PN Indentifika Labarik Seidauk Protejidu husi Lei Featured

By Agustino Gama Juñu 02, 2024 642
Prezidente Komisaun F iha Parlamentu Nasional Maria Gorumali Bareto. Foto:DOk. Prezidente Komisaun F iha Parlamentu Nasional Maria Gorumali Bareto. Foto:DOk.

DILI: Reprezentante povu iha Parlamentu Nasional (PN) indentifika katak, Lei protesaun labarik no joven iha perigu nia laran ne'ebé aprova no promulga iha tinan kotuk, seidauk proteje labarik sira-nia direitu no tau atensaun bá labarik sira hala'o servisu infantil iha kapital Dili.

Membru Parlamentu Nasional, Maria Gorumali Bareto hateten, iha tinan kotuk Parlamentu Nasional aprova ona Lei protesaun bá labarik no joven iha perigu nia laran no responsavel bá lei mak Ministériu Soliedariedade Sosial no Inkluzaun liu-husi Instituito Nasional Defeza Direitu Labarik nian.

"Labarik sira ho rekomendasaun hanesan ne’e, hatudu katak, labarik sira seidauk prorezidu husi lei ida ne'ebé hasai iha parlamentu nasional atu asegura labarik sira nia direitu, maibé nu fim to'o ohin loron laiha," dehan nia, iha plenaria Parlamentu Nasional, horisehik.

Ho razaun ne'e, deputada bankada CNRT ne’e husu bá Ministériu Soliedariedade Sosial no Inkluzaun atu aselera lalais planu asaun nasional ba iha lei protesaun labarik.

Nune'e, implementador bá lei refere hanesan Ministériu Publiku (MP), no Ministériu Edukasaun, Ministériu Saude no Ministériu Sosial no Tribunal rasik oinsa uza lei ne'e bele proteje labarik sira iha situasuan perigu nia laran.

"Ida ne'e mak rekomendasaun labarik sira-nian, no rekomenda mos bá INDDICA trata asunto labarik se bele atu tau mos atensaun bá labarik sira ne'ebé mak halo servisu trabalho infantil iha Timor-leste", informa Prezidente Komisaun F trata Asunto Saúde no Sosial ne’e.

Nune'e mos, Deputadu Bankada CNRT, Mateus da Cruz, hateten, tuir dadus ne’e fo sai katak, labarik 300 ital iha kapital Dili mak kontinua hala'o servisu infantil.

"Ha'u hanoin tempu ona oinsa Governu hare bá situasaun ida ne'e, tanba iha kalan tuku 1:00 labarik sei nafatin iha estrada publiku iha kapital Dili, ha'u hanoin situasaun ne’e fo mos perigu bá labarik sira nia vida", katak nia.

Nia dehan, kada semana iha plenaria Parlamentu Nasional nia levanta dala-barak ona,  maibé  hare labarik sira kontinua nafatin iha estrada publiku hodi hala'o servisu infantil.

"Ita la'o bá mai iha Dili laran labarik sira la'o bá mai fa'an sasan iha kalan to'o tuku 10;00 ka to'o 11:00 kalan, ha'u hanoin persiza atensaun liu-liu bá instituisaun labarik nian atu hare bá situasaun ne’e", nia dehan.

Rekomenda Pontu Neen

Parlamentu Nasional (PN) liu-husi Komisaun F levanta rekomendasaun neen (6) husi labarik sira husu bá Governu dasia tau iha konsiderasaun no tau iha prioridade.

Prezidente Komisaun F, Maria Gorumali Bareto hateten, tinan ne'e, Governu dasia konsidera 1 Junu 2024 sai hanesan loron nasional bá labarik Timor-leste.

Tanba ne'e, nia hato'o parabéns bá Governu dasia hasai ona dekretu lei konsidera loron ne’e importante bá labarik.

Nia haktuir, durante ne’e hotu-hotu luta bá labarik sira, kuaze tinan 9 nia laran no iha tinan ne'e, Nono Governu konsidera loron 01 Junu sai hanesan loron nasional bá labarik Timor-leste.

Tan ne’e, bá loron nasional labarik ne’e, da-huluk komemora iha Suku Maudemu, Postu Administrativu Tilomar, Munisipiu Covalima no ninia atividade dialogu entre labarik ho Membru Governu no Membru Parlamentu Nasional.

"Iha oportunidade ne'e labarik sira hato'o rekomendasaun liu-husi ha'u katak, atu hato'o iha plenaria ida-ne'e, rekomendasaun da-huluk (1) mak husu ba Governu atu buka mekanismu hotu-hotu hodi hamenus involvimentu labarik sira foti responsavel ekonomia iha familia ne'ebé prejudika bá seguransa, saude no edukasaun", dehan nia, iha plenaria Parlamentu Nasional, horiseik (03/06).

Prezidente Komisaun F ne’e hatutan, rekomendasaun labarik nian da-ruak (2) mak husu bá Ministériu Edukasaun atu konklui lalais prosesu rekrutamentu meritu bá professor sira hodi prense númeru profesor iha Eskola hodi hanorin labarik sira.

No rekomendasaun labarik nian da-toluk (3) mak husu bá Governu kria kondisaun no aumenta rekursu umanu iha Tribunál sira atu bele aselera kazu pendente ne'ebé hasoru minoridade sira.

Rekomendasaun da-ha'at (4), husu bá Ministériu Saúde atu fasilita ekipamentus Primeiru sukorus bá iha eskola ida-idak iha territoriu nasional, nune'e bain-hira iha akontesimentu bá labarik bele hetan lalais primeiru sukoru.

Aleinde, rekomendasaun labarik nian da-lima (5) husu mos bá Ministériu Edukasaun kria kondisaun ho kualidade iha eskola publiku hotu hodi kompete ho eskola privadu.

"Husu mos bá Ministériu Edukasaun atu kompleta fasilidade mak hanesan, bibloteka, be'e no saneamentu, meza, kadeira merenda eskolar no fasilidade sira ne'ebé mak fasilita bá prosesu aprendizagem. Ida ne'e mak labarik sira nia rekomendasaun bá Parlamentu nomos bá Governu", nia rekomenda.

Iha fatin hanesan, Deputada bankada CNRT, Cedelizia Faria dos Santos, preokupa ba labarik sira, sira hanesan jerasaun kontinuadór, jestaun ba futuru nasaun.

"Ko'alia kona-ba protesaun labarik, ita nia Konstituisaun RDTL iha artigu 18, ko'alia klaru los ona katak labarik iha direitu ba protesaun espesial husi familia, komunidade no mos husi estadu liu-liu ba abandona, diskriminasaun, abuzu seksual no mós iha forma hotu-hotu", nia hateten.

Nia haktuir katak,Parlamentu Nasional iha 2023 aprova ona lei numeru 6/2023 kona-ba protesaun labatik no Joven iha perigu ne'ebe altura ne'eba responsabiliza husi komisaun F.

Lei ida-ne'e koalia klarunkona ba difinisaun labarik joven sira ba medida prevensaun no mos koalia kona instituisaun neebe tau matan direita ba labarik.

No governu foti ona instituisaun ida neebe tama konta hodi haree direitamente ba labarik sira ho naran INDDICA hodi tau matan direitu ba labarik sira iha Timor-Leste yomak maibe esperansa sira to'o agora ita seidauk haree nia rezultadu konkreta.

Labarak barak mak infrenta problema oioin iha sira moris  tan a sira hetan obrigasaun husi familia halo servisu infantil, no sira labele juga sira direitu hanesan labaraik.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 05 Juñu 2024 17:07

Independente Digital TV