Kazu Prado ‘Lori’ Xanana Ba Tribunál Featured

By Dezembru 07, 2019 5105
Xanana iha Tribunal Distrital Dili ba kazu sosa karreta PRADO Parlamentu Nasional Xanana iha Tribunal Distrital Dili ba kazu sosa karreta PRADO Parlamentu Nasional

DILI: Eis-Primeiru Ministru, Xanana Gusmão, Kinta (0512) tenke ba tuur iha Tribunál nu’udar sasin tanba kazu sosa karreta Prado ba deputadu sira iha momentu ne’ebá.

Antes atu presta deklarasaun ba Tribunál, sasin halo jura ba tribunál hodi hato’o lia loos ba justisa.

 

Sasin rekoñese assume kargu Primeiru Ministru iha 2008 orienta ba Parlamentu Nasionál liu husi Prezidente Parlamentu Nasionál, matebian Fernando La-Sama, hodi sosa karreta Prado ba deputadu sira tanba situasaun urjente.

Ha’u hanoin realidade kondisaun ba deputadu liuliu karreta la'ós fasil liu iha tinan 2007-2008, nune'e mak deside no asina hodi sosa karreta ba deputadu sira, la'ós hanesan iha tempu agora”, dehan Xanana ba Tribunál.

Maibé, kona-ba preparasaun prosesu hotu hodi sosa karreta Governu liuhusi Ministériu Finansas ho Parlamentu mak halo, maibé kona-ba asinatura no foti desizaun nia rekoñese ida ne'e.

Hataan ba Tribunál kona-ba alterasaun karreta marka karreta, Xanana rekoñese simu duni karta ida husi matebian Fernando La-Sama nu'udar Prezidente Parlamentu Nasionál.

Nune’e advogadu privadu José Guterres, halo rezumu katak, situasaun urjénsia bainhira mosu atentadu hasoru eis-Presidente Repúblika, José Ramos Horta. Nune’e, iha momentu ne’ebá deputadu sira presiza halo fiskalizasaun.

Nune’e, haree ba kondisaun deputadu barak maka la’o la seguru tanba laiha karreta. ne’e duni governu deside hodi sosa karreta hodi fasilita atividade deputadu sira nian.

Tanba ne’e mak dehan nia iha koñesimentu tomak ba kazu ida ne’e tanba antes nia atu asina nia mós fó informasaun depois informasaun ne’e porfavór hafoin. desizaun.

Nune’e mós testemuña MXM informa, momentu ne'ebá asume kargu nu'udar Xefe Gabinete ba Prezidente Parlamentu Nasionál.

Kona-ba sosa karreta Prado inisiativa husi Prezidente Parlamentu Nasionál, matebian Fernando La-Sama, tanba momentu ne'ebá deputadu na’in rua mak sa'e motór no mikrolete. Deputadu Mateus no Deputada Bisoi Mali. Ho razaun sira ne’e konsidera situasaun urjénsia, hodi sosa karreta ba deputadu sira.

Nia dehan, momentu ne'ebá Prezidente PN Fernando La Sama sente katak “Koitadu! Ha'u sa’e karreta di'ak maibé ha’u nia deputadu sira balun sa'e motór no mikrolete”, ne’e mak husu atu halo sondajen kona-ba karreta ninia presu no oinsá mak bele hetan karreta lalais.

Nune'e, kona-ba buat seluk nia parte la hatene no laiha koñesimentu.

Nune’e mós iha testemuña ho MM deklara katak, iha tinan 2007 to’o iha 2008 nia asume kargu hanesan tezoureiru iha Ministériu Finansas.

Kona-ba kazu sosa karreta Prado nia iha koñesimentu, maibé ba konkursu ne’e nia laiha koñesimentu no la intervein ba prosesu ne’e.

Ha’u nia papél tezoureiru simu proposta no halo pagamentu, proposta ne’e ami simu husi Parlamentu Nasionál”, dehan nia.

Hafoin rona husi deklarasaun husi parte tolu, Tribunál adia julgamentu ne’e ba fali loron 19 Dezembru 2019, rona alegasaun finál.

Tuir akuzasaun Ministériu Públiku, arguidu VSG iha tinan 2008- 2009 nu’udar deputadu no Vise-Prezidente PN, arguidu JRA nu’udar Sekretáriu Jerál PN, arguidu FCS iha tinan 2008-2009 nu’udar diretór Nasionál aprovizionamentu Ministériu Finansas.

Iha tinan 2008, PN atu sosa karreta ho montante $910.000. Orsamentu retifikativu aumenta ba $1.400.000. Dotasaun ba orsamentu veíkulu sira hamutuk $310.000.

Iha tinan 2008, Prezidente PN asume mós funsaun hanesan Presidente Repúblika interinu, maka arguidu VSG nu’udar Vise-Prezidente PN ezerse Prezidente PN.

