Lere Komprende Lider Nasionál La Partisipa Selebrasaun Loron FALINTIL Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Agostu 21, 2024 1120
Eis Tenente Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Lere Anan Timur ho nia Kaben hamutuk ho Prezidente Republika Jose Ramos Horta partisipa iha Komemorasaun Loron FALINTIL ba dala-49 iha Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, Dili, Tersa (20-08-24). Eis Tenente Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Lere Anan Timur ho nia Kaben hamutuk ho Prezidente Republika Jose Ramos Horta partisipa iha Komemorasaun Loron FALINTIL ba dala-49 iha Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, Dili, Tersa (20-08-24).

DILI: Eis Tenente Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Lere Anan Timur hateten, líder nasionál hanesan atuál Kay Rala Xanana Gusmão, Marí Bim Amude Alkatiri, Francisco Guterres Lú Olo, la partisipa selebrasaun loron FALINTIL tanba-dala-ruma iha atividade barak, maibé sira-nia prezensa ne'e mós importante atu fó motivasaun ba joven sira.

Lere dehan, líder nia prezensa de'it mós importante, tanba Timor nia kultura ne'e naran ba vizita malu mós di'ak ona.

"Ha'u hanoin katak líder nasionál sira ne'ebé la partisipa selebrasaun loron FALINTIL ba dala 49, dala ruma sira nia atividade barak, hanesan maun Xanana nu'udar Komandante Xefe FALINTIL, atualmente Primeiru Ministru, maun Marí Alkatiri nu'udar fundadór FALINTIL, maun Taur Nu'udar Xefe Estadu Maiór FALINTIL nian no sira seluk lai mai ha'u hanoin katak tanba atividade," dehan Lere, iha Kuartel Jerál Fatuhada, horisehik.

Nia hatutan, la fiar katak sira haluha selebrasaun loron FALINTIL, sira iha rai-li'ur labele ko'alia barak, mas sira rai-laran, sira haree sira-nia ema terus, ema sira mate, to'o loron sira pódia mai, mas hanoin katak sira servisu atividade ne'ebé prióridade liu.

"Ha'u hanoin katak sira nia prezensa de'it mós importante, ita Timor ne'e naran ita ba vizita malu mós di'ak ona, bainhira kleur la ba ne'e sira dehan hodi kalan mehi di'ak ka mehi mak mai ne'e ita nia kultura ona," hakotu Lere.

Entretantu, Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatete, baibain ne'e komandante supremu mak lidera la'ós Primeiru Ministru maibé kontaktu ba Xefe Governu hatete maun boot hanesan fundadór FALINTIL, fundadór nasaun ida ne'e aban loron espesiál tebe-tebes, ne'eduni loloos ba ko'alia, mas nia hatete husu deskulpa tanba ohin simu parese autoridade sira husi munisípiu, haree ba orsamentu munisípiu sira nian entaun nia labele mai.

Nia dehan, dala-barak ona maun Xanana la partisipa iha eventu oi-oin, PR Horta nia seremónia posse 2022 mós nia la partisipa, nia tur hela iha nakukun ai-hun ida, ne'e nia nune'e duni, nia la gosta ba tur iha oin, kuaze obriga.

Nune'e mós avo Marí Alkatiri, avo Lú Olo kuaze nunka partisipa eventu sira hanesan ne'e, tinan lubuk ida nia laran la'ós agora de'it.

"Ha'u nu'udar Eis Prezidente Repúblika mezmu laiha funsaun ha'u nunka falta selebrasaun FALINTIL, ha'u nunka falta 20 Maiu, ha'u nunka falta 28 Novembru, mezmu tinan 10 nia laran, ha'u neim hola parte iha governu, ha'u hatudu respeitu, ha'u iha buat seluk ha'u kansela, a naunser buat ruma iha li'ur, atu fila la biban, mas bainhira ha'u iha rai laran mak ne'e 20 Maiu, 20 Agostu, 28 Novembru ha'u nunka falta, sira seluk falta ne'e ida-idak mak bele esplika," tenik nia.

Sente La Moras

Eis FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste sente la moras tanba governu fo importánsia ba loron 20 fulan Agostu nu'udar loron istoriku no lolos tenke iha toleransia.

Eis FALINTIL, Moies Afonso Afonso ‘Abu-Abu’ hateten, iha loron 20 Agusto governu no estadu ladun fo oportunidade ba loron FALINTIL sira hanesan buat ida espesiál de'it ba FALINTIL la’ós ba povo Timor-Leste tomak.

"Ami sente laran moras, tanba ladun fo oportunidade ba Loron FALINTIL ne'e,  hanesan buat ida karik espesiál de'it ba ami FALINTIL sira la los ba povo Timor-Leste tomak,  lolos governu tenke aplika hodi nune'e para hotu-hotu iha konsénsia no mós bele iha tempo para asiste loron FALINTIL ohin loron ninia" dehan nia.

Nia dehan, dala ida tan bainhira sira husi otél sira husu ba malu ohin ne'e ema ba  hotu servisu tanba sá ohin la iha loron toleransia.

"Bainhira ami sai husi otél ami husu malu, depois ami kontaktu ba hau nia oan feto, nia mós servisu iha serve maibé hotu -hotu servisu iha kantór, tanba sá ohin loron la bele fo loron toleransia ba povo Timor-Leste tomak, " Nia dehan.

Nia afirma tanba loron ohin ne'e la los b Militár no FALINTIL de'it Maibé ba povo no governu iha setór hot-hotu.

"Tanba loron ida ohin ne'e la los loron ba Militár no FALINTIL de'it se la iha FALINTIL mak ukun an i la iha FALINTIL mak la iha governu, tanba iha FALETIL mak iha governu, governu ba iha setór oin-oin " Nia afirma.

Nia informa husi estadu no governu se bele ba futuru bele fo netik loron toleransia ba povo Timor-Leste.

"Ne'ebé ha'u husu ba estadu no governu ida ne'e oinsá para iha tinan oin hanesan fo netik loron toleransia ba povo Timor-Leste tomak, Nune'e para hotu-hotu bele selebra no mós asiste 20 Agostu loron FALETIL nian ne'e "Nia informa.

Kona ba dezenvolvimentu Nia hatutan, buat barak mak la'o ba oin maibé buat barak mós sei falta tanba ne'e estadu no maun boot sira la bele fo kotuk ba malu.

"Ami FALENTIL husu ba maun boot sira sei oin ba malu hodi nune'e para bele aplika buat ne'ebé diak ba jerasaun foun tuir, Se maun boot sira fo kotuk ba malu oinsá para lori Timor ba oin, Kuando maun boot sira hamutuk ona Timor rai kiik oan, maun boot sira tetu hamutuk para lori Timor-Leste ba oin no halo dezevolvimentu di'ak liu no lalais "Nia hatutan.

Iha fatin hanesan eis FALENTIL Marcelino da Costa ho kodigu  Mautimu hatete tuir los governu no estadu tenki tau Importánsia ba loron boot sira hanesan 20 Agusto maibé ohin sira haluha tiha maibé ida Importantes tebes ba povo Timor-Leste.

"Ami sente  triste los tanba governu ladún  tau Importante ba loron boot sira ne'e hanesan 20 Agostu, tanba loron ohin  importante ba povo Timor-Leste hotu"  Dehan Marcelino da Costa.

Nia dehan maibé nafatin husu estadu Timor-Leste para ba oin bele tau loron 20 Agusto ne'e hanesan loron feriadu Nasionál.

" Ha'u nafatin husi ba estadu no governu ba oin bele tau loron ida ohin sai hanesan loron feriadu Nasionál" Nia dehan.

Nia rekomenda dala ida tan ba governu ba oin fo netik loron toleransia ba povo Timor-Leste.

"Ne'ebé dala ida tan ha'u rekomenda ba estadu no governu Timor-Leste para ba oin bele fo netik loron toleransia ba povo Timor-Leste nune'e para sira mós, asiste " nia rekomenda. 

Tau-Matan ba Saúde Eis-FALINTIL

Eis Reformadu Falintil Moizes Afonso "Abu-abu" husu ba Governu atu tau-matan ba tratamentu saúde bá eis FALINTIL ka Veteranu sira.

Vetaranus ne'e hato'o kestaun ne’e relasiona ho komemorasaun ezistensia transformasaun Falintil bá Forsa Defeza Timor-leste (F-FDTL) nian bá dala-49.

Nia hateten, ezistensia Falintil nian tinan hahu naruk ona, maibé dezennvolvimentu seidauk maximu, buat barak mak sei falta, liu-liu tau matan bá eis Falintil sira ne'ebe to'o agora kontinua moris ho vulneravel hela.

Nia afirma, tuir lolos lider nasional hirak ne'ebé mak sei moris atu hamutuk, labele fó kotuk bá malu, tanba ne'e ami husu bá Maun bo'ot sira para fó liman bá malu hodi bele aplika buat diak bá jerasaun foun sira.

Tanba ne’e, ligadu bá dezenvolvimentu nia konsidera seidauk maximu, tanba durante ne’e nia nota katak, tratamentu bá eis Falintil ka Veteranus sira seidauk maximu, tanba ladun fo prioridade ida ke espesifiku.

"Kona-bá tratamentu saude, husu bá Governu liu-husi Ministériu Saude atu bele disponivel ai-moruk iha hospital no sentru saude sira, Tantu aimoruk saida de'it mak atu mai tenke aranza, hodi hatene bá povu, liu-liu bá eis Falintil sira ne'ebé ke moras bá halo tratamentu", dehan nia.

Nia dehan, durante ne'e nia hare mos katak tratamentu saude bá Veteranus seidauk prioridade liu, maske sira sakritfika ona aan bá luta Libertasaun nian.

"Ha'u foin halo tratamentu saude Dala-ida, tanba ha'u nia matan sorin la mos. Ne'ebé ha'u hospital sira revista no fo oklu. Tratamentu kona-bá Veteranus diak, maibé ha'u labele dehan di'ak liu, maibé sufiente hela", katak nia.

Nia konsidera, tratamentu saude bá eis Falintil ka Veteranus sira ne’e sei Marka pasu hela, tanba ladun tau prioridade hanesan ema ne'ebé ke espesifiku, tanba sakritfika aan bá rai ne’e sofre ho moras barak.

"Maibé husu estadu no Governu tau matan bá eis Falintil sira, liu-liu kona-ba tratamentu saude. Nune'e bele moris ho saudavel", hakotu nia.

Iha parte seluk Parlamentu Nasional (PN) husu mos bá Governu atu tau atensaun bá saude eis Falintil sira nian, tanba uluk sakritfika aan luta bá rai ne’e sofre moras barak, ka sofre bá torturasaun.

Deputadu Bankada CNRT, Duarte Nunes, hateten, ita nia Veteranus ka eis Falintil barak mak sei moris vulneravel hela, dala-ruma moris ho ladun saudavel.

"Sira barak dala-ruma persiza atensaun husi ita nia Governu para halo tratamentu saude bá sira para sira nia restu vida ne'e bele kaman", nian dehan.

Nia hatutan, eis Falintil sira nia sakrifisiu bá rai ne’e merese atu Governu tau matan, oinsá mak hare bá sira nia kondisaun moris nian, oinsá hare mos sira nia saude, tanba barak uluk sofre bá torturasaun, ka sofre bá kilat musan.

Tanba ne’e ho loron Falintil nian bá dala-49 ne’e nu'udar loron historiku, tempu atu halo reflesaun oinsá bele nafatin servisu hanesan uluk sira ne'ebé terus bá rai ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30