Tinan 49 FALINTIL Luta la'ós Diferente mas Úniku Featured

By Domingos Gomes Agostu 21, 2024 447
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMJFA), Domingos Raul "Falur Rate Laek". Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMJFA), Domingos Raul "Falur Rate Laek".

DILI: Loron 20 Agostu, komemora Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) da bala 49 ho nia luta, ne’ebé la’os diferente, maibe úniku ne’e mak tempu reflesaun no tempu ba mudansa.

Iha diskursu Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMJFA), Domingos Raul "Falur Rate Laek" hateten, durante tinan barak nia-laran hasoru momentu susar barak, maibé defensór sira, liuliu funu-na'in sira ne'ebé ho aten-barani, sempre hamriik hodi defende sira-nia rai no sira-nia povu ho sira-nia moris, ne'ebé hetan ona respeitu boot no onra ba nafatin.

Nia dehan, abilidade militár husi komandante sira maka fatór krusiál ne'ebé kontribui ba independénsia. Iha batalla desiziva funu nian sira hatudu superioridade husi sira-nia estratéjia no tátika sira no hatudu ho brillante sira nia domíniu ba arte funu nian. Sira-nia naran glorioza, proeza militár no tradisaun vitórioza sira sei hatutan husi jerasaun ba jerasaun.

Tanba ne’e, halibur hamutuk iha eventu solene ne’e, ne’ebé selebra tinan-tinan hodi fó onra ba sakrifísiu, sentidu patriótiku, korajen no aten-barani husi mane no feto FALINTIL, ne’ebé ho sira-nia raan rega fini ba liberdade atu bele moris iha nasaun ida livre no independente.

Aten-barani no patriotizmu husi nasaun ne'e nia oan-mane sira, ne'ebé iha faze oioin istória nian, satan netik sira nia rai doben nia interese liu sira nia interese rasik.

"Ohin ita hotu iha ne'e atu agradese, atu garante katak sakrifísiu ne'ebé sira halo ona hetan apresiasaun eterna. Eroi no eroína sira-ne'e selu sakrifísiu ikus liu ba kauza ne'ebé boot liu sira-nia an rasik, hodi fó onra no hahi'i sira-nia aten-barani, mane no feto sira-ne'e, hein katak iha prosesu konsolidasaun no dezenvolvimentu nasionál, ita-nia líder sira sei husik ba kotuk sira-nia diferensas, sira-nia ódiu no espíritu vingansa polítika," dehan Jenerál Falur, iha Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada-Dili, horisehik.

Mai hotu hasa'e bandeira nobre inkluzaun, justisa, ekuidade, kondisaun hanesan, toleránsia no unidade nasionál. Nasaun boot sira harii bainhira ema hotu-hotu iha liafuan atu ko’alia no hetan tratamentu hanesan iha planu boot nasaun nian.

Rekonkista independénsia no libertasaun rain, labele haluha temi prosesu rekonsiliasaun ne’ebé nu’udar mós rezultadu husi dezenvolvimentu luta libertasaun nian, no planu na’i-ulun sira-nian, sai realidade.

"Ita bele diferensia prosesu ida ne’e iha faze ka momentu rua, ho objetivu hanesan atu hakalma, estabiliza no fó deskulpa ba situasaun sira ne’ebé ladún pozitivu iha pasadu, no foka ba harii futuru ita-nia rai, ikus mai iha ambiente trankuilidade, kooperasaun, kolaborasaun no komuñaun iha aseitasaun ba objetivu sira ne’ebé deside ona no sei deside husi lideransa nasionál sira," informa nia.

Nune’e, bele konsidera momentu dahuluk ka prosesu rekonsiliasaun nian, ne’ebé akontese iha nível internu, nasionál, entre timoroan hotu-hotu, iha komandu úniku luta nian, hetan orientasaun husi lideransa superiór husi sira ne’ebé iha responsabilidade boot atu halibur hamutuk no lidera esforsu hotu-hotu atu alkansa libertasaun rai-lulik, sira komprende no submete sira-nia interese pesoál no objetivu sira hodi favorese interese nasionál no patriótiku.

Prosesu ida-ne'e nu'udar ezemplu ida katak, só liuhusi uniaun, liu husi sentidu identidade nasionál no patilla valór istóriku no kulturál sira husi pasadu no povu mak sei bele atinje meta sira ne'ebé define ona atu futuru ne'e nakonu ho susesu, dezenvolvimentu ba rai no povu.

