INTERFET: GUTERRES HO SAMPAIO NINIA MATENEK IHA DIPLOMASIA Featured

By Carlos da Silva L. F. R. Saky Agostu 29, 2024 1564
Carlos da Silva L. F. R. Saky. Carlos da Silva L. F. R. Saky.

Forsa Internasional ba Timor-Leste ka nebe kuinesidu ho naran INTERFET (International Force East Timor), ninia misaun mak atu hakotu violensia sira nebe mosu hafoin fosai rezultadu konsulta popular iha 1999, no harii hikas paz iha rai ne’e. António Guterres ho Jorge Sampaio, iha papel boot ba haruka forsa internasional ne’e mai iha Timor-Leste.

Tinan ne’e, loron 30 fulan agostu 2024, Timor-Leste sei selebra aniversariu konsulta popular ba dala 25, konsulta popular ida nebe organiza husi Nasoins Unidas. António Guterres, antigu primeiro-ministru Portugal no atual sekretariu-jeral ONU nian, no Durão Barroso, eis-ministru negosius estranjeirus Portugal nian, sei tuir hotu komemorasaun ne’e hamutuk ho figura importante sira seluk husi Portugal no rai seluk nian.

Artigu ne’e destaka figura portugeza tolu nebe esensial ba kontestu Timor-Leste nian. Durão Barroso, António Guterres no Jorge Sampaio, maibe sei foka liu ba ba António Guterres no Jorge Sampaio, tanba sira rua mak iha tinan 1999 hanesan primeiru-ministru no prezidente republika iha Portugal. Iha sira rua nia tempu mak hatudu sinerjia no determinasaun hanesan entre prezidente republika no primeiru ministru hodi luta ba direitu autodeterminasaun no ukun-rasik-an ba Timor-Leste. Sira rua hotu husi Partido Socialista (PS). Sira rua ezerse presaun diplomatika ho matenek tebes hasoru presidente Estadus Unidus Amerika nian, Bill Clinton, ho objetivu atu hakotu violensia iha Timor-Leste no hakotu definitivamente okupasaun militar Indonezia iha rai ne’e.

Problema Timor-Leste nian, entre 1975 no 1990, kompleksu tebes, involve rai boot sira tanba impaktu husi Guerra Fria. Durão Barroso esplika kompleksidade husi kestaun ida ne’e iha sorumutuk ida entre nia, matebian La’Sama no há’u, iha sede Partido Social Democrata (PSD) nian iha Lisboa. Iha 2000, hafoin formasaun ba Assembleia Konstituinte, La’Sama, hanesan vise-ministru negosius estranjeirus, halo vizita ida ba Portugal. Ha’u hamaluk nia iha sorumutu informal ne’e ho Durão Barroso, nebe, iha biban neba hanesan prezidente PSD.

Iha sorumutu ne’e, nudar eis-ministru negosius estranjeirus, Durão Barroso haktuir nia esperiensia kona-ba difikuldade no presaun mai husi fatin oioin, no problema Timor nebe kuaze atu haluha ona husi komunidade internasional. Atu ilustra kona-ba presaun no situasaun dramatika sira nebe Portugal hasoru, nia hamrik husi nia kadeira, la’o ba oda-matan, loke tiha oda-matan, depois lori nia ain karuk tahan atu oda-matan labele taka metin, biar ain hetan habit maka’as husi oda matan tahan. Portugal tenki tahan, atu oda-matan labele taka liu, ka problema Timor nian labele taka liu. Portugal hetan presaun maka’as husi rai oioin, inkluindu husi parseiru ekonomiku no komesial sira Indonezia nian iha Europa Osidente. Uniaun Europeia, hanesan mos Estadus Unidus Amerika no Australia, la’os de’it la-apoia interesse sira Portugal nian relasiona ho Timor-Leste, maibe sira rasik mak hamrik iha oin kontra Portugal. Rai sira hanesan Reinu Unidu, Alemanha, Fransa, Olanda no Estadus Unidus fa’an kilat ba Indonezia no halo presaun maka’as ba Portugal atu husik hela no haluha tiha Timor. Problema Timor nian atu haluha tiha ona husi komunidade internasional.

Timor-Leste iha sorte, Portugal nudar Potensia Administrante, sira la-trai Timor-Leste hanesan Espanha trai povu Sahara Osidente, nebe ninia kazu hanesan loloos Timor nian. Sahara Osidente, kolonia Espanha nian, invade no okupa husi Maroko iha 1975, hanesan Timor kolonia Portugal nian, invade no okupa husi militar Indonezia iha 1975. Portugal hamrik metin nafatin, ho tulun husi eis-kolonia sira iha Afrika, hein atu diresaun anin nian muda, halis ba luta libertasaun no ukun-rasik-an ba Timor-Leste.

