PR Horta: Fujitivu Arnolfo Jr la Elezivel atu hetan Azilu Politika Featured

By Cristina Ximenes Maiu 14, 2024 793
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta konsidera fujitivu Arnolfo Arnie Alipit Tebes Jr. la elezivel atu hetan azilu politika husi Timor-Leste.

Deklarasaun PR Horta ne’e hodi responde ba karta nakloke husi fujitivu Arnolfo husi prizaun Bekora ne’ebé husu ba Timor-Leste atu salva nia vida liu husi aprova ninia pedidu ba azilu politika.

Xefe Estadu hatete, durante tinan 30 nia laran nia estuda no hatene kona-ba direitu umanitáriu, direitu internasionál, direitu ba azilu, no refujiadu.

Tan ne’e, nia hatene see mak elezivel no la elezivel atu hetan azilu politiku.

"Ha'u hatene see mak elezivel, see mak la elezivel. Fuzitivu ne'e (Arnolfo) la elezivel atu hetan azilu polítiku iha Timor-Leste. Nia iha mandatu hodi INTERPOL atu entrega ba justisa Filipina," dehan PR Horta hafoin hasoru-malu ho jestór futuru líder ba ASEAN, inklui ekipa sira iha salaun Xina, Palasiu Prezidensiál Bairu-Pite, Segunda (13/05).

Tuir nia, Timor-Leste iha obrigasaun atu kumpre mandatu detensaun husi INTERPOL, tanba bele iha implikasaun bainhira TL ignora mandatu husi INTERPOL.

PR ne’e dehan, se fujitivu Arnolfo nia familia mak husu azilu ne’e laiha problema, maibé laos ba Arnolfo.

“Se família mak husu laiha problema, nia (Arnolfo) mak persegidu husi justisa Filipina, liu husi INTERPOL sira iha informasaun 100% ema ne'e komete duni krime.”

Laureadu Nobel da Pas ne’e hatete, Filipina rai demokrásia hanesan Timor-Leste no la menus husi Timor-Leste nia demokrásia, tan ne’e laiha razaun atu husu azilu polítiku.

“Sefose sidadaun Korea do Norte mak husu azilu polítiku ne'e Timor-Leste haree kedas.”

"Ha'u fiar Filipina nu'udar demokrásia, nu'udar sira-nia indepedénsia, póder judisiáriu kompetente, sefose Filipina iha karik pena de morte ne'e Timor-Leste tenke kuidadu bainhira atu deporta, duni sai ema ruma ne'ebé mai iha Timor husu azilu tanba tauk fila ba nia rai. Krime ne'ebé nia komete bele hetan pena de morte ne'e Timor mak tenke kuidadu, mais Filipina laiha kazu," dehan nia.

Iha fatin ketak, Peskizadór AJAR, Inocencio de Jesus Xavier hatete, bainhira koalia kona-ba kazu fujitivu Arnolfo nian, iha natureza rua ne’ebé presiza haree.

Dahuluk, se estadu no nasaun Filipina halo persegisaun ba Arnolfo tanba kestaun politika, estadu Timor-Leste iha obrigasaun atu asegura.

Daruak, se iha aktu kriminalidade ne’ebé Arnolfo komete, ne'e sujeta ba lei iha fatin ne’ebé fujitivu ne’e halo ninia aktu, katak ninia prosesu tenke halo iha Filipina.

“Tanba fujitivu halo krime iha Filipina la'ós iha Timor, entaun lei ne'ebé prevalese mak lei Filipina nian. Maibé haree ba kestaun sirkunstansia sira ne'ebé bele lori ameasa ba ninia família no ninia an rasik, estadu Timor iha obrigasaun atu asegura direitu vida fujitivu ninian inklui ninia família.”

"Maibé agora estadu Timor-Leste mak iha kompeténsia atu deside, se rejeita ninia aplikasaun sai sidadaun Timor ne'e razaun fundamentu saida. Se la simu karik razaun saida, ida ne'e Estadu mak tenke halo," katak nia.

Maibé, tuir nia, TL mós rátifika konvensaun internasionál sira, tratadu no direitu internasionál sira tan ne’e TL tenke asegura kualkér sidadaun, liu-liu se nia fila nia iha perigu nia laran ka nia bele lakon nia vida.

Molok ne’e, Fujitivu Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr ne’ebé daudauk ne’e iha hela prizaun Bekora, Dili, hato’o karta nakloke ida ba estadu Timor-Leste atu simu ninia pedidu azilu ne’ebé nia hato’o ona.

Tuir karta ne’ebé hakerek ho liman, ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, horseik, Arnolfo hato’o ninia esperansa atu estadu Timor-Leste hatudu ninia laran-luak hodi salva nia vida.

“Ha’u hakerek iha ne’e surat loke (karta nakloke) ba Timor-Leste. Ha’u husu favor barak, Timor-Leste aprova ha’u-nia para azilu politiku,” deklara Arnolfo, liu husi karta ne’ebé ho data 4 Maiu 2024 ne’e.

Fujitivu ne’e dehan, nia sai nu’udar vitima ba persegisaun politika no akuzasaun falsu.

Tan ne’e, nia tauk bainhira fila ba Filipina, tanba bainhira sama ain iha nasaun refere, 100% nia sei lakon vida.

“Tauk barak ba Filipina, tanba karik ha’u ba Filipina ne’e 100% mate,” dehan Arnolfo iha ninia karta.

Timor-Leste, nia dehan, naran boot iha mundu ba respeitu no proteje Direitus Umanus.

Tan ne’e, nia husu atu Timor-Leste salva nia vida.

“Ha’u husu favor barak Timor-Leste salva ha’u-nia vida. Obrigadu barak ba Timor-Leste nia ajuda,” dehan fujitivu ne’e.

Iha 11 Maiu ne’e, Fujitivu Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. nia kaben, Candice Teves, husu ba estadu Timor-Leste atu hatudu ninia umanidade hodi salva nia kaben liu husi aprova pedidu azilu.

Arnolfo nia kaben ne’e husu ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, nu’udar Laureadu Nobel da Pas atu salva nia laen ninia vida.

“Ha'u husu ba José Ramos Horta, nu’udar (Laureadu) Nobel da Pas atu salva ha'u-nia la'en nia moris no ha'u husu umanidade, tanba iha Timor-Leste iha duni justisa,” dehan Candide liu husi konferensia imprensa, iha Timor Lodge, Komoro, Sabadu (11/05).

Tuir nia, bainhira Timor-Leste deside hodi haruka fila nia laen ba Filipina, ema sei halakon nia laen ninia vida.

Candice hatutan, Arnolfo laos kondenadu, tan ne’e husu ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar figura mundial Timor-Leste nian no Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta, nu’udar Laureado Nobel da Paz, atu aseita no aprova pedidu azilu politiku iha Timor-Leste, molok ba justisa nian.

“Ha’u hakarak fó sai tan informasun ruma ba estadu no governu Timor-Leste atu salva Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. hela iha Timor-Leste. Se Governu Timor-Leste haruka ha’u-nia laen ba fali nia rai Filipinas, fiar katak ema sei oho nia,” dehan Candice.

Iha fatin hanesan, Arnolfo nia Advogadu privadu, José Ximenes hatete, liga ho prosesu Arnolfo, Ministru Justisa koalia ona iha parte balun katak, prosesu tuir mai sei iha faze administrativu, ne’ebé governu Timor-Leste sei foti desizaun.

“Portantu ami lakohi halo buat ruma hanesan presaun ba governu, maibé ami hanesan advogadu husi Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr, ha’u halo introdusaun de’it hodi hatete katak, importante tebes ba Timor-Leste par atu kumpre Konstituisaun Republika no mós konvesaun tratadu sira internasionais ne’ebé ita opta, sempre tane aas prinsipiu no valores ba direitu umanus nian, liu-liu direitu ba vida,” dehan José.

Famalia Arnolfo, nia dehan, daudaun ne’e sira-nia vida iha ameasa, persegisaun no akuzasaun lubuk boot. Tanba sira-nia vida iha perigu nia laran, sira husu atu estadu Timor-Leste salva sira nia vida.

“Ohin lokraik ida ne’e ami tuur ho Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr nia kaben Candice Teves, dadaun ne’e sira iha hela persegisaun ka akuzasaun lubuk boot ne’ebé sira hasoru. Hanesan ita hotu hatene katak, nia mai ne’e dahuluk tanba nia vida iha perigu, entaun Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. nia kaben Candice Teves dehan nia mai atu husu salva nia vida.”

Arnolfo hakerek karta nakloke ida, tanba nasaun ne’e nia lider boot na’in rua, PR Horta no Amu Belo, simu Nobel da Paz, no Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé hahi no tane respeitu direitus umanus, tanba ne’e, iha 27 Abril 2023 bainhira to’o iha TL, nia husu kedas azilu politiku.

Hafoin husu azilu politiku, nia hatete, prosesu lao no daudaun iha hela faze balun ne’ebé presiza halo tuir mekanismu ne’ebé iha.

“Iha prosesu agora ami-nia kliente iha prizaun preventiva, maibé nia prosedimentu tenke faze rua, tanba ne’e detensaun ne’e par hein pedidu formal ba extradisaun no faze daruak Ministru Justisa tenke faze administrativu, depois prosesu tuir mai kazu ne’e halo nusa tenke ba fali tuir mekanismu Judisial, tanba ne’e ita hein desizaun sira tuir mai mak ita koalia fali, tanba faze sira ne’e balun sei iha hela prosesu nia laran ami labele fó informasaun lai,” katak nia.

Entretantu, fujitivu red notice husi Organizasaun Internasionál Polísia Kriminál (INTERPOL), Arnolfo Teves Jr, tama iha territóriu Timor-Leste iha fulan Abríl 2023 ho jatu privadu, hamutuk ho nia feen no oan-feto.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV