Reativa GAM Labele Ho Intensaun Polítika Featured

By Pedro Alves Fevereiru 21, 2020 3071
Ilustrasaun foto artemarsiais Ilustrasaun foto artemarsiais

DILI: Desizaun governu hodi re-ativa arte-marsiál ne’ebé hamosu pergunta boot. Tanba desizaun ne’e governu foti iha momentu krusiál, ne’ebé mosu hela impase polítika iha rai laran.

Ne’e duni, sosiedade sivíl husu atu rezolusaun ne’ebé Governu foti hodi reativa arte marsiál labele uza hanesan instrumentu polítika.

Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro hateten, desizaun ne’ebé Governu labele subar intensaun.

Desizaun ne’e labele tanba ajenda polítiku husi partidu sira hodi uza arte-marsiál hanesan instrumentu polítiku.

“Ita hein katak ida ne’e la'ós tanba desizaun polítiku partidu no la'o s ho situasaun polítika ne’e partidu polítiku na'in sira uza hodi to’o sira-nia ajenda polítika. Maibé, ida ne’e sira-nia promesa duni bainhira manan eleisaun mak sei reativa fali,” dehan nia, via telemovel, horisehik.

Tuir nia, desizaun ne’ebé governu foti mós la bazeia ba estudu ruma, katak taka arte-marsiál ne’e lori pás ka seidauk, nune’e mós reativa fali bele garante estabilidade ka lae.

“Polítiku na’in sira labele foti de’it desizaun la sukat ka tetu nia-efeitu pozitivu no negativu,” dehan Manuel.

Nia hatutan, polítika atuál ne’ebé la’o daudauk ne’e sira deside tuir sira-nia promesa ne’ebé halo iha kompañia.

Tanba ne’e, maneira atu kumpre hodi redús krime ne’e maka organizasaun tolu ne’e tenke hatene katak, sira organizasaun desportu, la'ós organizasaun polítika, tanba ne’e tenke regra hanesan mós modalidade desportu sira seluk hodi rejistu iha Ministériu Justisa hodi hetan legalidade.

Entretantu, peskizadór Asian Justica and Rith (AJAR), Inocêncio de Jesus Xavier, apoiu desizaun governu re-ativa arte-marsiál sira, maibé husu organizasaun sira ne’e atu labele monu ba manobra instrumentu polítiku.

"Ida ne'e di'ak liu tanba antes ne’e kontra Lei. Ita-nia konstituisaun ko’alia kona-ba liberdade movimentasaun no asosiasaun", dehan nia, via telemovel, horisehik.

Nia dehan, krime ne'e responsabilidade individuál la'ós organizasaun, nune’e konkorda re-ativa atu governu bele kontrola tanba durante ne’e bandu maibé ema kontinua treinu no hasae sintu.

Maski nune’e, husu atu partidu polítika sira uza fali arte-marsiál hanesan instrumentu hodi atinje sira ninia objetivu.

“Arte-marsiál labele monu ba gaiola polítika, tanba iha tinan 2017 no tinan 2018 ema uza arte-marsiál hanesan instrumentu polítika”, tenik nia.

Nia mós sujere atu governu atu kria atividade desportiva nune'e organizasaun arte-marsiál sira bele tuir kompetisaun, hodi minimiza mós ‘eventu sparing’ iha li'ur.

Iha fatin ketak, Ministru Justisa, Manuel Cárceres hateten, Timor-Leste iha lei númeru 5/2017 ne’ebé obriga asosiasaun desportiva hotu ba rejista iha notariadu.

Tanba ne’e, ezije grupu oioin atu rejista hodi hetan legalidade no halo identifikasaun ba sede no responsavel sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV