Istoria Max Sthal Molok no Hafoin Masakre Santa Kruz Featured

By Dezembru 17, 2021 1308
Max Sthall simu kondekorasaun Kolar Orden Timo-Leste. Foto: INDEPENDENTE. Max Sthall simu kondekorasaun Kolar Orden Timo-Leste. Foto: INDEPENDENTE.

IHA tinan 1991, Max Sthal hahú nia viajen neebé muda istoria, laos deit ninia istoria rasik maibé mós istoria rai ida nian. Nia gravasaun ba aktu brutalizmu militar Indonezia nian hasoru povu Timor-Leste loke mundu nia matan hodi tau atensaun seriu ba sofrimentu neebé povu rai ida nee hasoru.


Iha fulan Juñu ka Jullu 1991 nia laran, Max hahú sama ain iha Timor-Leste ho ekipa ida husi Yorkshire Tevelision, Inglaterra, hamutuk ho Kirsty Gusmão, Peter, no seluk tan.
Hafoin too iha Dili no hela iha vila Harmonia, Pedro Lebre nia fatin, Max hasoru-malu ho Sekretariu Komite Ezekutivu, Constancio Pinto Terus, hodi halo koordenasaun oinsa atu bele hasoru-malu ho Komandate Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão. Maibé tanba situasaun la permite, Max la konsege hasoru Xanana.
Tanba labele hasoru Xanana, Max hasoru deit ativista sira iha Frente Klandestina no halo mós intervista ho prizioneiru politiku sira.
Hafoin halao servisu nee, Max deside fila ba Inglatera, no nia intrega video camera ba Constancio hodi bele halo filmazen ba vizita delegasaun Parlamentar Portugueza neebé tuir planu sei halo vizita iha fulan Outubru 1991.
Iha 24 Outubro 1991, Max sama ain hikas iha TL no liu husi mata-dalan husi Antonio Govia hasoru-malu ho Frente Klandestina sira iha Dili no foti hikas nia video camera iha Constancio Pinto hafoin nia aluga motor ida atu ba hasoru Padre João de Deus iha Laga, Baukau.
Too iha Baukau Max Stahl hela iha otel Goyang Indah, José Quinsa. Iha neebá Max hasoru-malu ho Sico Kalohan Maukalo hodi estabelese kontaktu ho Adolfo Maumeta liu husi Kamarudi atu informa Komandante Daitula kona ba Max nia prezensa.
Ho estratejia klandestina nian atu labele mosu deskonfiansa, Max bainhira hein informasaun husi Komandante Daitula, ba hela iha Amu Linas nia fatin iha Laga. Hafoin hein durante loron rua, Maukalo nia rian, Januario, lori mikrolete hodi ba tula Max iha Laga ba Samalaria. Iha neebá, estafeta direita Komandante Daitula, Saturnino Belo Brani Nafatin mak simu no lori kedan Max ba hasoru-malu ho Komandante Daitula.
Hafoin halo intervista, ho orientasaun husi Komando Luta, Max tuun mai Dili atu halo kobertura ba manifestasaun neebé sei halao iha 12 Novembru 1991.
Alcino Samodok no Francelino Mau Bulak lori Max sai husi abrigu ba hasoru Saturnino Belo Brani Nafatin no Domingos Trakoka iha Watalata-Muasupa, besik Samalari, hafoin kontinua viajen ba diresaun estrada boot besik area Belavista. Bainhira too iha area Kailara, maizumenus tuku 11:00 kalan, polisia Indonezia kaer Max no lori ba detein iha Polres Baukau. Iha loron tuir mai, 10 Novembru 1991 mak husik nia hodi kontinua viajen ba Dili.
Iha loron nee kedan Max konsege too Dili no halao kobertura ba atividade Frente Klandestina neebé prepara hela spanduk ba manifestasaun 12 Novembru iha Arsenio Horta ho nia kaben Edit nia uma iha Maskarenhas.
Iha 12 Novembru, Max akompaña no halo filmajen manifestasaun hahú husi misa iha Igreja Motael too Santa Kruz. Ho nia kamera nia konsege kapta filmajen husi brutalismu militar Indonezia neebé tiru joven lubuk ida iha Santa Kruz.
Max fila ba Inglatera no fila mai TL iha inisiu 1993 hodi halo investigasaun klean kona-ba akontesimentu sira hafoin Masakre Santa Kruz hodi hamosu pakote filme ida neebe nia bolu Segundu Masakre Santa Kruz ho titulu “Death of A Nation”.
Iha ninia prezensa nee, Max buka atu hasor-malu ho lideransa neebe assume fali responsabilidade luta nian hafoin Xanana hetan kapturasaun. Max halao viajen ba area Vikeke nian neebé tula husi Saudozu Amu José Antonio Kakatua.
Too iha Vikeke Amu Kakatua entrega Max ba sekretariu zona, Otas ho Mario Pendek hodi tutan ba responsavel Nurep Beobe Uma Kiik, Siik Se, hafoin mak lori ba hasoru-malu ho Komandante Rai Ria ho Asistente Bersama.
Iha Setembru tinan 1993 ho tulun husi José Antonio Aranhado, Bendito Freitas, no Antonio Goveia, Max konsege ba too iha Amu Domingos Maubere nia fatin iha Letefoho, Ermera, ho objetivu atu ba hasoru-malu ho saudozu Nino Konis Santana.
Max Stalh laos deit halo filmajen maibé mós hanorin ema oinsa atu bele filma situasaun sira, hanesan hanorin Amu Domingos Maubere atu halo filme ba atividade igreza nian balun neebé Max uza ba filme ida naran Sometimes I must Speak out Strongly neebe fó sai iha televizaun bainhira Amu Belo ho Horta simu Premiu Nobel da Paz iha Oslo, Norvejia.
Laos deit halao servisu iha rai laran, bainhira fila ba Inglatera, Max kontinua halao servisu ho Frente Diplomatiku sira hanesan Ramos Horta, Ceo Lopes, no seluk tan, no grupu solidariedade sira iha Australia, Japaun, Indonezia, Amerika, Irlanda, Olanda, Portugal no nasaun seluk tan hodi luta ba libertasaun povu TL.
Iha tinan 1999, Max fila mai Timor-Leste hodi halo kobertura ba prosesu referendu.
Max ho jornalista estranjeiru lubuk ida hela iha Hotel Turizmu bainhira milisia sira ataka otel refere. Sira evakua ba edifisiu UNAMET no iha neebá Max konsege hasai filmajen traumatiku ida bainhira UNPOL ajuda labarik sira neebé nia inan-aman soe sae ba moru laran.
Entre loron 9 no 10 Setembru kalan, Max akompaña husi José Antonio Belo Taraleu, sai husi edifisiu UNAMET liu husi mota-kuak ida, hodi kontinua ba Dare. Durante viajen ba Dare, Max hasai filmajen ida kona-ba labarik neebé monu tama kuak laran maibé la hasai lian. Filmajen nee konsege hamosu barullu iha mundu. Ema lubuk mak halo manifestasaun hafoin haree filmajen nee.
Iha tinan 2003-2004, Max harii Sentru Audiovizuál Max Stahl Timor-Leste (CAMS-TL) hodi prezerva istoria vivu kona-ba luta povu ida ninian too hetan ukun rasik an no konstrusaun ba nasaun foun.
Max dehan “Hau bele mate mais CAMS-TL moris hela ho povu Timor”.

