Dala Ida tan ho Lere Anan Timur Featured

By INDEPENDENTE Outubru 09, 2017 4877
Lere Lere

LORON 6 Outubru loloos sai hanesan loron ikus ba Lere Anan Timur hodi lidera instituisaun FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). Nia mandatu ne’ebé iha tinan 2016 extende hafoin polemika ‘boot’ entre governu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak remata.

Iha altura ne’eba, PR Taur Matan Ruak hakarak atu troka Lere. Kandidatu ne’ebé PR Taur hili mak Brigadeiru Jeneral Filomeno Paixão. Maibé, mehi Taur Matan Ruak labele realiza, tanba governu rezeita no hakarak atu tenke extende Lere nia mandatu.

Iha altura ne’eba, bainhira mosu polemika, Majór Jenerál Lere Anan Timur, deklara katak nia hakarak atu deskansa ona husi instituisaun F-FDTL, maibé nia seidauk iha konfiansa másimu ba lideransa foun sira.

“Bainhira ha'u reforma iha instituisaun F-FDTL ne’e di'ak ka lae? Tanba ne’e, ha'u sei duvida hela,” dehan Lere.

Jenerál Lere sei duvida ho lideransa foun sira, ne'e duni sei presiza katuas FALINTIL sira kontinua hela iha instituisaun ne'e hodi lidera to'o sai profisionál.

Tanba ne'e, eis gerrilleiru ne'e husu ba jerasaun foun sira atu hadi'a mentalidade servisu hodi sai profisionál.

Deklarasaun Lere ne’e la sees husi pozisaun governu nian ne’ebé ‘obriga’ PR Taur atu tenke extende mandatu Lere Anan Timur.

Ho presaun hirak ne’ebé mosu, ikus mai PR Taur deside hodi extende tan mandatu Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Majór Jenerál Lere Anan Timur no Vise-Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Brigadeiru Jenerál Filomeno Paixão no Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Koronél Falur Rate Laek to'o Outubru 2017.

Ba tinan ne’e, maske sei iha pro no kontra, maibé laiha polemika boot hanesan akontese iha tinan kotuk ne’ebé atu satan netik Lere hodi okupa hikas pozisaun nudar Komandante F-FDTL.

Liu husi dekretu Prezidente Repúblika nú.65/2017 nomeia hikas, Majór Jenerál Lere Anan Timur nu’udar Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Brigadeiru-Jenerál Filomeno Paixão nu’udar Vise-Xefe Estadu Maiór Jenerál no Koronél Falur Rate Laek nu’udar Xefe Estadu Maiór F-FDTL.

Ho dekretu prezidensiál, lider F-FTL na’in tolu ne’e sei kontinua kontinua nafatin sira-nia knaar hahú husi loron-6 fulan Outubru 2017 to’o 6 Outubru 2018.

Aleinde ne’e, liuhusi dekretu Prezidente Repúblika no 69/2017, Prezidente Repúblika Francisco Guterres ‘Lu Olo’ mós nomeia José António do Rosário Soares hanesan Sekretáriu Konsellu Superiór Defeza no Seguransa.

Xefe Estadu Lú Olo aseita proposta Governu hafoin rona Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian.

Molok ne’e, liu husi reuniaun Konsellu Ministru kontinua propoin ba Xefe Estadu hodi estende hikas mandatu na’in tolu ne’e nian.

 Koñese Lere Anan Timur

Tito Cristovão da Costa ka koñesidu ho Lere Anan Timur moris iha Dara Maraa, Postu Administrativu Iliomar, Munisipiu Lautem iha 02 Fevereiru 1952 nudar oan mane husi Domingos dos Santos no Filipa dos Santos.

Lere nudar oan mane boot husi maun-alin na’in neen, ne’ebé kompostu husi feto rua no mane haat. Iha tinan 1960, nia tama iha eskola baziku iha Fuiloro no remata iha tinan 1965. Husi tinan 1965 to’o 1968, nia remata ninia estudu siklu dahuluk iha eskola ida ne’ebé administra husi militar Portugues. Iha tinan 1969 nia tama iha Eskola Agrikola Fatumaka no remata iha tinan 1973.

Nia tama iha Exersitu Portugues iha fulan Agostu 1974. Nia hetan rekrutamentu iha Aileu no hafoin koloka nudar motorist iha Kuartel-Jeneral, Taibessi, Dili. Iha tinan 1975 nia transfere ba Kaikoli, ba Detasementu Para-quedistas dahuluk. Iha fulan Jullu tinan hanesan, nia husu lisensa no ba estajiu iha Fatumaka. Iha tinan ne’e nia restu nia kontinua nafatin hela iha Iliomar.

Iha 20 Agostu 1975, ho fundasaun FALINTIL, forsa armada FRETILIN nian-, Lere Anan Timur adere ba fileiras nudar Asistente Politika. Lere Anan Timur sei iha Iliomar iha 7 Dezembru 1975, bainhira Indonezia hahú halo invazaun mai Timor-Leste. Hafoin invazaun no ho organizasaun no protesaun ba populasaun iha baze apoiu, rejiaun no zona rejistensia, Lere Anan Timur assume kargu nudar Asistente Politika Zona Iliomar.