Momentu ka prosesu daruak, ne'ebé hahú husi líder polítiku nasionál sira, iha relasaun ho rekonsiliasaun ho sira ne'ebé, durante períodu okupasaun nian ne'ebé tinan naruk no todan, oho, halo opresaun no halo sai atan, maski nune`e sira nia asaun hotu, la konsege konkista adezaun, neim submete vontade ba sira.

Rekonsiliasaun ida-ne'e reflete ideia katak dala-barak la'ós povu mak responsavel prinsipál ba asaun sira hosi sira-nia nasaun nia líder polítiku sira no mós ba sirkunstánsia sira ne'ebé lori ba eventu balun.

Maibé signifika mós katak respeitu ida ne'e tenke hetan retribuisaun, katak hotu hanesan iha komunidade nasaun sira-nia oin, katak la'ós iha nivel diferente ka inferiór.

Rekonsiliasaun la serve atu haluha, la serve tipu submisaun ruma, ida-ne'e afirmasaun ba vontade di'ak, sentimentu perdaun no umanizmu nian, hakarak atu progresa iha kondisaun tratamentu hanesan, la ho kaer metin ba memoria aat sira iha pasadu.

"Ida-ne’e mak loron atu selebra ita-nia unidade nasionál, kbiit ne’ebé sempre sai nu’udar baze ba ita-nia susesu hotu, hodi tau iha konsiderasaun katak Timor-Leste moris ho lema “Unidade, Asaun no Progresu," afirma nia.

No iha lema unidade nasionál ida-ne’e nia okos mak sei harii futuru ne’ebé hakarak, tanba la ho determinasaun, espíritu sakrifísiu no intelijénsia, mehi libertasaun nasionál povu timoroan nian sei la sai realidade.

Nu'udar halibur hamutuk iha nasaun tomak, mai keta haluha família sira husi sira ne'ebé selu folin ikus, mai fó ba sira razaun ida atu sente orgullu katak sira nia la'en, oan-mane no oan-feto mate duni ba kauza sira ne'ebé boot liu duké sira nia hakarak individuál.

Ohin, legadu ne’e valoriza devidamente husi jerasaun tuituir malu husi foin-sa’e sira ne’ebé, tama iha F-FDTL, hetan inspirasaun husi jerasaun FALINTIL ne’ebé hotu orgullu atu kontinua.

Luta Úniku

Prinsípiu no valór sira F-FDTL nian haktuir husi kualidade kombatente libertasaun nasionál nian, ne’ebé iha tinan ne’e selebra ho lema: Selebra loron 20 fulan Agostu mak komemora FALINTIL nia luta, ne’ebé la’ós diferente, maibe úniku. Nee mak tempu reflesaun no tempu ba mudansa!

Ida-ne’e signifika katak louva no rekoñese katak Forsa Defeza Timor-Leste kontinua hakat tuir dalan ne’ebé ita-nia antesesór sira ne'ebé la hamutuk ona ho ita no balun ne’ebé nafatin ho orgullu serví iha instituisaun nobre no lulik ida-ne’e.

Sira foti ona sira nia eroi no eroína sira ne'ebé monu iha batalla nia liman kroat no kontinua haka'as-aan atu fornese ba ita-nia povu pás, seguransa no estabilidade atu bele garante moris di'ak ba ema hotu.

Lema ida ne’ebé sai nu’udar afirmasaun ba mudansa iha hahalok loroloron sidadaun ida-idak nian hodi serví liután ho dedikasaun no laran-luak.

Ba mane no feto sira hotu ho uniforme, ita hetan responsabilidade boot atu defende ita nia rai ho estoisizmu no konfiansa iha sékulu foun ida-ne’e, hasoru ameasa sira ho natureza la’ós tradisionál, atu temi de’it balun: terorizmu, krime organizadu, konflitu no tensaun internu sira, atake sibernétiku, krize ambiental no ekolojiku, pandemia, efeitu husi mudansa klimátika, entre sira seluk.

Ameasa sira-ne'e ida-idak bele konsidera keta-ketak, maibé ida-ne'e maka impaktu kombinadu ba tempu naruk husi sira hotu ne'ebé maka krítiku ba ita-nia dezenvolvimentu nasionál.

