Reuniaun Konsellu Ministru Extraordinariu Dahuluk, Lidera husi PM Kay Rala Xanana Deskuti Planu Prioridade Loron 120 Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Jullu 04, 2023 447
Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, tersa ne’e (04/07), preside Konsellu Ministru dahuluk, ne’ebé realiza iha Palásiu Governu Díli. Foto: Kontribuente. Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, tersa ne’e (04/07), preside Konsellu Ministru dahuluk, ne’ebé realiza iha Palásiu Governu Díli. Foto: Kontribuente.

DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, tersa ne’e (04/07), preside Konsellu Ministru Extraordinariu dahuluk, iha Palásiu Governu Díli hodi deskuti kona ba planu prioridade loron 120 . 

“Iha sorumutuk dahuluk Ezekutivu nian, membru Governu sira analiza ona kestaun sira fundamentál ba inisiu mandatu, liuliu prioridade sira ba loron 120 dahuluk sira no Programa Governu nian”, Online INDEPENDENTE sita iha komunikadu.

Enkontru ne’e, partisipa husi membru ezekutivu na’in 47 ne’ebé simu ona posse husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha loron 1 fulan Jullu.

Entretantu, molok ne'e, Governu Konstitusional dasia ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kompremete iha loron 120 nia laran sei subordina fali Oekusse ba kontrolu governu sentral no Munisipiu Atauro sei fila ba Postu Administrativu.

Programa ne’e sai mós nu’udar parte husi programa prioridade seluk ne’ebé governu konstitusional dasia hakarak implementa durante loron 120 nia laran hodi hatan ba ba povu nia espetativa.

"Atu tahan ba espetativa povu nian no sosiadade Timor nian, nono governu kompromete an iha loron 120 nia laran atu, ida repoin fali normalidade demokrátika liu husi Parlamentu lejitma ne'ebé hahú VI lejistura no husi governu legál atu aprova governu nian ba tinan lima, aprova orsamentu ratifikativu ba 2023 no aprova OJE ba 2024," dehan Xanana Gusmão liu husi nia diskursu iha serimonia posse ba governu foun iha Palasiu Prezidensia Bairu-Pite, Sábadu (01/07).

Governu, Xanana dehan, sei halo esforsu hotu-hotu atu revoga lei lei kria RAEOA ho ZEEMS, hodi subordina fali autoridade RAEOA nian ba kontrollu ida ne'ebé di'ak husi governu sentrál.

“Tanba objetivu ne'ebé hakerek iha lei ba kriasaun ZEEMS la mosu, la hakerek, nem uitoan apezar tinan 9 ona, no hahú kedas auditória ba atividade hotu-hotu ne'ebé hala'o iha ne'eba inklui mós prosesu akizasaun ka sosa ro haksolok ne'ebé karun tebes.”

Nune'e mós, Xanana hatuta, sei anula lei ba kriasaun Munisípiu Ataúro tanba falta kondisaun infra-estrutura hanesan estrada, eletrisidade, bee, portu no aeroportu.

Xefe Governu mós sei husu mós auditória ba Tribunál Kontas, Komisaun Anti Korrupsaun no Ministériu Públiku kona-ba irregularidade barak ne’ebé akontese, no halo mós auditoria ba komisaun funsaun públika no inspesaun jerál estadu kona-ba rekrutamentu ilegal no hapara tiha kontratu la ho justifikasaun.

Xanana sei kontinua mós ho auditória ba fraude eleitorál ne'ebé administrasaun eleitorál komete iha eleisaun parlamentár.

Ba seitor petroleum, nia dehan, sei halo re-estrutura lalais ba Timor Gap no ANPM atu bele garante siénsia setór petroleum ne'ebé krusiál ba dezenvolvimentu país nian.

Xanana mós sei halo re-estruturasaun ba polísia sientífika investigasaun kriminál, tanba konsidera la hatudu integridade no la profisional.

Iha parte seguransa nian, governu mós sei haree fali prosesu reforma ba membru PNTL.

“Reforma no re-estrutura lalais kedas servisu nasionál intelejensia atu bele garante mós integridade no profisionalizmu. Tanba ne'e, fó alerta ajente hotu-hotu PNTL ne'ebé ba jura atu serbí partidu ida, atu sira renunsia tiha balansu juramentu ne'e ka sai husi PNTL.”

Xanana mós sei halo auditória no revee karik presiza duni negósiu sira ne'ebé governu daualu halo ona iha mandatu rohan, tanba nu'udar governu jestaun laiha ona autoridade juridiku atu asina kontratu.

Iha loron 120 ne’e, governu mós sei esforsu atu garante lalais aimoruk iha ospital no sentru sira, no transforma mós merenda eskolar ba nutritiva ba labarik sira.

“Hadia kondisaun asisténsia no tratamentu ba difisiensia sira, iha sentru reabilitasaun nasionál no iha futuru harii sentru hanesan iha munisípiu hotu-hotu.”

Governu sei halo mós levantamentu ba nesésidade ne'ebé prióridade ba manutensaun estrada no normalizasaun mota nian iha país tomak atu tinan oin mai bele halo obras urjente reabilitasaun.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 04 Jullu 2023 14:38

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31