Mudansa ida ne’e hahu sente iha dekada 90, liuliu bainhira António Guterres eleitu ba primeiru-ministru Portugal nian iha 1995. Ha’u kuinese António Guetrres ba dala uluk iha konferensia imprensa ida, hafoin ami to’o iha Portugal, depoisde okupa embaixada Estadus Unidus Amerika nian iha Jakarta, iha loron 12 to’o loron 24 fulan  novembru 1994. Ida ne’e konferensia imprensa dahuluk RENETIL nian iha Portugal. Molok ne’e, hafoin tun iha aeroportu internasional Humberto Delegado iha Lisboa, ami labele ko’alia ba jornalistas sira, maski jornalistas nasionais no internasionais hobur ami hanesan nehek iha aeroportu. Reprezentasaun Conselho Nacional da Resisteencia Maubere (CNRM) nian iha Portugal, hato’o ba ami, tuir orientasaun Ramos-Horta nian, hein nia to’o la’i iha Lisboa mak atu halo halo konferensia imprensa hamutuk. Tempu ne’e, Ramos-Horta hanesan Reprezentante Espesial CNRM nian ba rai-li’ur.

Liu tiha loron balu, foin Ramos-Horta to’o iha Lisboa, no Reprezentasaun CNRM nian iha Portugal, organiza konferensia imprensa ida. Konferensia imprensa ne’e halo iha fins fulan novembru 1994, iha sede Associação 12 de Novembro nian, fatin nebe, ikus mai, sai mos sede Diresaun Jeral RENETIL iha Exterior nian. Fatin ne’e oferese husi Rui Marques, prinsipal organizador Lusitânia Expresso, roo nebe, iha 1992, lori joven ho estudante sira hamutuk 120 husi rai 23, inkluindu figura publiku balu hanesan eis-prezidente Republika, Ramalho Eanes, ho misaun paz ba Timor, perkore Atlantiku no mai to’o ona iha tasi Timor. Sira mai atu tau ai-funan ba martir sira nebe mate no lakon iha masakre Santa-Kruz iha Novembru 1991. Roo ne’e lato’o tama iha Dili tanba militar Indonezia sira satan sira iha tasi Timor, biar nune’e misaun ida ne’e hetan kobertura boot husi media internasional sira kona-ba problema Timor-nian.  

Iha konferensia ne’e, António Guterres, nebe iha biban neba, sei hanesan lider opozisaun, mos tuir, konvida husi Ramos Horta. Guterres iha biban neba hanesan sekretariu-jeral Partido Socialista nian, lider prinsipal opozisaun nian. Iha meja konferensia nian mak Ramos-Horta, António Guterres no Domingos “Naga-Soro” Sarmento Alves, porta-voz estudantes na’in 29 nebe okupa embaixada Estadus Unidus iha Jakarta no hanesan mos representante RENETIL nian. Iha konferensia imprensa ne’e, Guterres reafirma kompromisu husi Partidu Socialista nian atu kontinua luta hodi buka solusaun ba problema Timor-Leste nian, tuir timor-oan sira nia hakarak. Iha konferensia imprensa ne’e, jornalista labarak ona hanesan iha aeroportu, barak liu, fila tiha ona ba sira nia rain.

Hafoin tinan ida, PS manan eleisaun lijislativa iha Portugal, António Guterres eleitu ba primeiru-ministru. Hanesan Responsavel Prinsipal RENETIL nian iha Exterior, ha’u haruka surat felisitasaun ida ba nia kona-ba PS nia vitoria no hili ona nia ba Primeiru-Ministru. Iha surat, fo hanoin ba nia atu labele haluha problema Timor nian, no tulun timor-oan sira nia luta ba autodeterminasaun no ukun-rasik-an. Lahein atu hetan resposta ruma husi nia, tanba RENETIL haruka surat barak ona ba xefe governu no xefe estadu sira, nunka hetan resposta ruma. Dala ida ne’e, hetan resposta ida, ida ne’e la’os de’it hanesan motivu ba orgulho ida, maibe mos hanesan esperansa ida, tanba iha surat ne’e hatudu governu foun nia determinasaun hamrik metin iha timor-oan sira nia sorin atu buka solusaun tuir timor-oan sira nia hakarak. Iha resposta Guterres hakerek ho lian portuges no traduz ona ba tetun hanesan tuir mai:

“Exmo. Senhor

CARLOS DA SILVA LOPES

Responsavel Prinsipal

RENETIL Nian iha Exterior

Rua do Comércio, 8-1º

1100 LISBOA

 

 

Lisboa, Loron 10 fulan Outubru 1995

Karu amigu,

 

 

Liu husi surat ne’e, ha’u hakarak agradese ba V.Exa., ba mensajen kmanek felisitasaun nian nebe haruka mai ha’u, lori dirijente, militante no simpatizante sira RENETIL nia naran.