Agradesimentu no Mata-been
Iha 15 Dezembru, tuku 11.43, ahu-kresan saudozu Max Sthal too iha aerportu internasionál Nicolau Lobato Komoro no simu husi Kay Rala Xanana Gusmão no José Ramos Horta, hafoin lider nain rua nee entrega ba estadu Timor-Leste neebé reprezenta husi Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Manuel Leite Magalhães.
Bainhira ahu-kresan Max neebé tula ho aviaun QANTAS Spirit of Australia to'o areoportu, Xanana akompaña ho parada militar simu husi familia no entrega ba Horta hodi kous no hakat sai hafoin simu kedan ho lia dadoli husi lia-nain sira.
“Ita hotu koñese Max no hadomi, ita barak mak hamrik iha nee bele goza ukun rasik aan ida nee tanba nia halo nia servisu no fó sai ita-nia situasaun no istoria ba mundu,” dehan Ministru Fidelis hafoin simu Ahu-kresan Max Sthal iha aeroportu.
Hafoin halao konvoi no too iha sede CAMS-TL, Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgilio da Silva Guterres simu ho mata-been.
“Max bemvindo mai fali o nia uma atu hela hamutuk ho povu neebé o hadomi. O fila mai ho ahu-kresan, ahu-kresan neebé sei nakfilak ba anin neebé sei haforsa ami hotu nia iis.
“Ami jornalista Timor-Leste laiha buat murak ida haktuir ba o, Max Sthal, iha deit mak korajen neebé o husik hela iha rate Santa Kruz atu defende povu Timor ninia interese, ida nee mak ami promete atu haktuir nunee kontinua lori nafatin ami-nia memoria no mós ami-nia espiritu aten barani nian atu hasoru dezafiu saida deit bainhira halao ami-nia servisu,” dehan Virgilio.

Rate this item
(0 votes)
Saturnina da Costa

Jornalista Jornal Independente

https://independente.tl

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31