Tanba ne’e mak ita boot sira-nia profisionalizmu, ita-boot sira-nia enerjia no ita-boot sira-nia aprosimasaun konxiénsioza ba ita-boot sira-nia servisu mak garantia ba seguransa ita-nia rain no garantia ba ita-nia sidadaun sira kona-ba moris hakmatek no oportunidade atu kria no harii sira-nia futuru.

Atu Forsa Armada sira bele responde ba dezafiu no ameasa sira ne’e, tenke prepara sira nia kapasidade, inklui formasaun kontínua, meiu, ekipamentu no infraestrutura ne’ebé adekuadu ba ambiente servisu no moris di’ak ba sira nia família, tanba ami fiar katak, atu mantein estabilidade nasaun nian, Forsas Armadas tenki alkansa interoperabilidade no integrasaun operasional ho setor hotu-hotu ne’ebe iha.

Ha'u nu’udar Xefe Estadu Maiór-Jeneral F-FDTL, ha’u louva servisu di’ak ne’ebé ita-nia militár sira halo no ha’u afirma katak F-FDTL iha vontade atu halo parte iha solusaun ba dezafiu hotu-hotu ne’ebé ita-nia Sosiedade, ita-nia Governu no ita-nia Estadu hasoru, ne’ebé mak luta hasoru kiak, dezigualdade, violénsia bazeia ba jéneru no krime.

Forsas Armadas sempre atensaun hodi defende ita nia soberania no ordem konstitusional demokrátiku, no hakarak kontribui ativamente ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku nasaun nian Ita hakarak sai Forsa Armada ne’ebé kontribui ba misaun tulun nian iha tempu katástrofe, ne’ebé harii ponte bainhira iha nesesidade urjente, ne’ebé reabilita eskola sira, obra sosiál sira, no iha prezensa ativu iha ita-nia populasaun sira nia leet.

Estratéjiku Militár hetan Ameasa

Tuir Konseitu Estratéjiku Militár, ameasa, risku no senáriu sira ne’e real iha ita-nia rejiaun no iha mundu tomak. Ba ida ne’e, F-FDTL envolve ativamente ho parseiru bilaterál sira hanesan Austrália, Brazil, Xina, Estadus Unidus Amérika, Indonézia, Japaun, Malázia, Nova Zelándia, Portugál, Tailándia, entre sira seluk.

Iha fórum multilaterál sira, ita iha interasaun ativu ho Nasoens Unidas, Komunidade País sira Lian Portugés nian, INDOPACOM no, iha tempu badak, ho ASEAN no nasaun frájil sira liuhusi Plataforma g7+, hodi fo ita-nia kontribuisaun no fó apoiu ba ita liu husi atividade sira hanesan vizita regular, ezersísiu militár hamutuk, apoiu lojístiku no troka esperiénsia regulár sira.

F-FDTL apoia la ho rezerva kualkér inisiativa diplomasia militár ne’ebé pás no estabilidade nu’udar nia objetivu sentrál. Ita hakarak sai parseiru ho ema hotu, la hili sorin, tanba ita fiar katak dezafiu sira sékulu ida-ne'e nian boot liu duké diferensa sira, tanba ne'e maka hili atu kombina esforsu sira no sai interdependente iha kapasidade resposta.

Ita-nia knaar atu halo buat hotu ne’ebé presiza atu ita-nia Forsa Armada bele adapta no hatán ba ezijénsia sira tempu ohin loron nian no natureza dezafiu sira-ne’e nian ho maneira nakloke, transparente no liu husi diálogu.

Ba ida ne’e, Komandu iha opiniaun firme katak F-FDTL tenke alkansa kualidade foun iha área hotu-hotu, iha doutrina, lideransa, planeamentu, formasaun operasionál no kombate, rekursu no ekipamentu.

Preparasaun no treinamentu kombativu ba militar sira iha estabelesimentu edukasaun militár nível hotu-hotu ne’ebé nasaun iha tenke konstante, atu nune’e bele mantein prontidaun iha nível aas.

Ensinu iha estabelesimentu militár sira tenke hanorin liu-liu husi ofisiál jenerál no ofisiál superiór sira, inklui ofisiál reformadu sira husi espesialidade oioin ne'ebé nafatin kapasidade atu transmite sira-nia esperiénsia riku hosi kombate no funu sira ne'ebé hala'o durante tinan barak halao servisu ba rai ida ne`e.