Ha’u hakarak aproveita biban ida ne’e hodi hateten dala ida tan ha’u nia Governu ninia objetivu metin hodi ezerse nafatin influensia iha nivel internasional hodi garante respeitu ba rezolusaun sira Nasoins Unidas nian relasiona ho problema Timor-Leste nian, no ba direitu nebe labele kedas fokit sai kona-ba autodeterminasaun ba povu Timor-Leste.

Ha’u hein bele sura ho V.Exa. nia kolaborasaun iha sentidu ida ne’e, dialogu ho lejitimu reprezentante sira hotu povu Timor-Leste nian, ita serbisu hamutuk hodi atinji solusaun justa no lijitima ida, nebe serbi di’ak liu interese no aspirasaun sira povu Timor-Leste nian.

Ho kumprimentus kmanek

António Guterres."

António Guterres, lider ida matenek no astutu (cerdik), aten-brani, orador boot no umanista. Ema asaun nian, funu-na’in, no dialogu nian, em demokrata lolos no iha ispiritu sosial aas. Desde hili nia ba primeiru-ministru, António Guterres hatudu duni ninia kompromisu ba kestaun Timor-Leste nian, la’os ho liafuan de’it, maibe mos ho asaun konkreta sira. Iha 1996, nia partisipa iha Simeira Azia-Europa (ASEM) iha Bangkok, Tailandia. Iha biban neba, nia sei foun iha mundu diplomasia, ema barak laran rurua ba ninia kapasidade no aten-brani. Ditador Soeharto sei maka’as tebes no hetan respeitu maka’as husi lider mundial sira, tanba Indonezia hanesan potensia ekonomika boot no rai ida nebe iha influensia liu iha ASEAN. Soeharto iha relasaun metin ho rai osidente sira, la’os de’it interese ekonomiku, komersial no politiku, maibe mos tanba ninia pozisaun anti-komunista, liuliu iha kontestu ida nebe, rai Indoxina sira, hanesan Laos, Kamboja no Vietnam, monu ona ba dominiu komunista nian. Karik Indonezia monu tan mak rai ASEAN tomak sei monu namatate ba kontrolu komunizmu nian.

Estadus Unidus no rai osidente sira la-presiza haruka forsa ba Indonezia hanesan sira haruka ba Vietnam hodi funu hasoru komunizmu. Ho apoiu moral, politiku, ekonomiku, no ekipamentu militar, naton ona ba Soeharto hodi satan influensia komunista iha Indonezia. Ho apoiu osidente nian, Soeharto la’os de’it halo monu Soekarno, nebe revolusionariu, eskerda no protetor PKI (Partai Komunis Indonesia) nian, maibe mos halo masakre ba ninia sidadaun sira nebe tuir PKI. Ema liu rihun atus lima mak hetan oho, rihun atus mak sai dadur no balun soe ba ilha Buru, iha Papua. Ida ne’e mak tusan boot husi rai osidente sira ba Soeharto no Indonezia.

 Besik atu tama iha Simeira Azia-Europa (ASEM), mosu ona informasaun, rai barak sei halo presaun ba Portugal atu labele ko’alia kona-ba problema Timor nian. Tan ne’e, jornalista sira koko António Guterres nia aten-brani, sira husu nia: “Na’i Primeiru-Ministru, sei foti ka lae kestaun Timor nian? Ta’uk atu estraga Simeira, los ka? (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 230).

Foufoun, nia lakohi hatan, maibe hetan presaun beibeik, nia hodibit ko’alia: “Ha’u sei lataka ibun.” (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 233). Deklarasaun ne’e hetan resonansia iha Jakarta, no Indonezia hatan kedas hodi bolu embaixador sira Uniaun Europeia nian iha Jakarta, no ameasa sei dada-an husi Simeira ASEM, karik Portugal foti kestaun Timor-Leste nian. John Major, Primeiru-Ministru britaniku rasik, husu hapara diskusaun karik ema balun foti kestaun kontroversa sira, inklui kestaun Timor-Leste nian. La’os de’it John Major mak halo presaun, embaixador Claude Blanchemaison, diretor-jeral ministeriu negosius estranjeirus Fransa nian ba Azia no Oseania mos halo ameasa, se Portugal foti kestaun Timor nian iha Simeira dahuluk ASEM nian, Portugal sei simu nia konsekuensia. Presaun hanesan mai mos husi uma na’in, primeiru-ministru Tailandia.

