Mehi Saudoza Dona Isabel Sai Realidade, Harii Eskola Internasionál ba Labarik Sira Featured

By Mariano Mendonça Janeiru 08, 2024 5939
Eis Prezidente Repúblika no Eis Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atual Fundadór Sentru Quesadhip Ruak hamutuk ho manorin sira hala'o observasaun ba sala de aula Eskola Internasionál Quesadhip Ruak, iha Markarenhas, Dili, (06/01/24). Foto:Media Eis-PM. Eis Prezidente Repúblika no Eis Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atual Fundadór Sentru Quesadhip Ruak hamutuk ho manorin sira hala'o observasaun ba sala de aula Eskola Internasionál Quesadhip Ruak, iha Markarenhas, Dili, (06/01/24). Foto:Media Eis-PM.

DILI: Mehi Saudoza Dona Isabel Ferreira nian durante nia moris planeia bá oan sira nia futuru, ohin loron sai ona realidade harii hela Eskola Internasionál ba labarik sira.

Prezidente Administrasaun Fundasaun Quesadhip Ruak, Leonildo da Costa, hato'o agradese beran ba Maromak nian bele sai testamuña bá Obra ne'ebé Dona Isabel mehi harii hela Internasionál Quesadhip Ruak School (IQRS) ohin loron sai realidade bá oan sira nia futuru hetan duni inaugurasaun.

"Agradese bá aman Maromak tan nia grasa ho Beran mai ita nune'e ohin ita bele hamutuk iha fatin ida ne'e hodi sai sasin bá mehi ne'ebé saudoza mana Isabel Ferreira Ruak hakarak realiza durante nia moris liu husi harii eskola ki'ikoan bá ki'ikoan sira," dehan nia diskursu hafoin inseguransaun IQRS iha Areadores Suku Makarinas, Sabadu (06/01).

Nia afirma, nune'e fundasaun Quesadhip Ruak ne'ebé atualmente lidera husi Taur Matan Ruak halo esforsu tuir fundasaun nia kbiit hodi bele konkretiza mehi mehi ida ne'e. Kontribuisaun ideia, deseja no esperansa husi familia boot Taur Matan Ruak no Dona Isabel Ferreira no oan sira hanesan Lola, Quesadhip no Tamariza lori mehi ida ne'e bele sai responsabilidade ida.

Tuir saudoza Isabel haree katak edukasaun bá labarik sira sai hanesan fatór determinante bá dezenvolvimentu personalidade no koñesimentu ema ida nian ne'ebé sei fó kontribuisaun boot bá dezenvolvimentu familia, sosiedade no nasaun.

Nune'e saudoza Isabel hamosu inisiativa barak ne'ebé durante ne'e fundasaun Quesadhip Ruak hala'o ona hanesan programa estrakurikular iha sentru da Caza sidadania bá ki'ikoan sira maka oras ne'e fundasaun Quesadhip Ruak hakarak espante no institusionaliza programa ne'e liu husi harii eskola ho karákter Internasionál iha nível siklu infantil bá ki'ikoan sira hanesan faze de inisiu.

Hanesan importante husi sosiedade sivil timorense Fundasaun Quesadhip dezde harii kontribui ona ba sosiedade timorense ho programa oin-oin hahú husi bebé bá to'o idozu sira hanesan programa konta bá bebé $1 dólar bá futuru, kapasitasaun língua hanesan Koreia, Japaun, Ingles no Portugés, formasaun kulinaria órta familiar, bolsa estudu no apoia atividade Desportu bá labarik ki'ikoan sira.

Hadia uma familia kbiit laek, apoia ba terseira idade, distribuisoens de kabazes iha fin du anu apoia karitativas bá kores dos Madres kreativas iha Laleia, Same, Ainaru no fatin seluk tan. Atividade hotu ne'ebé Fundasaun Quesadhip Ruak kontinua hala'o to'o ohin loron ho apoiu doadores Parseiru no individus laran di'ak balun.

