Kazu LM ho Nia Polémika Prosesu Penal Featured

By Pajina Amo Jose Crispin Janeiru 23, 2023 1367
Amo Crispin Belo. Foto: Pajina Amo Jcri Belo. Amo Crispin Belo. Foto: Pajina Amo Jcri Belo.

Wainhira trata konaba BUSKA DOMISILIÁRIA, tenki iha Mandadu husi Tribunal (n.º4, art. 56.º KPPT); katak la iha Mandadu Tribunal, la iha buska domisiliária (buska, revista, apreensaun no buska domisiliaria só bele akontense iha marcha prosesual penal nia laran, liu-liu iha fase investigasaun kriminal nian, ne'ebe tenki iha Mandadu Tribunal, katak wainhira prosesual penal ladauk hahú, la iha mandadu Tribunal).

Tanba, DOMISILIU ne'e INVIOLÁVEL, exeptu iha kazu sira ne'ebe previstu iha lei liu-liu konaba materia prosesual kriminal. Nune'e, wainhira tama ema ruma nia domisiliu, só iha deit fatin ba ordem eskrita husi autoridade judisial kompetente no iha kazu sira previstu iha lei; liga ba tama ema ruma nia domisiliu durante KALAN, ne'e expressamente PROIBIDU, exeptu iha kazu ameasa grave ba ema nia vida no nia integridade fízika iha uma ne'e nia laran (art. 37.º KRDTL). Ema ruma tama iha ema seluk nia hela fatin, la ho konsentimentu husi Uma nain, ne'e KRIME no aproveita KALAN hodi halo KRIME bele hatodan liu KRIME ne'e; mak akontese Uma na'in bele hato'o KEIXA ba autoridade judisial kompetente (art. 185.º KPT).

Husi dispozisaun Konstitusional no Legal sira ne'e, liga ba LM nia kazu, bele konsidera katak aktu sira ne'ebe autoridade judisial kompetente pratika kontra DOMISILIU LM ne'e IlÍSITU KRIMINAL.

Iha kazu LM nian, wainhira haré husi sikun DOMISILIU nian de'it, liu-liu haré husi BUSKA DOMISILIÁRIA, ho baze iha dispozisaun sira referidu, TRIBUNAL nia desizaun ne'e LA FALHA, tanba aplika n.º 4, art. 56.º KPPT ne'ebe tenki uza duni Mandadu Tribunal. Husi ne'e, bele dehan autoridade judisial ne'ebe viola domisiliu LM nian sujeita ba aplikasaun dispozisaun penal relevante, tanba pratika krime violasaun domisiliu (LM bele hato'o KEIXA kontra autor sira em kauza).

Mesmuke autoridade sira refere halo KRIME violasaun domisiliu, iha mos dispozisaun legal seluk ne'ebe bele uza hodi halo EXKLUZAUN BA ILISITUDE KRIMINAL. Nune'e, parte autoridade judisial kompetente ne'ebe konsideradu pratika krime violasaun domisiliu LM nian, bele invoka "ESTADU NESISIDADE" ne'ebe dehan : LA'OS ILÍSITU faktu pratikadu nudar meiu adekuadu atu afasta perigu aktual ne'ebe ameasa interese juridikamente protejidu, wainhira verifika: 1) iha sensível interese superior hodi salvaguarda husi interese sakrifikadu; 2) razoável impoen ba lezadu sakrifisiu ba nia interese hodi fo atensaun ba natureza ka valor husi interese ne'ebe iha perigu laran (art. 45.º KPT).

Wainhira haré husi sikun exkluzaun ba ilisitude liga ba detensaun arma proibida (art. 211.º KPT) ne'ebe integradu iha KRIME PERIGU KOMUM (Seksaun I KPT), KRIME KONTRA VIDA IHA SOSIEDADE (Kapítulu III KPT) no KRIME KONTRA VIDA IHA DEMOKRASIA (Título III KPT), intesere ba VIDA iha sociedade demokratika superior liu no valor liu interese ba DOMISILIU no bele konsidera katak interese ba vida iha sociedade demokratika nian ne'e iha ameasa grave nia laran; tanba LM transporta no sai detentor ba arma proibida (arma fogu, arma vento no arma branca) husi tempu naruk no iha espasu oi-oin nia laran hodi fo perigu komum ba vida iha nia uma laran rasik, fo perigu komum ba vida sidadaun sira seluk (terseiru sira) iha RDTL no fo perigu komum ba vida em komum iha sosiedade demokratika ida ne'e. Husi krime transporta no detensaun ba arma proibida husi tempu naruk no husi fatin ida ba fatin seluk ne'e konsidera nudar krime exekusaun kontinuada ka KRIME KONTINUADU (art. 41.º KPT).

Depois de exkluzaun ba ilisitude bele liga ho krime perigu komum kontra vida iha sociedade demokratika konjugadu ho krime kontinuadu ne'ebe nia autor konsideradu pratika nafatin hela krime ka krime exekusaun kontinuada, tanba autor iha dominiu direktu no kontínua ba faktu kriminal husi tempu naruk no iha fatin oi-oin; nune'e wainhira autoridade sira hetan objektu krime (arma proibida) hodi ligadu ba autor krime em kauza iha tempu sa deit no iha fatin ne'ebe de'it, ne'e nunka bele ses husi FLAGRANTE DELITU (n.º 1, art. 56.º KPPT).

Iha kazu LM ne'e, Tribunal analiza to'o deit iha krime violasaun domisiliu liga ba buska domisiliária ne'ebe la iha Mandadu Tribunal, la hakat liu ba exklusaun ba ilísitude hodi kaer ba krime transporta arma proibida (ho moldura penal: prisaun tinan 2 to'o tinan 6) no detentor arma proibida (ho moldura penal: prisaun to'o tinan 2 ka multa) konsideradu hanesan krime perigu komum kontra vida iha sociedade demokratika no nudar krime exekusaun kontinuada atu iha prosesual penal ne'e, bele aplika n.º 1, art. 56.º KPPT; Maski Tribunal aplika n.º 4, art. 56.º KPPT hodi deside LM livre imediata no la hetan prizaun preventiva [prizaun preventiva nia pressupostu sira, preve art. 194.º KPPT konjuga art. 183.º KPPT, mak: 1) krime ne'ebe pratikadu nia pena prizaun tenki liu tinan tolu; 2) aplika medida koasaun seluk ne'ebe adekuadu liu; 3) iha perigu ba halai; (4) iha perigu atu perturba investigasaun; 5) iha perigu atu kontinua halo krime; 6) no seluk tan; Mak prenche pressupostu sira ne'e, LM bele hetan prizaun preventiva, mak la prenche LM nafatin livre ho kondisaun balun]. Iha kazu ne'er, LM sei sujeita nafatin ba prosesual kriminal ne'ebe kompete ba MP (na'in ba aksaun penal); nune'e MP koadjuvadu husi autoridade investigasaun kompetente bele hahu dadaun ho investigasaun kriminal (iha fase ne'e bele husu Mandadu Tribunal ba buska domisiliária ka buska, resvista no apreensaun sira seluk hodi asegura PROVA nesesáriu sira), nudar fase ida iha prosesual penal, ba krime em kauza.

Iha kazu LM ne'e, maski ita livre expresa ita nia opiniaun, ita respeita nafatin desizaun husi ita nia Tribunal. Maski LM livre husi prizaun preventiva, maibe ladauk livre husi prosesual kriminal (ADJEKTIVA), tanba iha indisiu kriminal (SUBSTANTIVA). Ita hein desizaun Tribunal ne'ebe justu ho baze iha verdade material, wainhira hetan ona akuzasaun husi MP no Tribunal julga ona nia méritu da kauza.

Obrigadu.

Rate this item
(2 votes)

Independente Digital TV