António Guterres hatan diplomatikamente ba rai sira nebe bolu ba an rai sivilizadu no demokratiku hanesan Reinu Unidu, Fransa, no seluk tan, maibe ba interesse ekonomika sira la-diferente ho rejime autoritariu sira. Guterres hatan ba sira hanesan ne’e: “Di’ak, ita reprezentante husi rai oioin sivilizasaun mundu nian, ha’u hanoin entre ita asuntu saida de’it bele foti, laiha problema ruma, ho forma ida diplomatika no construtiva...” (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 236).

Primeiru-ministru António Guterres hatudu duni ninia matenek no astusia (kecerdikan). Nia lahamosu deskonfortu entre membru sira husi Azia no Europa nian durante Simeira. Maski mesak, nia halo politika ida ho dalan ida matenek tebes no elegante, konsege dudu Soeharto nebe katuas liu, no sei maka’as tebes iha biban neba, ba pozisaun ida nebe halo tuir Guterres nia hakarak. Iha final husi sorumutu informal ida, iha nebe xefe estadu no governu sira hotu hamrik ona no atu husik hela sala, Guterres haree ditador Soeharto hamrik iha nia oin. Nia hakbesik ba Soeharto hodi dehan:

“Tur iha ne’e tanba ha’u hakarak atu koalia ho itaboot – nia tur tiha. Ha’u tur iha nia sorin no dehan ba nia: Haree, ita nia relasaun sira kotu kle’ur ona, ha’u iha proposta ida atu halo ba itaboot, ami aseita loke sesoins interesse no itaboot sira husik tiha dirijente timor-oan sira nebe dadur hela.” Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 236).

Asaun politika no diplomatika António Guterres nian lahela iha ne’e de’it. Nia hakarak hakotu lais sofrimentu naruk timor-oan sira nian iha okupasaun Indonezia nia okos. Maski iha presaun husi fatin oioin, iha Simeira ASEM, nia fila hikas no hakas tan dala ida. Aproveita biban hodi hahi ispiritu Bangkok nia tanba deside ona atu lakoalia kestaun bilateral sira, nia mos foti kestaun Timor nian, kestaun nebe, ba nia, la’os problema bilateral entre Indonezia no Portugal nian de’it, maibe mos kestaun iha ambitu Nasoins Unidas nian:

“Ha’u hakarak hahi ispiritu Bangkok nian, ba desizaun nebe hola ona atu labele foti kestaun bilateral sira iha ne’e... asuntu bilateral ida nebe ami iha ho Xina, nebe la’o di’ak tebes, mak Makau, hanesan exemplu... kestaun seluk nebe ami iha, nebe la’os bilateral, kestaun ida iha ambitu Nasoins Unidas nian, mak kona-ba Timor-Leste, maibe ha’u hakarak dehan iha ne’e, horiseik ha’u hetan malu ona ho prezidente Soeharto, ha’u halo proposta ida, no ha’u hanoin ida ne’e inisiu foun ida, dialogu foun ida.” (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 237).

António Guterres konsege aprezenta kestaun Timor-Leste ho dalan ida efikaz, liu husi diplomasia ida matenek tebes. Nia ko’alia momos kestaun timor-oan sira nian, hamate argumentu sira nebe dehan problema Timor problema bilateral, no laiha ema ida hamrik hodi taka nia ibun, pelu kontrariu, ninia intervensaun hetan kobertura boot husi media internasional sira. No mos laiha sansaun ruma ba Portugal tuir embaixador Claude Blanchemaison nia ameasa, no Indonezia mos lahusik hela Simeira. Ida ne’e mak vitoria dahuluk António Guterres nian.

Liu tiha tinan balu, seidauk husik hotu lider timor-oan sira, ho aseitasaun rezistensia nian, Portugal konsege halo akordu ida ho Indonezia, hodi loke sesoins interese iha Jakarta no Lisboa, ho objetivu atu halo la’o lais prosesu rezolusaun ba problema Timor-Leste nian. Sesoins interesse ne’e, Indonezia mak interesadu liu, tanba kleur ona, sira mai ho hanoin no objetivu ida atu aselera lais prosesu integrasaun, maibe anin lahuu tuir sira nia hakarak.

Tempu liu lais tebes, to’o ona ninin no rohan, to’o duni biban nebe timor-oan sira hein: REFERENDU. Hafoin asina akordu balun, deside atu halo referendu iha loron 30 fulan agostu 1999.

