Items filtered by date: Tersa, 12 Marsu 2024

Artigu ida ne’e diskute kona-ba polémika ne’ebé mosu iha sosiedade nia le’et tanba governu nia desizaun no prátika balun, ho nia implikasaun ba Timor-Leste nia estabilidade no seguransa.

Asuntu refere afeita ba Timor-oan barak nia moris, no mos ameasa ba seguransa nasaun tomak, Fundasaun Mahein (FM) fiar katak sosiedade sivíl nia papél esensiál atu promove debate públiku kona-ba asuntu ne’e. Wainhira ami públika informasaun no komentáriu ne’e, ami nia objetivu la’os atu halo ataka pesoal kontra ema individuu iha Governu.

Ami tenta atu dada públiku nia atensaun ba prátika ne’ebé FM no mos ema barak tan konsidera nu’udár violasaun prinsípiu ne’ebé estabelese ona iha Konstituisaun RDTL nian, no mos ameasa ba ben-estar no seguransa povu Timor-Leste nian. Nune’e, ami tenta atu haforsa Governu nia dezempeñu no lejitimidade hodi hametin justisa, seguransa no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé ekitável.

Observador barak nota ona katak Timor-Leste agora iha pozisaun ne’ebé krítiku tebes: ita nia nasaun enfrenta krize oi-oin liga ho kestaun sosiál, ekonómiku no polítiku, krize hanesan “fiscal cliff”, ekonomia estagnada, populasaun joven ne’ebé aumenta ba beibeik, servisu públiku funsiona la di’ak, sistema lei no orden ne’ebé fraku hela, no instituisaun seguransa ne’ebé sei frajil tebes.

Tanba seidauk iha mudansa bo’ot atu rezolve frajilidade hirak ne’e, iha tinan 2023 Timor-Leste tama fila fali ba iha Banku Mundiál nia lista “estadu frajil.”

Tuir FM nia hare’e, lidér sira sempre deklara katak sira sei foti asaun atu rezolve Timor nia problema bo’ot sira, maibé dala barak sira nia asaun la hatudu urjénsia ka seriedade. Governu IX deklara ona nia intensaun atu “estabelese fila fali Estadu de Direitu Demokrátiku”, no servisu la’o ona atu dezenvolve estratejía ba diversifikasaun ekonómika. Maibé, dezde Governu tomada posse iha fulan Juñu 2023, Governu enfrenta problema oi-oin hanesan korrupsaun, abuzu podér, falta transparénsia no violasaun lei no regras.

Nune’e mos, públiku hare’e katak polítika na’in sira kontinua uza rekursu públiku la ho responsabilidade ou ba interese pesoal no partidu, no mos la tau atensaun ba ema nia nesesidade bázika sira.

Foin lalais iha inísiu tinan 2024, relatóriu mosu iha públiku kona-ba krize iha sistema saúde tanba ai-moruk la iha. Sentru saúde iha munisípiu balun taka temporariamente tanba ai-moruk la iha.

Relatóriu sai dehan dotór iha ospitál simu despaixu husi Ministériu Saúde dehan la bele refere pasiente sira ba farmásia privada sira hodi sosa ai-moruk. Tanba ne’e dotór sira hakerek preskripsaun maibé la tau naran, tanba sira hakarak fasilita pasiente asesu ai-moruk maibé tauk hetan sasaun ruma husi governu. Au mezmu tempu, Ministériu Saúde la renova kontratu pesoal saúde barak, signifika ema ho esperiénsia barak troka ho ema esperiénsia menus.

Rezultadu seluk husi krize ai-moruk maka polémika bo’ot liga ho kontratu ba fornesimentu ai-moruk ba Ospitál Nasionál (HNGV). Iha fulan Outubru 2023, kompañia Sali-Magu Lda. manán kontratu husi Ministériu Saúde ho valór $6 milloens ba fornesimentu ai-moruk ba HNGV liu husi “ajudikasaun direita.” Iha fulan Dezembru, Ministra Saúde atuál deklara iha públiku katak Sali-Magu importa ona ai-moruk husi li’ur. Maibé, Alfándegas responde dehan katak kompañia refere la rejistu atu halo importasaun ai-moruk.

Tuir mai, kompañia rasik rekoñese katak sira la importa ai-moruk, maibé sosa fali husi farmásia privada iha rai laran. Depois, relatóriu balun sujere katak Sali-Magu sosa ai-moruk barak husi farmásia privada ida ne’ebé kontrola husi ofisiál saúde públiku senior ida.

Aleinde krize no polémika iha sistema saúde, Ministériu Edukasaun deside atu la renova kontratu mestre hira, ne’ebé hamosu demo iha Dili.

Husi mestre sira ne’e, balun halo servisu voluntáriu durante tinan barak, no kontribui sira nia osan rasik atu hari’i eskola iha sira nia komunidade tanba governu la aloka orsamentu. Governu fo esplikasaun no afirma katak nein eskola públika ida falta mestre, maibé FM rona relatóriu katak eskola públika balun falta duni mestre tanba Governu nia desizaun atu la renova kontratu. Maske nune’e, FM deskonfia katak ema barak iha públiku sei hare’e akontesimentu ne’e hanesan ezemplu ida ne’ebé hatudu Governu ladún prioritiza ema baibain nia moris wainhira foti desizaun.

Polémika ida tan ne’ebé la’o dadaun mak debate kona-ba membru governu halo viajen barak ba rai li’ur, lori ema barak, toba iha otél kar-karun, no gasta osan barak. Ezemplu bo’ot ida maka foin dadauk Governu Haruka delegasaun kompostu husi ema na’in 120 resin ba Abu Dhabi hodi partisípa iha konferénsia WTO nian. Relatóriu iha jornál hatudu katak Governu gasta besik $1 millaun atu selu per diem no billete aviaun de’it. Governu promete atu “responsabiliza governasaun” no garante sustentabilidade ekonómika, maibé prátika ne’e hatudu realidade ne’ebé la hanesan. Aleinde ne’e, lidér sira halo posting beibeik iha média sosiál atu hatudu sira nia atividade internasionál sira. Imajen furak sira ne’e xoke fali ho realidade iha terrenu, iha ne’ebé ema Timorr barak kontinua moris iha kondisaun ne’ebé mukit tebes, falta saneamentu, nutrisaun ka rendimentu ne’ebé adekuadu.

Politizasaun instituisaun seguransa kontinua nafatin, hanesan wainhira governu hasai xefe departmentu ne’ebé respeitadu tebes, no nomeia individuu ne’ebé la kredível tanba sira envolve ho abuzu podér no irregularidade barak. Iha parte seluk, xefe departmentu balun kontinua servisu maske sira envolve direita iha irregularidade bo’ot. Trend ida ne’e hafraku integridade institusionál no estadu nia lejitimidade, no mos aumenta risku korrupsaun iha estrutura estadu. FM preokupa tebes rona katak membru forsa seguransa barak la satisfás ho lideransa F-FDTL, Servisu Intelijénsia Nasionál no Ministériu Defeza no Interior. Sira sente katak lideransa nia desizaun barak influénsia husi interese pesoal no partidu, duké apoia instituisaun rasik atu haforsa kapasidade hodi kumpre nia misaun. Istória pasadu hatudu katak divizaun iha instituisaun seguransa sira perigozu tebes tanba bele provoka instabilidade polítika. Pior liu wainhira públiku hatudu nia frustrasaun ho governu nia desizaun, no iha mos divizaun bo’ot hanesan lealidade partidária no rejionalizmu.

Foin dadauk FM hakerek analiza ida kona-ba Governu nia polítika liga ho Naktuka no fronteira ho Indonéiza. Ami hare’e katak ezemplu ne’e hatudu oinsá Governu dala barak foti desizaun sein konsulta ho komunidade afeitadu. Maske Primeiru Ministru afirma ona katak akordu final ho Indonézia sei tuir komunidade nia hakarak, ema barak duvida tanba deskonfia governu rua – Timor-Leste ho Indonézia – rezolve ona kestaun fronteira ne’e. Akontesimentu ne’e hatudu katak lidér polítiku iha Timor-Leste tenke kumpre prinsípiu demokrasia. Observador barak hakerek ona kona-ba “konsultasaun públiku” iha Timor-Leste dala barak ho karakter “sosializasaun,” signifika governu esplika de’it ba komunidade saida mak governu deside ona. Lidér sira tenke rekoñese importánsia konsulta ho komunidade ho substantívu antes halo desizaun ne’ebé afeita direita ba komunidade nia moris. Se la’e, governu sei kria impaktu negatívu ba ema nia moris, no mos halo sidadaun sente eskluidu no provoka instabilidade sosiál.

Wainhira governu sobu estrutura ilegal sira iha Dili laran hamutuk ho forsa seguransa sira, governu la hatudu seriedade atu implementa lei ho konsistente, no mos hatudu nia karakter autoritária. Tuir lei, estrutura barak iha Dili laran illegal duni, no lei justifika sobu. Maibé kleur ona la iha implementasaun lei, derepente governu tun atu sobu, no la fo alternativa ruma ba komunidade. Asaun ne’e traumatiza fali sidadaun sira no mos hafraku sira nia moris ekonómiku. Maske sira halo estrutura ilegal no la seguru, estrutura sira ne’e reprezenta povu nia inisiatíva atu buka moris, tanba kleur ona estadu la halo regulamentu no falta oportunidade iha ekonomia formál. Situasaun ne’e hatudu katak governu tenke hanoin didi’ak kona-ba oinsá bele adapta nia métodu implementasaun lei ne’e hodi la bele estraga ema ki’ik sira nia vida ekonómika.

Iha pasadu, governu “sobu” merkadu ilegal sira wainhira delegasaun bo’ot foin atu mai husi rai li’ur. Tanba ne’e, FM kestiona tanba sá mak governu derepente hakarak implementa lei sira liga ho estrutura ilegal sira no ijiene no orden públika? Governu halo ne’e tanba nia vontade atu hametin lei no orden no garante seguransa públiku, ou governu tenta atu hamoos Dili nia imajen ba ema bo’ot no vizitante estranjeiru sira hanesan Papa Francisco ne’ebé planu atu vizita Timor-Leste tinan ne’e? Governu nia desizaun atu aloka $12 milloens atu prepara ba Papa nia vizita hatudu oinsá governu prioritiza nia imajen rasik duké ema ki’ik sira nia ben-estar no vida moris. Pur ezemplu, orsamentu ne’e besik metade alokasaun iha Orsamentu Estadu 2024 nian ba bee-moos no saneamentu ba nasaun tomak. FM mos kestiona tanba sá mak governu deside atu aloka $15 milloens tan ba Konferénsia Espiskopal 2024; alokasaun ne’e nia benefísiu ba povu Timor-Leste nia moris ne’e saida?

Lidér polítiku sira ohin loron hatene oinsá atu promove sira nia imajen di’ak ba públiku. Sira promete atu kombate korrupasaun, nepotizmu no gasta rekursu arbiru, maibé prátika hirak ne’e kontinua dezde uluk to’o agora. Tinan ba tinan, sentenas milloens – ou karik billoens – husi povu nia osan gasta ba projetu sein fiskalizasaun no sein benefísiu klaru ba povu baibain nia moris. Au mezmu tempu, ema ho koneksaun polítiku sai riku tebes. Estadu nia mekanizmu transparénsia la funsiona lolos, tanba ne’e la bele prevene abuzu no fallansu sira ne’e. Kazu balun la’o ba oin, no ema polítiku balun tama iha tribunál, maibé kazu barak tan la mosu iha Ministériu Públiku. Parlamentu Nasionál aprova Lei Anti-Korrupsaun iha tinan 2020, maibé instituisaun judisiária sira seidauk hetan apoiu ne’ebé nato’on atu bele implementa lei ne’e no másimu.

Tanba abuzu pozisaun públiku, gastus ba viajen no projetu sira ne’ebé bo’ot tebes, no kondisaun moris ne’ebé la iha mudansa, membru públiku barak sente frustradu no hirus. Loron-loron iha jornál, blog no média sosiál, sidadaun Timor-Leste ezije ba Governu atu foti asaun hodi kombate korrupsaun, la bele gasta osan estadu arbiru, no para desizaun arbitrária ne’ebé fo impaktu negatívu ba ema baibain nia moris. Atu hatudu katak Governu iha duni vontade atu garante Estadu de Direitu Demokrátiku, Governu tenke rona sidadaun sira nia preokupasaun. Au mezmu tempu, esensiál tebes atu hapara prátika arbitária no diskriminatíva ne’ebé hafraku integridade instituisionál no denvolvimentu kapasidade, liu-liu iha setór seguransa. Se Governu hatudu boa vontade atu responde ba kestaun hirak ne’e, públiku bele fiar estadu no estadu bele garante estabilidade. Ida ne’e sei fasilita implementasaun estratéjia atu hari’i futuru ida ne’ebé pasífiku, prósperu no seguru ba povu Timor-Leste tomak.

 
 
Published in Opiniaun

DILI: Ema ho Difisiensia (EhD) no Idozu sira ne’ebé moras la labele la’o atu simu bolsa husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) liu husi Institutu Nasionál Seguransa Sosial (INSS), ho Banku Nasional Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) sei halo pagamentu iha sira-nia uma.

Published in Nasional

DILI: Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), liu husi Institutu Nasionál Seguransa Sosial (INSS), selebra ona akordu ho Banku Nasional Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) hodi halo pagamentu ba benifisiáriu idozu no defisiénsia hamutuk 97,644 ba kada fulan, ne’ebé faze dahuluk sei hahú iha loron 18 fulan-Marsu 2024.

Published in Nasional

DILI: Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS), liu husi Rede Ba Saude Iha Timor-Leste (REBAS-TL), husu ba Minsteriu Saúde (MS) atu rejista ona dadus kona-ba ema mate, iha Timor-Leste.

Published in Nasional

DILI: Organizasaun Sosiedade Sivil (OSS) liu husi Rede Ba Saúde Timor-Leste, husu ba governu atu estabelese ona laboratorium ba kontrolu kualidade ai-han ne'ebé importa husi rai li’ur.

Published in Nasional

DILI: Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) hamutuk ho Rede Ba Saude Timor-Leste realiza dialogu nasionál ho Ministériu Saúde kona-ba sistema saúde ha Timor-Leste, ho tema haforsa kolaborasaun servisu entre Ministériu Saúde ho Organizasaun Sosiedade Sivíl hodi lori kualidade servisu saúde ba Timor oan hotu.

Published in Nasional

Independente Digital TV