Proposta Lei OJE 2023 ho Montante Billiaun U$3,16 Haruka Ona ba PN Featured

By Agustino Gama Outubru 03, 2022 245
Osan dolar. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Osan dolar. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI:  Governu liu husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, ohin (03/10) aprezenta ona Proposta Lei Osamentu Jeral Estadu, tinan fiscal 2023 ho montante dolar amerikanu billiaun U$3,16 ba Parlamentu Nasional (PN).

“Ida-ne’e mak primeira Proposta Lei OJE ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál prepara bazeia ba regras orsamentál foun, aprovadu husi Lei Enkuadramentu Orsamentál no kontempla ona alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé defini ona iha Lei das Grandes Opções do Plano 2023,” dehan Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes liu husi komunikadu ne'ebé Online INDEPENDENTE, asesu segunda ne’e.

Nia akresenta proposta Lei OJE 2023 ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” ne’e aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentavel iha mediu prazu.

Nia dehan, iha Proposta Lei OJE 2023, Governu aloka dolar amerikanu millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál.

Aleinde ne’e, Governu mós aloka millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Macassar no millaun $7,8 ba reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui mós inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak.

"Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala ki’ik liu husi EDTL, iha proposta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118", katak nia

Enkuantu, iha tinan oin, Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonomia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejistu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria.

Tanba ne'e, Governu mós investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoiu aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redus pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál.

Aleinde, millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata. Apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun.

Kapital Sosial Maior Benefisiariu liu husi finasiamentu Alokasaun Millaun $772 ka 36%

Entretantu, distribuisaun Tetu Agregadu Orsamentu Administrasaun Sentrál iha OJE 2023, Setór Kapitál Sosiál ne’ebé inklui Saúde, Edukasaun no Protesaun Sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%. Setór ida-ne’e mak maiór benefisiariu husi finansiamentu Proposta Lei OJE 2023.

Ida-ne’e, refleta importansia ne’ebé Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade ho millaun $137, ba saúde millaun $92 no protesaun sosiál ho millaun $301, liuliu ba grupu vulneravel.

Enkuantu, Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe.

Husi montante ne’e, millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia.

Proposta Lei OJE 2023 ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa Merenda Eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkanse labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despesa ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42.

Proposta OJE 2023 ne’e formula, bazeia ba Objetivu Estratejiku husi Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira, hanesan, oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk, asesu ba koñesimentu, teknolojia no inovasaun no asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu.

Ho nune’e, totál despezas globál billiaun $3,16 ne’e kompostu husi Orsamentu Administrasaun Sentrál billiaun $2,8, montante ne’e inklui ona Fundu Kombatentes Libertasaun Nasionál, billiaun $1. Orsamentu Seguransa Sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120. 

Ho submisaun ne’e, ba oin Parlamentu Nasionál sei hahú debate Jeneralidade iha loron 7 fulan-novembru no Aprovasaun iha finál globál iha loron 17 fulan-novembru molok haruka ba Prezidente Repúblika atu tetu.

Kalendáriu ne’e, tuir ona espíritu Lei Foun Enkuadramentu Orsamentál ne’ebé promulga husi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo iha fulan-fevereiru liubá.

Entretantu, estruturante ne’ebé sai nu’udar baze ida ba Reforma Jestaun Finanseira Públikas iha Timor-Leste,  konkista importante ida ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál lideradu husi Primeiru-Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak halo durante nia mandatu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31