Foufoun, Portugal lakohi no laran rurua aseita responsabilidade seguransa ba referendu entrega ba Indonezia, ta’uk Indonezia halo manipulasaun, terror no intimidasaun bele halo povu la-sente livre hili, ida ne’e bele benefisia Indonezia. Durão Barroso, eis-ministru negosius estranjeirus Portugal nian, tama iha sira nebe lasimu ida ne’e. Asuntu ida ne’e atu fahe tiha politiku portuges sira. Maibe, lider rezistensia sira, nebe kuinese liu sira nia povu, halo Portugal fiar katak, povu sei lahili integrasaun tanba, tinan 24 okupasaun Indonezia nian, sira halo timor-oan sira terus liu ona. Adia referendu bele lakon biban ne’e rohan laek. Portugal rona no halo tuir rezistensia nian konseillu no simu responsabilidade seguransa ba referendu entrega ba Indonezia.

Iha loron 30 fulan agostu, biar iha ameasa, terror ho intimidasaun oioin, timor-oan sira nadodon ba fatin votasaun. Iha loron 4 fulan setembru, Nasoins Unidas fosai rezultadu referendu nian, hatudu timor-oan wa’in boot lasimu proposta autonomia espesial iha Indonezia nia okos, katak Timor-Leste tenki haketak-an husi Indonezia. Maibe, milisia pro-integrasaun sira, nebe tulun husi forsa seguransa sira Indonezia nian, nebe lolos garante seguransa, lalaran ksolok ho rezultadu konsulta popular nian, sira sobu, sunu, oho no halo Timor laran tomak sai ahukdesan. Ema barak mate, rihun atus hakiduk ba foho no ai-laran, rihun atus seluk obrigadu husi forsa Indonezia no milisia sira hodi hakiduk ba Indonezia, hamosu situasaun ida kaos total no la-kontroladu. Ho violensia nebe Indonezia rasik hamosu, hakarak hatudu ba mundu katak timor-oan sira labele ukun-an, tanba sira funu malu hela de’it, no ema barak liu mak lakohi ukun-an, tanba ne’e sira sees ba Indonezia. Maibe Indonezia falha total no la-konsege sira nia objetivu. Falha dahuluk, hakarak kaer seguransa konsulta popular nian hodi halo manan sira nia opsaun autonomia espesial ba Timor, maibe lakon, falha daruak, kria kaos iha Timor laran tomak no hamosu violensia oioin, hodi justifica Timor labele ukun-an, maibe timor-oan sira matenek, lahatan provokasaun no violensia sira nebe desenhada, pleneada ka premeditada husi Indonezia sira liu husi asaun sira milisia nian.

Ho kaos total ne’e, povu Timor-Leste moris iha ansiedade (kecemasan), dezesperu (keputusasaan) no sofrimentu ida todan tebes. António Guterres no Jorge Sampaio, lider portuges sira ne’e mos sente tebes sofrimentu timor-oan sira nian no buka solusaun sira lais atu evita atrosidade (kekejaman) sira husi milisia no forsa sira Indonezia nian.

Guterres tetu atu husik hela ninia pozisaun nudar primeiru-ministru karik violensia la’o nafatin, tanba, ba nia, konsulta popular hanesan responsabilidade hamutuk Portugal nian mos. Nia fiar karik violensia la’o nafatin halo ema portuges sira sei lakon konfiansa ba ninia governu, tanba ninia governu iha kompromisu ba realizasaun no supervizaun ba referendu.

Iha biban hanesan, iha loron 8 fulan Setembru 1999, povu portuges sira tun iha dalan, hatudu sira nia solidariedade ba timor-oan sira. Ema atus rihun halibur iha Lisboa, forma kordaun umanu ida ho naruk kilometru 10, nebe liga sede ONU nian ba embaixada rai membru permanente Konseillu Seguransa sira nian, hotu-hotu hatais mutin. Iha janela sira, ema tara hena mutin hanesan simbolu husu paz ba Timor. Iha loron hanesan, iha Portugal tomak, ema hotu hakmatek iha fatin, transporte sira hotu para, iha minutu 3 nia laran, halo 3 minutos de silêncio ba Timor, hodi fo omenajen ba timor-oan sira, nebe moris iha sofrimentu ida extremu, ho ema barak nebe brutalmente oho ona iha Setembru Negru.

 Iha loron 12 fulan Setembru 1999, RENETIL, Conselho Nacional Juventude Portuguesa (CNJ), Associação Nacional dos Jovens Empresários Portugueses, Associação Academica husi Universidade Setubal no Madeira, hamutuk organiza manifestasaun boot ida iha Madrid, Espanha. Ema portuges sira rihun ba rihun, ema baibain no figura publika sira, husi Portugal ba Madrid halo protestu boot iha embaixada Indonezia nia oin, ijiji hapara violensia no masakre sira. Balun ba ho nia kareta rasik, balun ba ho autokaru no komboiu sira nebe organizador sira prepara tiha ona. Balun ba ho aviaun no sosa mesak bilhete. Ema rihun ba rihun sai husi sidade oioin iha Portugal. Momentu esesional sira ne’e hatudu solidariedade ida maka’as tebes husi povu portuges ba Timor-Leste. 

Prezidente Jorge Sampaio ho primeiru-ministru António Guterres dere arame fila-fila ba prezidente Estadus Unidus, Bill Clinton, Primeiru-ministru Tony Blair, no lider politiku internasional sira seluk, halo presaun ba sira, atu haruka lais forsa intervensaun ba paz nian ida mai Timor. Ida ne’e hanesan nesesidade urjente ida hodi proteje ema sala laek sira. Sira rua mobiliza rekursu sira hotu nebe iha, atu iha nivel nasional ka internasional, hodi apoia timor-oan sira. Bainhira Estadus Unidus laran rurua atu apoia forsa internasional ida mai Timor, António Guterres no Jorge Sampaio deside ona, prepara tropa portuges bataillaun ida atu mai Timor. Roo funu Vasco da Gama bok-an ona husi nia baze iha Portugal atu mai Timor. Maibe, lakleur, Sekretariu-Jeral ONU nian, Kofi Annan, husu ba Portugal atu atua ho kuidadu no evita haruka forsa. Nia fo hanoin ba Portugal katak prezensa forsa rua bele halo situasaun sai difisil ba esforsu sira ba paz nian. Nudar nia rezultadu, roo ne’e fila hikas ba nia baze. (Haree iha Iribaha Uairuru: https://iribaha-uairuru.blogspot.com/search?q=Eng.+Ant%C3%B3nio+Guterres). Movimentasaun fragata Vasco da Gama ne’e, haree hanesan estratejia Portugal nian ida hodi halo presaun ba Estadus Unidus ho sira nia alidu osidental sira.

Frustrasaun, ansiedade no tensaun domina António Guterres hafoin koko dala barak la-konsegue ko’alia ho prezidente Clinton hodi hetan apoiu. Ninia desepsaun (kekecewaan) sai maka’as liu tan bainhira Sekretariu Defeza Estadus Unidus nian, William Cohen, hatudu publikamente ninia apoiu ba Indonezia. Situasaun ne’e sai aat liu tan ho resposta Konselleiru Seguransa Nasional prezidente Bill Clinton nian hasoru presaun sira Portugal nian, iha nebe nia dehan: "Ita bomba ona Kozovo la signifika ita mos ba bomba Dili.” (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 250).

António Guterres sente dezapontadu (kecewa) tebes no la-kontente ho deklarasaun hirak ne’e. Hanesan resposta, nia bolu embaixador Estadus Unidus nian iha Lisboa hodi husu esplikasaun, nomos atu ko’alia  ho prezidente Clinton. Pozisaun rurua Estadus Unidus nian halo Guterres hirus no preokupadu liu tan, liuliu tanba sofrimentu extremu nebe timor-oan sira hasoru. Atu presiona administrasaun amerikana nian hodi apoia Timor-Leste, nia husu tulun ba ninia amigu boot Tony Blair, primeiro-ministru britaniku nian, sira hotu sosialista, nebe desde inisiu krizi hamrik iha Portugal nia sorin.

Primeiru-ministru portuges halo presaun maka’as liu tan ba Estadus Unidus. Liu husi telefone ho ton tensa no dramatika ida, António Guterres ko’alia ho lian maka’as no firme ba Bill Clinton:

“Haree, O tenki iha konxiensia katak imi la’os hili entre Indonezia no Timor, imi hili entre Indonezia no Portugal, nebe parseiru NATO nian ida. Independentemente husi há’u nia hakarak, laiha kualker ipoteze ba Portugal atu mantein nia tropa sira iha Bosnia no Kozovo, hodi proteze ema Bosnio no Kozovare sira, no iha situasaun internasional hanesan la-proteze timor-oan sira. Katak, ida ne’e hanesan buat ida impossivel no la-depende ba ha’u. Ida ne’e sei halo masakre ida aat tebes... labele hanoin katak há’u iha hanoin aat, há’u labele halo buat seluk, Portugal tomak agora iha ne’e... ami iha dalan.” (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 251-252).

Molok ne’e, iha dada lia informal ida, ministru negosius estranjeirus Portugal nian, Jaime Gama, ko’alia ho klaru ba Madalena Albright, Sekretaria Estadu Negosiu Estranjeiru Estadus Unidus nian, katak Portugal tetu, bele sai husi NATO karik Estadus Unidus lafo apoiu ba ninia aliadu sira iha Aliansa Atlantiku. (Cf. O Mundo Não Tem de Ser Assim: Biografia de António Guterres, Latoeiro & Domingues, 2021, p. 249).