Iha tinan 1976, nia hetan hili nudar Sekretariu Zona Marebia (inklui zona Iliomar). Iha tinan 1977, ho re-estruturasaun FRETILIN, nia hetan fiar hodi sai Sekretariu Zona ‘Tractor’ (inklui parte Lospalos, Iliomar no Loré) no Sekretariu RENAL (Rekonstrusaun Nasional). La kleur de’it, nia hetan hili hanesan Delegadu Komisariadu, kargu ne’ebé nia okupa to’o baze apoiu rahun iha fulan November 1978.

Ho inisiu funu gerillia iha tinan 1979, hafoin baze apoiu rahun no populasaun sira fila ba ida-idak nia hela fatin, Lere Anan Timur kontinua hela iha ai-laran, ia rejiaun ai-laran Iliomar / Loré / Lospalos, ho kargu Komandante Detakamentu. Nia kaer kargu ne’e to’o tinan 1980 nia rohan.

Iha tinan 1981, realiza Konferensia Nasional Maubai dahuluk iha rejiaun Viqueque. Lere Anan Timur hetan hili husi membru Komite Sentral FRETILIN no assume kargu nudar Komisariu Politiku no responsavel prinsipal politiku rejiaun Funu Sei Nafatin.

Iha fulan Marsu 1983, Rezistensia no reprezentante militar Indonezia konkorda atu halo cessar-fogo (gencatan senjata). Masakre Kraras, ne’ebé halo iha fulan Agostu tinan ne’eba, halo remata akordu ne’e. iha fulan Jullu, Lere Anan Timur hetan mudansa ba Rejiaun Haksolok, iha zona Ainaro no Suai, ho kargu nudar Responsavel Prinsipal Rejiaun.

Iha fulan Marsu 1984, Lere Anan Timur hetan kanek iha tiru-malu no evakua ba Kablaki huun iha Rotutu, iha ne’eba nia hela to’o fulan Outubru nia rohan.

Iha tinan 1985 nia hetan nomeiasaun hanesan Komandante Unidade Dahaat. Iha tinan 1987, ho despartidarizasaun brasu armada FRETILIN, Lere Anan Timur assume funsaun militar estritamente iha ambitu FALINTIL.

Iha tinan 1990, nia transfere ba rejiaun Ponta Leste hanesan Responsável Prinsipal no Primeiru Komandante Rejiaun, iha ne’ebé nia hela to’o funu remata. Iha tinan 1997, nia hetan nomeiasaun hanesan Subchefe do Estado Maior das FALINTIL.

Iha fulan Jullu 1999, FALINTIL unilateralmente fahe ba akontanamentu haat (4) no Lere Anan Timur responsavel ba akontanamentu Atelari iha Ponta Leste.

Iha 30 Agostu 1999, iha referendu ida ne’ebé organiza husi Organizasaun Nasaun Unidus (ONU), povu Timor-Leste hili atu ukun rasik an. Hafoin konsulta popular mosu asaun violensia barak ne’ebé ikus mai konsege hapara husi INTERFET. Periodu ne’e teste dekisivamente ba grau dissiplina FALINTIL ninian tanba obrigatoriu sira tenke subar maske populasaun husi sira-nia protesaun baa taka husi forsa Indonezia no pro-Indonezia.

Iha Aileu iha 1 Fevereiru 2001, Lere Anan Timur hetan promosaun hodi sai nudar Koronel F-FDTL, Forsa Defeza Timor-Leste, iha serimonia ida ne’ebé lidera husi matebian, Dr. Sergio Vieira de Melo, Administradór Tranzisaun ONU.

Iha 20 Maiu 2002, iha restaurasaun independensia, Lere Anan Timur sai Chefe do Estado Maior das F-FDTL.

Iha 7 Dezembru 2006, Lere Anan Timur hetan kondekorasaun Ordem da Guerrilha husi Prezidente RDTL.

Iha tinan 2007, Lere Anan Timur Prezidente RDTL kondekoradu Lere ba ninia servisu durante Operasaun Halibur, operasaun konjuntu ida entre F-FDTL ho PNTL ne’ebé ho objetivu atu re-estabelese seguransa no orden iha nasaun ne’e hafoin krize politika iha 2006.

Iha 28 Novembru 2009, Lere Anan Timur promovidu ba Brigadeiru Jeneral no Vise Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL, husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta.

Iha 20 Agostu 2011, iha serimonia omenajen agradesimentu no rekoñesimentu ba eis kombatentes ba luta libertasaun, Lere Anan Timur ofisialmente desmobilizadu husi FALINTIL no kondekoradu, hamutuk ho eis kombatente 235 seluk.

Iha 6 Outubru 2011, Lere Anan Timur hetan promosaun sai Major Jeneral, Xefe Estadu-Maior Jeneral F-FDTL, husi Prezidente RDTL, José Ramos-Horta.

Lere Anan Timur kaben iha tinan 1976 ho Elsa Pinto, ne’ebé mate bainhira hahoris oan daruak iha tinan 1981. Lere iha oan na’in rua, Carlos Alu da Costa (moris iha 1978) no Elito Oan Kiak (moris iha 1981).

Iha tinan 2001, Lere Anan Timur kaben ho Cidália Mesquita Lera Ximenes da Costa. Sira iha oan na’in neen, mane ida no feto lima: Titania, Maria, Tália, Tânia, Baino no Gracia.

Lere Anan Timur koalia lian haat nudar lian maternal iha Timor-Leste hanesan Tetun, Fataluku, Makassae, no Makalero, no nia mós koalia lian Portugis.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV