MNEK-JICA organiza workshop nasionál ba planu estratéjiku komunidade sósiu-kulturál ASEAN Featured

By Cesarina de Carvalho Marsu 12, 2026 118
Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel. FOTO: Meda MNEK Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel. FOTO: Meda MNEK

DILI: Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) hamutuk ho Ajensia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA), iha Timor-Leste organiza workshop nasionál ba planu estratéjiku komunidade sósiu-kulturál (Inglés-ASCC) ba tinan 2026-2035.

Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel hatete, workshop ne’e atu forñese orientasaun komprensivu ida kona-ba planu estratéjiku no fasilita aliñamentu polítika estratéjiku ba kooperasaun rejionál no dezenvolvimentu nasionál, foka ba indikadór xave dezempeñu no mobilizasaun rekursu bainhira rejiaun halo tranzisaun ba tinan 2045.

“Workshop ne'e krusiál tebes atu organiza planu 2025-2030 no define indikadór sira dezempeñu nian. Foku maka atu aliña programa dezenvolvimentu nasionál sira ho planu estratéjiku, rezolve dezafiu globál sira, no koloka rejiaun nu'udar kontribuinte proativu,” Hatete Vise Ministra Milena, iha salaun MNEK, foin lalais.

Objetivu, nia afirma, atu fó orientasaun komprensivu kona-ba planu estratéjiku, espesífikamente medida estratéjiku 112, no dezenvolve roteiru preliminár ida ba implementasaun, inklui reforsu institusionál no enkuadramentu rezultadu ida ne’ebé robustu.

“Objetivu maka atu asegura integrasaun tomak hosi setór no nasaun ho mekanizmu sira monitorizasaun no mobilizasaun rekursu nian. Rejiaun ne'e halo hela tranzisaun ba tinan 2045, no dokumentu ne'e tradús ona ba lian ofisiál sira atu bele komprende no implementa liután.  Nasaun mós serbisu hela atu sai hanesan prezidente iha 2029, estabelese ona konsellu organizadór nasionál ida hodi prepara", dehan Milena.

Tanba ne'e, governu Timor-Leste agradese ba governu Japaun no eskritóriu oioin ba sira-nia kolaborasaun realiza workshop ida-ne'e durante loron-tolu.

Iha biban hanesan, Adjuntu Xefe Misaun Embaixada Japaun iha Timor-Leste, Yuki Sakai hatete, workshop ida-ne'e hanesan parte ida husi projetu hasa'e koordenasaun no monitorizasaun adezaun ASEAN, ne'ebé implementa husi JICA.

Nia dehan, workshop ida-ne'e nu'udar plataforma neʼebé iha valór ba Timor-Leste nia jornada neʼebé kontinua hela liu-liu ba integrasaun iha familia ASEAN.

Nune’e, ASCC tau ema iha sentru ba ninia prioridade sira: haburas dezenvolvimentu umanu, harii reziliénsia, no promove inkluzaun. Sorumutu ida ne'e nu'udar oportunidade krusial atu aliña Timor-Leste nia prioridade sira ho ASCC nia objetivu sira no atu hamutuk planeia medidas konkretas ba Timor-oan hotu-hotu nia di'ak.

“Japaun konsistente suporta Timor-Leste iha ninia dalan nu'udár membru ASEAN. Timor-Leste ida ne'ebé forte no integradu, sai krusiál tebes ba prosperiedade no estabilidade rejiaun nian. Envolvimentu Japaun liga ho valores kooperasaun rejional no seguransa umanu, sempre aliña ho Timor-Leste nia prioridade dezenvolvimentu no nia aspirasaun ba integrasaun tomak iha ASEAN,” Nia afirma.

Nia fundamenta, komitmentu ida-ne'e nu'udár konstrusaun nasional ba Timor-Leste no integrasaun ba ASEAN neʼebé kleur ona realiza liu hosi kooperasaun kompreensivu ho JICA, organizasaun internasionál sira, Japonez sira no ONG lokál sira.

Entaun, apoiu Japaun nian mós foka ona ba kapasitasaun iha Timor-Leste iha área vital sira ASEAN nian, inklui dezenvolvimentu rekursu umanu, saúde, edukasaun, no reziliénsia hasoru dezastre.

Iha workshop ida ne'e nu'udar ezemplu ida tan kona-ba Japaun nia kompromisu atu fasilita Timor-Leste nia integrasaun iha Komunidade ASEAN.

Nia reforsa, Japaun nia komitmentu abranje iha rejiaun ASEAN tomak. Ho ASEAN hanesan pilár sentrál ba ninia vizaun ba Indo-Pasifiku livre no abertu, Japaun serbisu besik ho Sekretariadu ASEAN no Estadu-membru sira durante dékada barak, hodi promove konetividade no rezolve dezafiu komún sira.

Liu husi Fundu Integrasaun Japaun-ASEAN (JAIF) no inisiativa sira seluk, Japaun apoia ona projetu lubuk ida neʼebé aliña ho ASEAN - husi jestaun dezastre to'o konetividade umanu. Ami fiar katak esforsu sira ne'e hametin ona reziliénsia no solidariedade Komunidade ASEAN nian. Mekanizmu kooperasaun sira ne'e estende ona Timor-Leste nu'udar membru ASEAN nian.

Nune'e mós, Conselheiro Prinsipál JICA, Yuji Ono esplika, JICA hala’o workshop lubuk ida ne’ebé kobre tópiku oioin hanesan investimentu, direitu umanu, biodiversidade, poluisaun, jestaun dezastre, imigrasaun, alfándega, protokolu no preparasaun ba konferénsia ASEAN hodi apoia Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN liuhosi familiariza akordu no instrumentu ASEAN nian no hadi’a sistema nasionál hodi aliña ho ezijénsia ASEAN nian.

Entaun, Planu Estratéjiku Komunidade Sósiu-Kulturál ASEAN nian (ASCC), ne’ebé nu’udar pilar ida husi pilar 3 husi planu estratéjiku ASEAN nian, fornese roteiru ida ne’ebé komprensivu atu haburas komunidade ida ne’ebé reziliente, inovativu, dinámiku no sentradu iha ema.

“Planu estratéjiku maka atu hasa'e moris-di'ak ba nia sidadaun sira, salva-guarda direitus umanus, no promove asesu no oportunidade sira ne'ebé ekuitativu, liuliu iha edukasaun, saúde, empregu no protesaun sosiál,” Nia afirma.

Nia informa, workshop ida ne’e ho intensaun atu hasa’e koñesimentu no komprensaun kona-ba Planu Estratéjiku ASCC ne’ebé importante hanesan ne’e entre ministériu relevante sira iha Timor Leste no atu identifika área prioridade xave sira husi planu estratéjiku pilar sósiu-kulturál ba Timor Leste.  JICA sente onradu tebes bele suporta workshop importante hanesan ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31