PM Xanana Konsidera Feto rekursu xave ne’ebé importante Featured

By Mariano Mendonça Marsu 10, 2025 100
Foto:Media GPM. Foto:Media GPM.

DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera feto nu'udar personajen no rekursu xave ne'ebé importante tebes iha família, sosiedade no nasaun nia laran.

"Antes de hahú ha’u-nia intervensaun, ha’u hakarak agradese ba biban ne’ebé fó mai ha’u, no sente onradu no kontente hodi hola parte iha eventu komemorativu ida ne’e. Ita hotu hatene katak feto nu’udar personajen no rekursu xave ida ne’ebé importante tebes iha família, iha sosiedade nia laran no ba nasaun," dehan Xanana bainhira partisipa iha komemorasaun loron internasional feto, iha salaun Delta Nova, Sesta (07/03).

Iha istória Timor-Leste, feto nia luta kontra diskriminasaun, nia luta ba direitu feto nian, husi beiala sira, komesa loloos durante luta ba ukun rasik aan, no sei kontinua nafatin to’o feto hetan balansu iha implementasaun ba igualdade jéneru.

"Ho ida ne’e, ha’u-nia hakru’uk no la haluha mós, atu fó onra ba Eroínas sira ne’ebé hatudu sira nia aten brani, espíritu lutador iha prosesu de luta ba independensia rai doben ida ne’e. Ohin loron, ita hotu hamutuk hodi Selebra Loron Internasionál ba Feto, ne’ebé maka monu iha dia 8 de marsu, maibé ita selebra ohin, iha dia 7 de Marsu."

Xefe Governu fó parabéns ba inan-feton sira iha mundu tomak, espesiál iha Timor-Leste no sira ne’ebé iha diáspora. Selebrasaun ida ne’e importante tebes, atu ema hotu reflete kona-ba papel feto nian, iha sira-nia misaun no responsabilidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebé sustentável, liu-liu iha setór krusiál sira hanesan saúde, edukasaun, justisa, polítika, ekonomia, lideransa no seluk tan.

Bainhira haree ba tema selebrasaun ‘Feto no Labarik Feto iha ninia Direitu, Igualdade no Empoderamentu’ fó hanoin kona-ba inkluzaun feto no labarik-feto sira-nia direitu, hodi proporsiona igualdade no empoderamentu iha sira-nia realidade moris loron-loron nian.

"Aleinde ne’e, tema ne’e relembra mai ita atu servisu hamutuk hodi halakon dezigualdade no diskriminasaun ho formas violénsia oioin ne’ebé mak sei kontinua akontese, hodi nune’e, melora liu tan feto no labarik-feto sira iha kondisaun vida, oportunidade ba moris ida ne’ebé dignu, no oportunidade de asesu ba servisus esensiais sira."

Timor-Leste, nu’udar estadu, sai mós parte ba instrumentu legal internasionál sira, ne’ebé ratifika ona. Estadu Timor-Leste mós aprova ona lejizlasaun relevante sira hodi promove igualdade jéneru.

Xanana hatutan, Governu Konstitusionál dasia asume responsabilidade no iha kompromisu atu kontinua implementa programa sira ne’ebé fó protesaun ba feto no labarik feto, hodi asegura no garante igualdade no empoderamentu iha sosiedade, partikularmente sira-nia envolvimentu no partisipasaun iha dezenvolvimentu nasaun nian.

Iha mundu atual, dezigualdade jéneru, violénsia bazeia ba jéneru no reprezentatividade feto iha kargus ne'ebé foti desizaun, sei enfrenta dezafius ho nível oioin.

“Iha ámbitu ida ne’e, Timor-Leste hakat ona pasu lubuk ida. Maibé, ha’u bele dehan, ita sei iha dalan ne’ebé naruk atu perkorre. Estadu Timor-Leste iha kompromissu ne’ebé boot ba promosaun igualdade de jéneru, liu-liu reforsa atividade sira ne’ebé enkoraja no empodera feto sira-nia partisipasaun iha vida ekonómika, sosiál no polítika," nia dehan.

Iha programa Governu dasia, tau mós prioridade ba inkluzaun sosiál no protesaun sosiál ne’ebé hanesan ba feto no mane; kontinua implementa Planu Asaun Nasionál hasoru violénsia bazeia ba jéneru, Planu Asaun Nasionál kona-ba Feto, Paz no Seguransa; Deklarasaun Maubisse.

Garante igualdade oportunidades no igualdade partisipasaun husi feto no mane, mós ba portadores defisiénsia, hanesan aspetu fundamental tebes iha prosesu dezenvolvimentu TL.

“Tempu ida ne’e oportunu tebes atu reafirma Governu Konstitusional dasia ninia kompromissu atu harii sosiedade timorense ida ne’ebé justa, digna no próspera.” 

Orsamentu Jeral Estadu, kada tinan, inkorpora polítika orsamental ida ne’ebé ho perspektiva ba jéneru hodi kombate dezigualdade jéneru no fó oportunidade hanesan ba feto no mane. Kompromissu ne’e demonstra iha alokasaun OJE 2025.

Governu Konstitusionál dasia tau prioridade iha alokasaun orsamentu ba markador Jéneru Prinsipál (P) ho montante millaun $30.43 no Markador Jéneru Signifikante (S) ho montante millaun $195.43.

"Ikus liu, antes de remata ha’u nia intervensaun ne’e, ha’u hakarak apela ba Ita-hotu katak, atu kontinua servisu hamutuk ba sosiedade timorense ida ne’ebé inkluziva no sustentável, atu la husik ema ida ba kotuk, ita presiza tau hamutuk esforsu hodi melora liu tan prestasaun servisu sosial no promove partisipasaun, asesibilidade no envolvimentu feto, iha setores xaves, hodi promove sosiedade timorense ida ne’ebé digna, segura no próspera, liu-liu ba feto," deklara Xanana.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 10 Marsu 2025 17:15

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31