Eskola Internasionál Quesadhip Ruak School temporariamente konstrui ona ho sala de aulas rua ekipadu ho 30 a 40 kadeira pur sala, area kondisional no seluk tan. Aulas sei hala'o parte dader no lokraik ho Professóres permanente no mós voluntariu ne'ebé iha ona esperiénsia.

Iha fatin hanesan Eis Prezidente Repúblika no Eis Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atual Fundadór Sentru Quesadhip Ruak, husu ba administradóres profesóres ne'ebé jere ho di'ak domin no paisaun bá IQRS.

"Entaun Obra ida ne'e nia signifika simbolu ne'e mak boot tebes, tanba ne'e ha'u husu ba administradóres profesóres ne'ebé jere ida ne'e ho di'ak, domin no ho paisaun," nia salienta.

Taur fundamenta, nia parte nunka hatene Dona Isabel harii eskola Internasionál iha fatin ne'e, maibé fulan ida nia kaben atu husik ona Mundu ne'e maka foin hatene katak Dona Isabel harii hela eskola ida ne'ebé dadaun hatudu duni realidade.

"Fatin ida ne'e nia Konstrusaun ha'u sei hatene Dona mana Isabel nia halo kuandu nia iha Ospital no ha'u sei hatene fulan ida antes nia mate, ha'u nia labarik sira serbisu iha ne’ebá dala ruma Sábadu no Domingu mai, entaun ha'u husu sira imi bá ne'ebé, ami bá halo mana nia eskola ida ha'u dehan eskola iha ne'ebé, iha Makariñas, entaun loron ida ha'u mai mós iha ne'e hodi haree," nia dehan.

Momentu ne’ebá familia balun mós sei hela iha ne'e, mai ho amu liurai nia Reprezentante iha lori haree mai ko'alia mós ho sira uitoan, fulan ida liu nia (Dona Isabel) mate.

"Nia kuandu mate ha'u hanoin atu taka maibé ha'u ho hanoin fila-fali ha'u dehan nia moras iha Ospital nia bele halo tanba saida ha'u di'ak ha'u labele halo sé ida ne'e bá tau matan oan sira, no nia ko'alia beibeik ita nia oan sira, ita nia oan sira, ita nia oan sira," nia dehan.

Dona Isabel mai husi familia ida ne'ebé mak aman mate kuandu nia seidauk halo tinan ida entaun nia sente ida ne'e nia iha tempu tomak. Tanba ne'e mak hakarak aproveita termu gratidaun bá mana Isabel nia Obra ne'e.

"Ami hotu ha'u no parte Administrasaun nian ho lideransa Fundasaun Quesadhip Ruak nian ami sei empeña serbisu maka'as para eskola ida ne'e buras no dezenvolve no serbisu hamutuk ho doadores sira ho avo Jape nia oan Alan Jape ajuda Fundasaun, Embaxada Japaun no Embaxada Korea, Embaxada Xina, Embaxada Austrália sira hotu fó apoiu uitoan para ke uma ida ne'e sa'e," nia salienta.

Nia husu, Administrador Professór sira ho inan aman sira iha misaun ida hotu-hotu kontribui atu eskola ida ne'e bele susesu tanba ne'e susesu ne'e liga ba futuru oan sira nian, liu-liu ba familia hirak ne'ebé fó konfiansa lori labarik mai eskola iha ne'e.

"Inisialmente ami só bele simu ema atus ida mais barak mai husu no hotu-hotu sente katak labarik tenke bá eskola, oan sira tenke eskola ne'e sinal ida pozitivu, ne'e motiva no inspira ami para ke bele halo di'ak liu iha tempu oin mai, purke eskola ida ne'e la'os ona mehi mais ne'e Realidade ida, entaun ita hanoin ita nia oan sira nia futuru," nia dehan.

Dala barak ema dehan future hahu ohin, komesa ohin liu-liu oan no bei oan sira nia futuru, ajuda sira para ke tinan 20-30 mai oan sira mós iha fatin no espasu iha rai ida ne'e, la'os atu faan de'it modo iha estrada.

Rate this item
(5 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30