Karik Portugal husik hela NATO, Estadus Unidus no rai europa sira seluk sei hasoru problema seriu, tanba baze aerea NATO nian iha Lajes, Açores, hetan iha fatin ida estratejika tebes desde Segunda Guerra Mundial. Baze ida ne’e importante tebes ba operasaun sira NATO nian, fasilita tebes intervensaun militar iha rejiaun konflitu oioin iha Europa, Mediu Oriente no Azia. Aleinde ida ne’e, António Guterres mos fo hanoin ba Bill Clinton kona-ba manifestasaun sira iha Lisboa, iha nebe, mosu ona sentimentu anti-amerikanu sira iha Portugal, tanba Estadus Unidus ninia nonok ba masakre sira iha Timor.

Hanesan rezultadu husi presaun nebe halo husi António Guterres no Jorge Sampaio, no atu evita Portugal dada nia forsa husi Bosnia, Kozovo no NATO, Bill Clinton, bainhira tun husi aviaun iha Auckland, iha loron 11 fulan Setembru, durante nia viajen ida ba Nova Zelandia, foin ba dala uluk nia rekuinese situasaun nebe aat tebes iha Timor-Leste, no hatene militar Indonezia sira iha milisia sira nia kotuk. Nune’e, nia husu ba Indonezia hodi hapara violensia no Indonezia tenki simu forsa internasional ida hodi harii hikas paz iha Timor.  Ho mudansa pozisaun Estadus Unidus nian ne’e, loke ona dalan ba Konseillu Seguransa ONU nian, iha loron 15 fulan setembru 1999, aprova rezolusaun nº 1264 hodi forma forsa multinaional ida hodi harii hikas dame iha Timor. Bainhira haree Indonezia hanesan sei reziste, Bill Clinton ameasa atu halo sansaun ekonomika ba Indonezia. Tuir mai Pentagon hakotu relasoens militares ho Jakarta. Ida ne’e halo Indonezia nia liman-ain mamar, no liu de’it horas 48, Habibie, prezidente Indonesia aseita haruka forsa manutensaun paz ida mai Timor, forsa ida nebe kuinese ho INTERFET. INTERFET lidera husi Jeneral Peter Cosgrove, ema Australia, tun iha Dili iha loron 20 fulan Setembru 1999. Ho intervensaun INTERFET nian iha Timor, Indonezia dada nia forsa husi rai ne’e, hatadak fim husi okupasaun militar Indonezia nian iha Timor.

Forsa INTERFET hamutuk 11.500, mai husi rai 23: Australia, Nova Zelandia, Tailandia, Bangladesh, Brazil, Kanada, Dinamarka, Ejiptu, Fiji, Fransa, Alemanha, Irlanda, Italia, Jordania, Kenia, Malazia, Noruega, Filipinas, Portugal, Singapura, Coreia do Sul, Reinu Unidu no Estadus Unidus. Forsa boot liu husi Australia ho ema 5.500, Tailandia ho ema 1.600 no Nova Zelandia ho ema 1.200.

Jorge Sampaio kuinesidu hanesan advogadu Timor nian. Nia mate iha Setembru 2021. Hakerek ida ne’e hanesan mos omenajen ida ba nia. Nia sempre apoia Timor, desde nia sei hanesan prezidente Kamara Munisipal Lisboa, tuir mai hanesan Prezidente Portugal, nia hatudu kompromisu firmi ida ba problema timor-oan sira nian. Bainhira nia partisipa iha entrega premiu Nobel da Paz ba Ramos-Horta ho bispu Belo iha Oslo, iha 1996, nia forsadu atu halo debate ida ho embaixador Indonezia nian iha ONU, Nugroho Wisnumurty. Debate ida halo husi distansia dok, tanba Nugroho ko’alia husi Nova Iorke, no Samapio iha Oslo. Sampaio ho nia ingles ida perfeitu, ho argumentasaun diplomatika, juridika no umanitaria ida solidu, halo Nugroho nia argumentu sira monu ida-idak.