Dimensaun no sistema jestaun ba ita-nia Forsa Armada sira mós tenke optimizadu, atu nune’e bele hetan Forsa Armada ida ne’ebé profisionál duni no kompatível ho globalizasaun ne’ebé la’o hela.

Iha sentidu ida-ne'e, ita hotu iha knaar sira ne'ebé sériu no responsável tebes atu hala'o, inklui responsabilidade fundamentál atu garante apoiu kontínua ba investimentu iha ita nia Forsa Armada no ninia Komponente no Unidade sira hotu.

Konstante Amizade Proteje Povu

Forsa Defeza - F-FDTL no Forsa Seguransa - PNTL harii ho konstante konfiansa no amizade hodi proteje no defende ita-nia povu. Koordenasaun di’ak no respeitu ba malu iha instituisaun rua ne’e nia laran integradu atu nune’e ita ida-idak sai ezemplu profisionalizmu no servisu ne’ebé onestu, integridade morál no pesoál ba ita-nia sosiedade.

Dadaun ne’e, Forsa rua iha misaun importante atu asegura vizita importante sira ne’ebé sei akontese iha tempu badak, hanesan vizita Sekretáriu Jerál ONU nian, vizita Sua Santidade Papa Francisco no Alta Entidade sira seluk ne’ebé vizita Timor-Leste iha selebrasaun importante loron nasionál sira hanesan Konsulta Populár no Loron INTERFET nian.

Vizita sira ne’e ho importánsia boot ba ita-nia rain, no teste ida ba itania instituisaun rua nia kbiit atu garante trankuilidade. Iha sentidu ida-ne’e, ha’u hakarak aproveita oportunidade hodi apela ba setór hotu-hotu sosiedade nian, inklui organizasaun arte marsiál no rituál sira, organizasaun naun-governamentál sira no personalidade hotu-hotu atu kontribui ba susesu hasa’e Timor-Leste nia naran di’ak iha komunidade internasionál nia oin.

Iha momentu dezafiu boot sira, inklui konsolidasaun baze ba dezenvolvimentu ekonómiku sustentável, timoroan hotu hetan bolu atu destaka erói sira nia ezemplu ba jerasaun foun sira, atu hanoin hikas importánsia loron ohin nian no mobiliza Nasaun nia forsa hotu-hotu hodi konsolida dame, rekonsiliasaun nasionál no rekonstrusaun nasaun nian.

Mantein no hamoris importánsia husi faktu istóriku sira-ne'e no transmite ba jerasaun sira iha futuru, reforsa sentidu patriotizmu no valór sira liberdade nian, dame no solidariedade.

Ho konfiansa no fiar ne’ebé ita tau iha ita-nia Forsa Armada nia kapasidade, ita iha serteza, nu’udar povu, katak, sirkunstánsia saida de’it, F-FDTL sei prezente nafatin hodi estabelese orden, mantein kalma, apoia ita-nia povu no defende integridade territoriál.

Kompatriotas sira hotu, Ita hotu hato'o saudasaun ba jerasaun patriota, feto-faluk, oan-kiak sira no ema hotu ne'ebé lakon sira-nia família iha FALINTIL. Agradesimentu espesiál ba sira-nia família tanba fó oan-mane di'ak liu ba ita-nia rai.Ba veteranu no antigu kombatente hotu-hotu ne'ebé sei iha ita-nia leet, atu nune'e sira bele hatutan ba jerasaun foun valór patriotizmu, aten-barani, sakrifísiu, lealdade, reziliensia no respeitu, no atu nune'e bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál, liuliu ba garantia seguransa no defeza nasionál.Ita agradese ba Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál ba sira-nia konsiderasaun hodi inklui veteranu sira ne’ebé rejista iha 2009 iha planu, atu nune’e sira bele hetan rekoñesimentu loloos iha tinan oin.

Atu konklui, ha’u hakarak destaka importánsia atu fahe okaziaun espesiál sira-ne’e ba malu, tanba ho nune’e, ita iha oportunidade atu hasa’e no fó ónra ba sira ne’ebé halo ita-nia liberdade sai posível. Liu-liu, ita presiza kria ambiente ida ho responsabilidade individuál no sosiál bazeia ba valór sira hanesan onestidade, rekoñesimentu ba méritu, lia-loos no, liu-liu, ónra.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30