin ba povu Timo-Leste no ba ita-nia pátria nia futuru.” (KI)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Domingu, 22 Janeiru 2017 02:05

Independente Digital TV