Iha loron 14 fulan Fevereiru 1996, nia eleitu hanesan prezidente Republika Portugal nian. Molok ne’e, iha loron 7 fulan dezembru 1995, iha ninia kandidatura dahuluk ba prezidente republika, nia konvida ha’u ba iha ninia sede kampanha nian. Ha’u lori ho militante RENETIL nian lubun ida. Nia hili loron 7 fulan dezembru la’os tanba buat seluk, maibe hakarak atu uza loron ida ne’e hodi hamutuk no hanoin hikas loron invazaun militar Indonezia sira nian ba mai kapital Dili, inisiu husi jenosidu hasoru timor-oan sira. Iha sorumutu ne’e, ha’u mos informa ba nia kona-ba asaun konjunta ida, nebe joven no estudante timor-oan no indoneziu-oan sira, atu halo iha embaixada Olanda no Russia nian, nebe hein de’it ona oras atu tun iha dalan. Asaun ne’e halo iha loron hanesan hodi fo hanoin ba mundu kona-ba konsekuensia sira husi invazaun nian, nebe halo mate ona timor-oan sira liu rihun atus rua. Hafoin fahe informasaun kona-ba situasaun iha Timor, ami hakat ba sala konferensia imprensa nian.

Iha konferensia imprensa, jornalista sira husu kona-ba ninia kandidatura, nunne’e mos kona-ba problema Timor nian. Buat nebe halo ha’u impresionadu tebes husi Jorge Sampaio mak bainhira jornalista sira husu, saida mak nia sei halo bainhira nia eleitu hanesan prezidente Portugal nian, nia hatan:

"Há’u hakarak manan eleisoins prezidensiais mai ne’e no ha’u sei serbisu maka’as atu povu Timor bele hetan lais ninia liberdade no ukun-rasik-an. Ha’u hakarak vizita Timor-Leste nudar prezidente Portugal nian iha Timor-Leste ida nebe ukun-an ona." (Saky, RENETIL iha Luta Libertasaun Timor-Lorosa’e: Antes Sem Título Do Que Sem Pátria!”, 2013, p. 437).

Afirmasaun hanesan mos ba jornal Expresso. Iha entrevista ida ho jornal Expresso, maski ho linguajen ida diferente uituan,  nia dehan: Ha’u hakarak, sinseramente, sai prezidente portugez dahuluk nebe eleitu atu ba Timor-Leste, hafoin ramata ona, ho dame, prosesu autodeterminasaun.” (https://www.rtp.pt/noticias/politica/os-temas-que-marcaram-a-passagem-de-jorge-sampaio-por-belem_es1060892).

Jorge Sampaio ema ida seria, umilde, sinsera no jeneroza, hanesam mos António Guterres. Ninia hanoin hirak iha leten, ema hanoin imajinasaun ida ka utopia ida, maibe sai realidade duni, nia kumpri duni ninia promesa. Iha 2001, hafoin Timor liberta-an husi Indonezia no sai rai independente ida, Sampaio hanesan prezidente dahuluk Portugal nian mak halo vizita mai Timor iha ninia segundu mandatu. Molok ami fahe malu, nia entrega livru ida ba ha’u ho titulu: “Um Olhar Sobre Portugal”, ninia autoria rasik, ho dedikatoria ida hanesan tuir mai:

“Ba Carlos da Silva Lopes ho nia kolega sira husi Timor-Leste. Respeitu boot ida ba itaboot nia luta no determinasaun, nomos ho laran metin ba futuru ida determina rasik ba imi nia Patria. Ho amizade boot, husi Jorge Sampaio.” (7 Dezº 95)." (Saky, RENETIL iha Luta Libertasaun Timor-Lorosa’e: Antes Sem Título Do Que Sem Pátria!”, 2013, p. 437).

Primeiru-ministru António Guterres, prezidente Jorge Sampaio no ministru negosius estranjeirus Jaime Gama, ema na’in tolu nebe, iha 1999, desizivu liu ba haruka forsa INTERFET mai Timor-Leste. Iha mos naran lubuk ida mak ita labele haluha, hanesan Mario Soares, Cavaco Silva, Durão Barroso, João de Deus Pinheiro, Ana Gomes, Quartim Santos, Fernando Neves, António Monteiro no seluk-seluk tan, sira hotu kontribui tebes ba solusaun problema Timor nian. Labele mos haluha belun boot sira hanesan Barbedo Magalhães, Luísa Teotónio Pereira, Rui Marques, Francisca Assis, no seluk-seluk tan, sira hotu nebe halo parte iha CDPM (Comissão para os Direitos do Povo Maubere), nebe desde inisiu kedas kontinua halo lakan ahi ba problema Timor atu mundu labele haluha Timor. Ba povu portuges tomak, nebe iha momentu sira difisil, sempre hatudu sira nia solidariedade maka’as ba povu Timor, sira mak ita nia maun-alin loloos. Maun-alin loloos mak sira nebe hamrik iha ita nia sorin iha momentu sira susar. Povu portuges hatudu tiha ona, sira hamrik iha timor-oan sira nia sorin to’o Timor-Leste hetan ninia libertasaun no ukun-rasik-an. Povu Timor-Leste sente orgulho tebes ba sira hotu. Ba sira, iha de’it liafuan ida: OBRIGADO.

 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30