Iha loron 3 fulan Marsu 2008, kompañia Midori Motors aprezenta ba Diretór PN proposta akizisaun nia ba karreta 65 ho marka Toyota Land Cruiser Prado ho montante USD $ 2.171.000 ho folin husi kada karreta USD $33.400.

Tuir proposta ne’e, sei fahe ba pagamentu prestasaun rua, primeiru ho valor USD $910.000 no segundu USD $1.261.000, ne’ebé sei sobre retifikasaun OJE 2008 nian.

Iha loron 9 Abríl 2008, arguidu VSG fó sai despaxu ida ho proposta. Iha loron 10 Abríl 2008 , arguidu VSG ho JCS halo justifikasaun kona-ba ajusta diretu ho kompañia Midori Motors no alega katak sira halo inspesaun merkadu hodi kompara ho folin karakterístika karreta nian no kompañia ne’e mak aprezenta proposta ne’ebé di'ak liu.

Justifikasaun ne’e haruka ba arguidu FCS nu'udar Diretór Nasionál Aprovizionamentu Ministériu Finansas nian.

Iha loron 11 Abríl 2008, PN emite CPV no rekizisaun kompra nian ba akizisaun karreta Toyota Land Cruise 27 pradu ho valor USD $910.000 ba kompañia Midori Motors.

Iha loron 5 Maiu 2008, arguidu VSG informa ba Ministra Finansas katak, desizaun atu sosa karreta sira hola ona husi meza PN hafoin konsulta ba banda hotu-hotu katak pagamentu sei halo iha prestasaun rua primeiru ho valór USD $910.000 no segundu USD $1.261.000 no sei selu verbál ne’ebé inskreve iha orsamentu suplementár.

Iha loron 3 fulan Junu 2008, arguidu sira halo hikas fali pagamentu foun ho entre Ministériu Finansas ho Madori Motors halo fornesimentu ba karreta ho marka Toyota Land Cruiser Pardo ho valór $910.000. ho karreta sira ne’e tenke entrega iha loron 30 Junu 2008 no garante tinan ida.

Kontratu ne’e asina iha loron 11 Juñu 2008 husi Diretór Modori Motors, Kin Jung Woo ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Iha loron no tinan hanesan, emite orden kompara nian númeru 84347 hodi Modori Motors nia naran ba akizisaun karreta ho marka Toyota Land Cruiser Prado 27 ho valór USD $910.000 ho loron entrega 30 Juñu 2008 ne’ebé aprova husi Ministériu Finansas.

Tanba ne’e, Ministériu Públiku akuza arguidu VSG komete krime partisipasaun ekonomia iha negósiu ne’ebé previstu iha artigu 299 Kódigu Penál.

Arguidu JRA komete krime partisipasaun ekonomia iha negósiu ne’ebé previstu iha artigu 299 Kódigu Penál.

Arguidu FCS komete krime partisipasaun ekonomia iha negósiu ne’ebé previstu iha artigu 299 husi kódigu penál.

Arguidu sira ho konxiénsia direta no nesesáriu husi pratika krime hamosu prejuizu ba Estadu.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide husi juis koletivu, António Fonseca, Afonso Carmona, juis estaziadu, Ministériu Públiku reprezenta husi prokuradór Jacinto Babo, arguidu sira hetan asisténsia legál husi advogadu privadu sira.

Solidariedade Ba Xanana iha Tribunal

Prezensa eis-Comdante Em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, bainhira ba presta deklarasaun iha Tribunál Distritál Dili (TDD) nu’udar sasin, hetan solidariedade husi membru organizasaun massa rezisténsia.

Observasaun diáriu INDEPENDENTE, iha loron, Kinta (5/12), horisehik, oras hatudu 13:30 Xanana to’o iha TDD, ne’ebé akompaña husi veteranu, eis kombatente, mate restu 12 Novembru, membru RENETIL no organizasaun masa sira seluk.

Julgamentu ne’ebé lori oras rua hanesan liu ne’e, halo ema nakonu iha resintu TDD, alende ne’e estrada diresaun Igreja Katedrál ba Mandarín mosu engarrafamentu.

Entretantu, sala julgamentu TDD ne’ebé ho luan maizumenus metru 9X9 nakonu ho ema. Maski rai manas no kosar maibé sira kontinua asiste julgamentu ne’e.

Bainhira julgamentu remata Xanana rejeita hodi fó komentáriu mídia no ba ninia karreta, ne’ebé akompaña direta husi ninia kompañeru sira.

Entretantu, Mariano Assanami Sabino hateten, prezensa Xanana iha TDD ne’e parte atu hametin instituisaun estadu, tanba iha Tribunál ne’e ema hotu hanesan.

Ha’u hanoin maun boot nia prezensa iha TDD ne’e hatudu mai ita atu ema hotu-hotu bele kontribui hodi harii estadu direitu demokrátiku ida ne’ebé metin,” dehan nia.

Assanami esplika sira lubun boot ne’ebé marka prezensa iha TDD ne’e hanesan obrigasaun morál ida husi alin sira nian fó apoiu ba maun boot.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV