Jullu nia rohan, ezekusaun OJE iha instituisaun haat sei Zero Featured

By Mariano Mendonça Jullu 25, 2024 3600
Foto:Dok/INDEPENDENTE. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: To’o iha fulan Jullu nia rohan ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu tinan fiskal 2024 iha instituisaun haat sei mamuk ka 0%.

Tuir dadus ezekusaun ne’ebé INDEPENDENTE asesu husi portal transparansia, to’o iha 24 Jullu, tuku 20:43 oras Timor-Leste, instituisaun estadu haat ne’ebé nein ezekuta orsamentu sentavus ida mak Institutu Nasionál Seguransa Sosial ne’ebé hetan alokasaun orsamentu $92,822,948; Fundu Rezerva Seguransa Sosial ne’ebé hetan alokasaun $254,795,707; Vise Primeiru Ministru, Area Ekonomika ne’ebé hetan alokasaun $400,000; no Millennium Challenges Accounts Timor-Leste ne’ebé hetan alokalasaun $11,150,000.

Aleinde ne’e, instituisaun seluk ne’ebé ninia ezekusaun seidauk to’o 20% mak hanesan: Fundu Espesial Dezenvolvimentu Atauro ho 7.6%; AIFAESA ho 8.2%; Fundu Infra-estrutura ho 18.1%; no Institutu Peskiza Dezenvolvimentu Formasaun ho 16.8%.

Instituisaun ne’ebé ninia ezekusaun konsidera sei kiik mak hanesan: Komisaun Anti Korrupsaun ho 20.4%; Ministériu Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitaria ho 20.7%; Sentru Lojistiku Nasionál ho 21.4%; Ajensia Nasionál Avaliasaun no Akreditasaun Akademiku ho 22.2%; no Institutu Kualidade Timor-Leste ho 22.9%.

Autoridade RAEOA ZEESM ho 23.1%; Administrasaun Portu Timor-Leste ho 23.5%; Fundu Espesial Dezenvolvimentu Rejiaun Administrativu ho 24.8%; Ministériu Defeza ho 27.7%; Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezarial ho 28.6%; no Ajensia Promosaun Investimentu Exportasaun ho 29.9%.

Imprensa Nasional Timor-Leste ho 30.6%; Institutu Geosiensia Timor-Leste ho 31%; Institutu Nasionál Saude Publika Timor-Leste ho 31.8%; Ministériu Turizmu no Ambiente ho 32.4%; no Institutu Nasionál Administrasaun Publika ho 33%.

Administrasaun Munisipal Vikeke ho 34.3%; Servisu Apoiu Sosiadade Sivil no Auditoria Sosial ho 34.9%; Konsellu Imprensa Timor-Leste ho 35.3%; Administrasaun Munisipal Kovalima ho 35.3%; Inspesaun Jeral Estadu ho 35.1%; no Sekretariu Estadu Formasaun Profisional no Empregu ho 36.2%.

Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu ho 37.6%; Inspesaun Jeral Traballu ho 37.9%; Autoridade Administrativa Atauro ho 38.1%; Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal ho 39.4%; Institutu Defeza Direitu Labarik ho 39.5%; no Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta ho 39.5%.

Ezekusaun ne’ebé liu ona 50% mak: Unidade Misaun ba Kombate Stunting ho 50.1%; Ministériu Saude ho 50.4%; Servisu Nasional Intelijensia ho 50.6%; Teknolojia Informasaun no Komunikasaun ho 50.7%; Ministéiu Interior ho 50.6%; Ministériu Transporte no Komunikasaun ho 51.3%; PNTL ho 51.8%; Vise PM asuntu Sosial ho 51.7%; F-FDTL ho 52.2%; no Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun ho 52.6%.

Ministeriu Asuntu Kombatentes no Libertasaun Nasionál ho 54.9%; Sentru Nasional Formasaun Profisional Bekora ho 55.1%; Servisu Nasional Ambulansia ho 55.3%; Komisaun Funsaun Publika ho 55.8%; Minsteriu Juventude, Desporto, Arte no Kultura ho 56.5%; Ministériu Finansas ho 56.7%; Tatoli ho 56.9%; no Dotasaun Jeral Estadu ho 59.3%.

STAE ho 62%; Administrasaun Munisipal Aileu ho 62.8%; Autoridade Munisipal Ermera ho 63.4%; Ministeriu Komersiu no Industria ho 63.5%; Autoridade Munisipal Bobonaro ho 63.8%; no Ministeriu Administrasaun Estatal ho 64.3%.

Arkivu no Muzeu Rezistensia Timorense ho 65%; Sentru Nasional Reabilitasaun ho 66.3%; Institutu Defeza Nasional ho 66.6%; Institutu Politekniku Betano ho 66.8%; no Administrasaun Munisipal Likisa ho 69.8%.

Administrasaun Munisipal Lautem ho 72.4%; Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun ho 75.1%; Primeiru Ministru ho 80.9%; Ministériu Obras Publika ho 80.9%; no INFPM ho 82%

MF husu aselera ezekusaun

Ministra Finansas, Santina Viegas Cardoso, husu ba ministériu idaidak hodi aselera ezekusaun ba Orsamentu Jeral Estadu tinan fiskal 2024 ne’ebé aloka ba sira.

Tuir portal transparansia governu Timor-Leste, to’o iha 24 Jullu, horseik, total ezekusaun governu mak 41.0%.

"Ezekusaun tarde ita tenke husu ba kada Ministériu sira par aselera sira-nia ezekusaun. Ida ne'e mak ha'u hakarak hatete. Ninia ezekusaun pursentu hira karik ita-boot sira ba haree no akompaña iha Portal ezekusaun to'o hira ona," dehan Ministra hafoin reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, Kuarta (24/07).

Ministra Santina afirma, normalmente ezekusaun ba OJE ne'e sempre sa’e iha trimestral datoluk no trimestral ikus.

"Ita hatene tuir istórika normalmente ita-nia ezekusaun ne'e sei sa'e maka'as iha terceiro trimestral ho quarto trimestral, agora ita foin iha segundo trimestre," nia dehan.

Maske nune’e, nia husu ba Ministériu idaidak fó atensaun atu bele hasa’e ezekusaun nune'e bele atinze pursentu ne'ebé naton.

"Ita ko'alia loos de'it katak atu gasta osan, mais tenke gastus osan ne'ebé ho kualidade ho programa ne'ebé mak iha no tuir lei ne'ebé ita iha," dehan Ministra ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30