MSSI-Japaun Promove Ema ho Defisiénsia Asesu Edukasaun Featured

By Rufino Barreto Marsu 09, 2023 405
Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Verdiál. Foto:Media Gabineti MSSI. Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Verdiál. Foto:Media Gabineti MSSI.

DILI: Governu liu husi Ministeriu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hamutuk ho Governu Japonéz liu hosi ninia Embaixadór iha Timor Leste iha komitmentu atu garante no promove direitu fundamental, prinsipiu igualidade ba ema ho defisiénsia atu asesu ba edukasaun.

Vise Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Signi Verdiál hateten, VIII Governu Konstitusionál lideradu husi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha komitmentu forte ba konstrusaun Estadu Timor-Leste, ne’ebé reziliente no seguru ba ema hotu-hotu hanesan ema ho defisiénsia, vulnerável.

Governu Timor-Leste iha komitmentu atu garante no promove direitu fundamentál no liberdade ba sidadaun sira nu’udár prinsípiu universalidade no igualdade entre feto no mane.

Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) iha misaun atu promove no proteze direitus husi ema vulnerável no grupus marzinalidade sira iha Timor-Leste, inklui direitus ba ema ho difisiénsia.

Dezde tinan 2018, governu Timor-Leste aloka ona millaun $1.2 anualmente hodi suporta Instituisaun Solidariedade Sosiál hodi garante atendimentu ba nesesidades fundamentais ba ema ka grupus sira vulnerável iha Timor-Leste.

MSSI estabelese ona liña koordenasaun inter-ministeriál hamutuk 11 ne’ebé iha plataforma forte hodi garante katak issue ema ho defisiénsia integra ba iha planu no orsamentu.

Governu mós fó opurtunidade ba ema ho defisiénsia hodi hasa’e sira-nia nivel edukasaun iha Universidade Nasionál Timor-Leste, espesialmente iha Departementu Sosiál no Inkluzaun.

Departementu ida ne’e hahú loke inskrisaun iha tinan 2018 no iha primeiru graduasaun iha tinan 2021, no atualmente estudantes hamutuk 300 rejistu iha departementu ida-ne’e.

Serimónia asinatura ba projetu foun GGP nian ba tinan 2023 husi Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, espesialmente ba projetu konstrusaun Sentru Treinamentu Grupu de Defisiéntes Vizuais iha Likisá, nu’udar komitmentu importante tebes hodi atinji Timor-Leste ne’ebé reziliente no seguru.

Iha fatin hanesan, Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura hateten, governu Japaun promove ona konseitu ida hanaran seguransa umana.

Konseitu ida ne’ebé ema hotu-hotu liu-liu ema vulneravel sira inklui ema defisiénsia matan bele iha opurtunidade ne’ebé hanesan atu goza sira-nia direitu, hodi dezenvolve sira-nia pontensialidade umana.

Nune’e, organizasaun lokál haat ne’ebé asina kontratu ba projetu ba ohin loron nian mak sei hadia asesu edukasaun ba ema ne’ebé ho defisiénsia matan no kria ambiente edukasaun ne’ebé di’ak ba labarik sira.

Ba promosaun seguransa umana nian, organizasaun lokál sira nu’udar parseiru importante tebes.

Ha’u fiar katak sira sei ajuda povu iha komunidade ida-idak atu dezenvolve sira-nia poténsia umana, no hala’o moris ne’ebé seguru no protejidu liu iha futuru, liuhusi projetu sira ne’e”, tenik Kimura.

Organizasaun lokál haat ne’ebé asina kontratu ba projetu mak hanesan, Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL), ne’ebé atu harii sentru treinamentu ba ema ho defisiénsia matan iha Tibar, Munisípiu Likisá.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31