Diretora Jeral Laboratoriu Nasionál (LabNas), Institutu Nasional Saude Publika Timor-Leste (INSP-TL), Domingas da Costa Campos informa, husi tinan 2024 to’o 2025, total sampel ba kazu raiva ne’ebé LabNas simu hamutuk 35.
Husi total sampel ne’e, Labnas so halo de’it teste ba sampel 33, ho razaun tanba sampel rua (2) seluk la priense kriteria ka invalidu.
“Total teste ne'ebé mak provizoriamente durante kazu ne'e iha ita hetan iha 2024 até 2025 ne'e hamutuk 35. Pasiente 23 iha 2025, i kazu 12 iha 2024," informa Domingas ba jornalista sira iha nia kna'ar fatin, Bidau, Sesta (01/08).
Nia esplika, iha tinan 2024, husi total sampel 12 ne’ebé halo teste, rua pozitivu raiva, sia (9) negativu, no ida (1) invalidu.
Ba tinan 2025, husi total sampel 23 ne’ebé halo teste, sia pozitivu, 13 negativu no ida konsidera invalidu.
“Invalidu ne'e kerdizer sampel ne'ebé mak lori mai ne'e la tuir kritéria atu halo teste, ne'ebé ami la halo teste ho nune'e ami relata katak teste la akontese," nia esplika.
Ba total kazu pozitivu raiva 11 ne’ebé deteta, Domingas dehan, pasiente hirak ne’e konfirmadu mate hotu ona.
Entretantu, kona-ba kazu haan naan asu iha aldeia Soga, Suku Ogues, Postu Administrativu Maukatar, iha 21 Juñu, ne’ebé rezulta pasiente ida ho inisial YH mate, maibé la halo teste ba familia, Diretora ne’e dehan, teste ne’e la halo tanba membru familia sira la hatudu sintomas raiva.
Tuir informasaun ne’ebé nia simu, Domingas dehan, kauza husi YH ninia mate laos tanba naan asu ne’ebé sira haan, maibé tanba molok ne’e asu refere tata ona nia.
“Ha'u rona istória hanesan ne'e, katak asu ne'e afetada i rumor virus ne'e iha ona, entaun sira oho tiha asu ne'e, sira mak tein haan fali, maibé antes ne'e asu tata tiha duni ona nia, maibé sira la hatene katak asu ne'e infetada," dehan Domingas.
Molok ne’e, Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapéutiku, HNGV, Vidal de Jesus Lopes hatete, pasiente raiva ne'ebé mak halo tratamentu iha HNGV na'in 11 mak lakon ona vida.
“Dadus raiva daudaun ne’e hamutuk 11, husi ne’e pasiente ne'ebé mak mai iha HNGV mak lakon vida, tanba kuaze ita la salva hotu, no pasiente sira ne'e hatudu duni sintomas raiva,” dehan Vidal, ba jornalista sira, iha nia kna’ar fatin, HNGV, Tersa (29/07).
Vidal hatete, raiva ne'e moras públiku, tanba ne’e parte hotu-hotu esforsu atu prevene ka hamate, atu labele hadaet husi fatin Ida ba fatin seluk.
“Entaun Ministériu Saúde ho Ministeriu Agrikultura, Peskas, Pekuaria no Floresta haree asuntu sira ne’e, tanba MAPPF haree ba asu no MS haree ba ema ne'ebé asu tata.”
Media prevensaun, nia dehan, la'o hela no parte husi Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste halo ona nia servisu ba sosializasaun no oinsá halo prevensaun.
HNGV, nia hatutan, halo ona ninia servisu hodi mobiliza fatin atu halo tratamentu bainhira pasiente tama ona ho faze sintomas.